Tržište AI agenata bi do 2030. moglo dostići vrijednost od 45 milijardi dolara

Tržište AI agenata do 2030. godine moglo bi vrijediti čak 45 milijardi dolara, što otvara pitanje temeljne promjene načina na koji radimo, ali i rizika koji dolaze s novom tehnologijom. Gotovo trećina odraslih u razvijenim zemljama već danas svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju, dok kompanije ubrzano uvode AI agente koji preuzimaju sve složenije poslovne zadatke.

O poslovnim prilikama, izazovima i budućnosti tržišta rada u novom izdanju emisije Spotlight na Bloomberg Adria TV govorio je Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje, na temelju podataka iz novog Deloitteovog izvješća Predviđanja za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija.

Tiha automatizacija uredskih poslova

Trend svakodnevne upotrebe umjetne inteligencije, objašnjava Katinić, proizlazi iz očitih benefita koje donosi u odnosu na klasično pretraživanje. Dok smo ranije kao rezultat dobivali listu poveznica koje smo sami morali analizirati, AI danas taj posao odrađuje za nas. "Donosi analize, donosi objašnjenja i pomaže nam da razumijemo sadržaj i kontekst. Brži smo u donošenju nekih zaključaka i odluka", ističe Katinić. To se najbolje vidi na sažimanju dugih e-mailova ili dokumenata, što direktno utječe na produktivnost.

Ovaj val nije zaobišao ni korporativni svijet. Deloitteova projekcija navodi kako će do 2026. godine čak tri četvrtine kompanija ulagati u AI agente. Ulaganja su primarno usmjerena na automatizaciju ponavljajućih poslova u sektorima poput finansija, nabave, korisničke podrške i IT-a, s jasnim ciljem – smanjenje troškova, povećanje produktivnosti i brže donošenje odluka. Ipak, Hrvatska u tom segmentu zaostaje. "Kada govorimo o Hrvatskoj, tu smo negdje na početku tog puta. Kompanije pokušavaju razumjeti koje prednosti će im ustvari donijeti upotreba umjetne inteligencije i koji su to poslovni slučajevi gdje bi je mogle implementirati", kaže Katinić, dodajući da su razvijene ekonomije već daleko odmakle.

Rast od 45 milijardi dolara i industrije na prvoj liniji

Tržište AI agenata do 2030. trebalo bi dosegnuti vrijednost od 45 milijardi dolara, a Katinić naglašava da će umjetna inteligencija "dotaknuti sve industrije". Najveći utjecaj osjetit će one s manjim udjelom fizičkog rada i velikom količinom podataka. "Na prvom mjestu, rekao bih, to je finansijska industrija, to su telekomunikacije, industrija vezana uz pravne poslove, farmacija, maloprodaja", navodi Katinić. Čak će i proizvodnja profitirati u segmentima koji se ne odnose na fizički rad, poput planiranja, optimizacije nabavnog lanca i logistike.

Međutim, s velikim prilikama dolaze i značajni izazovi. Glavne prepreke za kompanije su, prema Katiniću, povjerenje i sigurnost. Pitanje "Koliko možemo vjerovati rezultatu koji AI daje?" ključno je za širu primjenu. Uspjeh ovisi o dvije stvari: kvalitetu podataka na kojima se AI rješenje temelji te načinu implementacije, poslovnim praksama i regulativi.

Između povjerenja i dezinformacija

Jedan od najvećih strahova vezanih uz AI jeste njegov potencijal da postane sredstvo dezinformiranja. Kako osigurati da ne prenosi netačne, manipulirane ili izmišljene podatke? Katinić upozorava da na to pitanje nije jednostavno dati odgovor. "Prvo svi skupa moramo razumjeti da AI nije izvor informacija, nije izvor istine, nego je samo alat koji nam pomaže da tumačimo te informacije", naglašava.

Rješenje leži u kombinaciji tehnologije i ljudskog faktora. Potrebno je osigurati jasan i tačan izvor podataka, ali i zadržati ljudski nadzor i transparentnost. "Krajnji korisnici moraju zadržati kritički način razmišljanja prema rezultatima koje nam AI donosi. Ne možemo se samo pustiti da ih prihvatimo po defaultu", kaže Katinić. Organizacije moraju ugraditi sisteme provjere, a pojedinci ostati svjesni ograničenja tehnologije.

Hoće li nam roboti uzeti posao?

Globalni trendovi pokazuju podijeljene osjećaje – uzbuđenje s jedne strane i zabrinutost s druge strane. Deloitteovo istraživanje pokazuje da je trećina ispitanika više zabrinuta nego oduševljena zbog sve veće upotrebe AI-ja. Glavni razlog za to, smatra Katinić, jeste značajno nepoznavanje tehnologije, iz kojeg proizlazi strah. Strah za radna mjesta je prisutan, no Katinić smatra da nije u potpunosti opravdan.

Na pitanje znači li tiha automatizacija uredskih poslova dugoročno manju potrebu za ljudima, on odgovara da se radi prvenstveno o promjeni strukture poslova. Procjenjuje se da će gotovo 75 posto poslova biti "dotaknuto" umjetnom inteligencijom. "Neki poslovi će nestati, mnogi poslovi će nastati, a gotovo svi će se transformirati", pojašnjava. Radnik u pozivnom centru čiji posao preuzme AI neće nužno postati tehnološki višak, već može napredovati na poziciju koja nadzire te AI sisteme i upravlja njima. Ključno je, poručuje, da ljudi prihvate AI kao alat i konstantno uče o njegovoj primjeni, umjesto da ga ignoriraju.

Za kompanije koje tek hvataju korak, Katinić ima jasan savjet. Umjesto definiranja sveobuhvatne i dugoročne strategije, što se u praksi pokazalo kao loš prvi korak, preporučuje odabir manjeg broja konkretnih poslovnih slučajeva. "Krenite u svijet umjetne inteligencije kako biste vidjeli koje benefite možete dobiti, ali isto tako i da se vaši zaposlenici zbliže s tehnologijom i nauče o njoj", savjetuje. Paralelno s tim, potrebno je prilagođavati poslovne prakse i pratiti regulatorni okvir koji će, bez sumnje, biti jedan od najvećih izazova u daljnjem razvoju i primjeni ove transformativne tehnologije.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.