Ako u vrijeme sve veće prisutnosti umjetne inteligencije (AI) želite biti sigurni da vas ta napredna tehnologija neće zamijeniti na poslu, možda biste trebali razmisliti o bavljenju fizičkim zanimanjima. Ona su, za razliku od brojnih uredskih poslova, najotpornija na AI, pokazuje novo istraživanje Microsofta.
Njihovo istraživanje pokazuje da se AI naveliko koristi u brojnim poslovima, snažno utječe na njih te sve češće preuzima zadatke koji su se donedavno smatrali isključivo ljudskima – od pisanja i prevođenja do analize podataka i pružanja korisničke podrške. Taj napredak, s jedne strane, otvara vrata novim prilikama, a s druge je prijetnja jer cijele profesije riskiraju postati suvišne.
Upravo je zato ključno pitanje u kojim je zanimanjima umjetna inteligencija trenutno najprisutnija, kako se koristi te kako će u konačnici utjecati na radna mjesta?
Sve veća primjena AI-ja
Zamah korištenja generativne umjetne inteligencije u poslu dogodio se s pojavom ChatGPT-a 2022. godine. Iako je AI postojao i koristio se puno prije toga, ChatGPT je pokrenuo lavinu razvoja alata koji ljudima svakodnevno u poslovnom i privatnom životu odgovaraju na najjednostavnija pitanja, ali i pomažu kod kompleksnih zadataka.
U međuvremenu su se pojavili Perplexity, Gemini i brojni drugi alati koji rade na istom principu kao ChatGPT, a brojni zaposlenici shvatili da njihovom primjenom mogu značajno ubrzati i poboljšati rješavanje zadataka na poslu.
Koliko je AI postao značajan pokazuje podatak prema kojem gotovo 40 posto zaposlenika u SAD-u koristi generativnu umjetnu inteligenciju, a time se nadmašila brzina kojim se širila primjena osobnog računala i interneta. S obzirom na brzo usvajanje generativne umjetne inteligencije i njezin potencijal utjecaja na širok raspon zadataka, razumijevanje učinaka AI-ja na gospodarstvo trenutno je jedno od najvažnijih pitanja društva.
Perplexity | Pixsell
Utjecaj AI-ja na zanimanja
Upravo zato Microsoftovo istraživanje rangira poslove prema "primjenjivosti umjetne inteligencije" te mjeri učestalost kojom se radnici oslanjaju na AI i potencijal da taj posao bude zamijenjen AI-jem. Prema istraživanju, poslovi s najvišim ocjenama primjenjivosti AI-ja ili oni koji najviše koriste AI zanimanja su temeljena na znanju koja uključuju pružanje i komuniciranje informacija, kao što su računalna i matematička područja, uredska i administrativna podrška te prodaja.
Konkretno, na vrhu popisa nalaze se tumači i prevoditelji, s 98 posto svojih radnih aktivnosti koje se preklapaju s mogućnostima AI-ja. Ostala zanimanja s visokim ocjenama primjenjivosti uključuju ona povezana s pisanjem/uređivanjem, prodajom, korisničkom podrškom, programiranjem i administrativnim poslovima. I Eurostatovi podaci pokazuju da je prošle godine 13,48 posto poduzeća u EU-u koristilo AI tehnologije, a najviše su ga koristila poduzeća u informacijskom i komunikacijskom sektoru.
Pa iako se dugo pretpostavljalo da upravo zanimanja koja su kreativna neće biti ugrožena AI-jem, zapravo nisu sigurna. I to nije tako neobično. Umjetna inteligencija danas može kreirati tekstove, oglase, slike, čak i glazbu, a djelatnici u tim područjima često je koriste kao pomoć i inspiraciju, ako ne i za odrađivanje cijelog zadatka.
Također, kada je u pitanju odnos stupnja obrazovanja i primjenjivost AI-ja, ona je veća kod zanimanja koja traže sveučilišnu diplomu nego kod onih s nižim obrazovnim uvjetima.
S druge strane, istraživanje pokazuje da zanimanja u kojima se AI koristi malo ili uopće ne uključuju građevinarske radnike, medicinske djelatnike, sobarice, redare i krovopokrivače. Upravo su zato ta zanimanja značajno otpornija na AI te su manje šanse da biti automatizirana, s obzirom na to da AI trenutno ne odrađuje većinu posla umjesto njih.
AI kao pokretač razvoja
Ipak, u istraživanju se naglašava da AI ne obavlja sve radne aktivnosti ijednog zanimanja. Postoje zanimanja kod kojih se mnoge, možda čak i većina radnih aktivnosti barem djelomično preklapaju s mogućnostima AI-ja, no stopa dovršavanja zadatka nije 100-postotna. To znači da činjenica da AI može obaviti neku radnu aktivnost ne znači da je obavlja u cijelosti ili uvijek.
Pa sve to ne mora značiti da će korištenje AI-ja uzrokovati otpuštanje ljudi. Nove tehnologije koje su se pojavljivale kroz povijest, poput parnog stroja ili računala, uglavnom su bile pokretači gospodarskog rasta. Iako su utjecale na niz sektora, sa sobom su donosile razvoj i napredak.
Tako se u istraživanju ističe razlika između zanimanja u kojima AI služi kao vrsta asistenta, odnosno pomoći koja ubrzava zaposlenike i onih u kojima AI praktički odrađuje posao umjesto njih. Kod zanimanja u kojima AI donosi proširenje aktivnosti moglo bi se dogoditi i da dođe do povećanja plaća, dok bi automatizacija mogla smanjiti plaće ili dovesti do gubitka radnih mjesta.
No puno toga ovisi i o odluci tvrtke. Primjerice, ako AI učini programere softvera 50 posto produktivnijima, tvrtke bi mogle povećati svoje ambicije i zaposliti više programera jer sada dobivaju više rezultata po programeru ili zaposliti manje programera jer mogu obaviti istu količinu posla s manje njih.
Sve to govori da je moguće da će se poslovi promijeniti u pogledu aktivnosti koje obuhvaćaju ili da će nastati potpuno nova zanimanja zbog porasta AI-ja, koja će obavljati nove vrste radnih aktivnosti, no kako će AI točno preoblikovati tržište rada, zasad je i dalje teško predvidjeti.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...