Nogometne lige najvredniji su dio sportske industrije u regiji, sirovinska baza talenta i glavni ulazni kanal prema većim evropskim tržištima. Njihova ekonomska snaga, međutim, ne mjeri se samo ukupnom vrijednošću, već i time koliko vrijedi tipičan klub unutar sistema, pokazateljem koji često otkriva više o stvarnoj dubini, održivosti i investicijskom potencijalu lige nego sam zbir svih igrača.
Vrijednost nogometnih liga u Adria regiji najčešće se poredi kroz ukupne iznose, ali takav pristup brzo zapne na jednostavnom problemu, lige nemaju isti broj klubova. Zbog toga ovo istraživanje koristi dva pokazatelja istovremeno, ukupnu tržišnu vrijednost lige i vrijednost prosječnog kluba. Prvi govori o širini i "masi" talenta, drugi o stvarnoj snazi tipičnog učesnika takmičenja.
Podaci se oslanjaju na Transfermarktove procjene tržišne vrijednosti igrača za sezonu 2025/26, uz jednostavnu normalizaciju po broju klubova.
Dvije lige, dvije logike
Super liga Srbije je najvrednija liga u regiji po ukupnoj tržišnoj vrijednosti. Sa gotovo 279 miliona eura raspoređenih na 16 klubova, Srbija ima najveću bazu igrača i najširi rudnik talenata. Međutim, kada se taj iznos podijeli na broj klubova, prosječna vrijednost pada na oko 17,4 miliona eura po klubu. To je slika lige koja dobija na veličini kroz širinu, a ne kroz koncentraciju.
SuperSport HNL nudi drugačiji profil. Ukupna vrijednost od oko 224,6 miliona eura je niža nego u Srbiji, ali sa samo 10 klubova u ligi prosječan klub vrijedi oko 22,5 miliona eura. HNL je tako najkoncentriranija liga u regiji i, iz poslovne perspektive, ima "teži" prosjek po učesniku. To je ključna razlika, Srbija je veće tržište, Hrvatska skuplje po jedinici.
Ovaj kontrast objašnjava zašto rangiranje samo po ukupnoj vrijednosti često vodi pogrešnim zaključcima o realnoj snazi liga. Rangiranje prilagođeno za broj klubova donosi isti redoslijed kao UEFA-ini koeficijenti koji se ostvaruju na osnovu rezultata u evropskim takmičenjima.
Drugi ešalon i jasna granica
Ispod vodećeg dvojca nalazi se jasno odvojen drugi blok liga. Slovenska prva liga je na vrhu tog ešalona s ukupnom vrijednošću od 71,4 miliona eura i prosjekom od oko 7,1 milion po klubu. To je ujedno i psihološka granica regije, iznad nje liga još ima mjerljivu dubinu, ispod nje ulazi u zonu strukturalnih ograničenja.
Premijer liga BiH slijedi s ukupno 51,9 miliona eura i prosječnim klubom vrijednim oko 5,2 miliona. Na tom nivou razlike unutar lige postaju izraženije od razlika prema vani, jedan ili dva kluba često nose tržišnu percepciju cijelog takmičenja.
Najniži prag u regiji drže Prva makedonska fudbalska liga i Meridianbet 1. CFL. Prosječna vrijednost kluba u Makedoniji je oko tri miliona eura, u Crnoj Gori ispod 2,7 miliona. To su lige u kojima ekonomski model zavisi od kratkih ciklusa, povremenih evropskih plasmana i individualnih transfera, a ne od stabilnog rasta vrijednosti lige kao proizvoda.
Šta ove brojke zapravo govore
Ako se sve sabere, Adria regija ima jasno dvopolno tržište. Srbija i Hrvatska su jedine lige sa stvarnom regionalnom težinom, ali s različitim unutrašnjim strukturama. Sve ostale lige nalaze se u zoni ograničene dubine, gdje je pitanje održivosti važnije od ambicije rasta.
Važno je naglasiti da Transfermarktove procjene ne predstavljaju prihode, TV prava ni investicijske valuacije klubova. One su tržišna procjena igrača i kao takve dobar proxy za kvalitet i percepciju, ali ne i za finansijsku snagu. U regiji sa slabom transparentnošću finansijskih izvještaja, to je ipak najuporediviji indikator za početnu analizu.
.webp){kind=icon}
