Očekuje se da će globalno tržište mode inspirisane etno naslijeđem dostići vrijednost od 200 milijardi dolara do 2025. godine, uz prosječan godišnji rast od 8,5 odsto tokom predviđenog perioda. Ovaj porast potražnje podstaknut je sve većim interesovanjem potrošača za jedinstvenom, ručno rađenom odjećom, koja odražava bogato naslijeđe i tradiciju različitih zajednica širom svijeta.
Isto istraživanje navodi da ovo niche tržište može donijeti značajnu finansijsku prednost zbog većih profitnih marži u industriji etno odjeće, koje su i do 40 odsto više u poređenju s tradicionalnim modnim brendovima. Iako države Adria regije imaju bogatu riznicu nematerijalnog kulturnog naslijeđa, djeluje da je potrebno još mnogo toga da bi se od toga napravio i biznis.
Upravo s ciljem podizanja svijesti i potencijalne komercijalizacije tradicionalnih zanata i motiva i u našem regionu, osmi put po redu održao se međunarodni Etnology Festival, u prostoru Etnografskog muzeja u Beogradu.
Kao što je Bloomberg Adria izvještavala ranije, riječ je o manifestaciji posvećenoj promociji nematerijalnog kulturnog naslijeđa i očuvanju kulturnog identiteta, ali i tome kako da se ta autentičnost prenese u validne poslovne modele. Upravo zbog toga festival insistira na kulturnoj razmjeni, pa se osim tradicionalnih načina izrade odjevnih predmeta na ovim prostorima prikazuju i etno naslijeđa iz drugih zemalja. Nakon Rumunije, Gruzije, Maroka i Egipta, ove godine zemlja u fokusu bila je Turska.
Festivalu, koji se održava pod pokroviteljstvom Tamare Vučić, supruge predsjednika Srbije, prisustvovala je i supruga predsjednika Turske Emina Erdogan.
Održana je modna revija tradicionalnih turskih vjenčanica pod nazivom "Blago nevjeste: Putovanje kroz osmanske i anadolske miraze", izrađenih u institutu "Ankara Olgunlasma".
S organizatorkom i autorkom festivala Gogom Grubješić razgovaramo o spoju tradicionalnog i modernog u etno modi i o tome kako ona vidi daljnji razvoj preduzetništva u ovoj oblasti.
Grubješić ističe da je kulturna diplomatija bitna dimenzija za promovisanje različitih identiteta i etno kultura, pa otuda i naziv ovogodišnje manifestacije "Sinteza".
"Publika uvijek želi nove doživljaje, spoj etnologije, muzike, folklora, koji je ovog puta izveo ansambl Kolo, uz pjesme na srpskom i turskom", kaže autorka i ističe važnost informisanosti i podizanja svijesti o očuvanju nematerijalnih kulturnih vrijednosti, posebno kod mlađih generacija koje su sklone da - kako kaže - "vide globalizam u svemu, a naročito u modnim trendovima, što ih nekada distancira od bogatog kulturnog i etnološkog naslijeđa".
Grubješić je takođe nagovijestila da se tu rad na ovoj važnoj temi ne završava. Podsjeća na začetke etno mode u Srbiji, kada je modna kreatorka Dobrila Vasiljević-Smiljanić još 1963. godine pokrenula pogon domaće radinosti u okviru tadašnje Zemljoradničke zadruge iz užičkog kraja.
Ručni radovi s etno motivima kreativnih pletilja proslavili su širom svijeta džempere "Sirogojno", izrađene od čiste runske vune, dobijene od ovaca sa zlatiborskih pašnjaka.
Od ove godine, delegacija EU u Srbiji dodjeljivaće godišnju nagradu pojedincima, organizacijama i institucijama za doprinos emancipaciji žena i njihovih stvaralačkih sposobnosti. Nagrada nosi ime upravo po njoj, a organizatorka vjeruje da će donijeti neophodan podstrek za razvoj Ethno Coutura u Adria regionu.