Mirjana Josifoska je dvadesettrogodišnja dizajnerka koja je svoju ljubav prema šeširima pretvorila u biznis. Za svoje kolekcije koristi reciklirane materijale, primjenjuje tehnike krojenja bez otpada, a šablone pravi koristeći 3D tehnologiju kako bi sačuvala papir. Sve modele održivo i etički proizvodi u Tetovu, jednom od najzagađenijih gradova na svijetu i njenom rodnom mjestu.
"Baš ova realnost me je podstakla da napravim pozitivne promjene u kulturi i da se zalažem za ekološki svjesnu i društveno odgovornu modnu industriju", kaže Josifoska.
Ona je 26. oktobra u Budvi pobijedila na takmičenju "Zelene ideje sa Balkana". To je događaj koji organizuje Balkan Green Foundation, koji podržava Rockefeller Brothers Fondacija, koja finansijski podstiče razvoj zelene ekonomije u regionu.
Ove godine su tri takmičara iz Makedonije, Albanije, Kosova, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Grčke predstavila svoje startup ideje i male biznise za unapređenje životne sredine, a glavnu nagradu od 10.000 evra Josifoska je osvojila za svoje šešire od tekstilnog otpada, uz mentorsku podršku Udruženja za socijalne inovacije "Arno".
Trenutno ima skroman broj saradnika, pa kaže da će novac uložiti u strateška zapošljavanja. Njena prioritetna radna mjesta su razvoj proizvoda i digitalni marketing. Svojim brendom želi da razvije i socijalni aspekt proizvodnje, pa će se u narednom periodu fokusirati na zapošljavanje mladih žena iz ruralnih sredina.
"Serijska proizvodnja je održiva"
Svaki model šešira iz kolekcije mlade dizajnerke ima svoje ime, često dobijeno po ličnosti koja joj je poslužila kao inspiracija. Tako su nastali "Monika" i "Sofija", nazvani po holivudskim glumicama Monici Bellucci i Sophiji Loren. Skoro svi modeli se proizvode u serijama.
"Za razliku od preovlađujećeg vjerovanja, serijska proizvodnja je održiva i vremenski produktivna, pogotovo kada se koriste mašine. Zavisno od modela, vrijeme proizvodnje varira od dva do četiri sata", kaže mlada Josifoska.
Za posljednju zimsku kolekciju koristila je recikliranu 100% sertifikovanu vunu. Materijale nabavlja iz makedonskih tekstilnih radionica i fabrika. Za Bloomberg Adriju detaljno opisuje kreativni proces.
Na osnovu tehničkih skica pravi se šablon u tri veličine, koji je osnova za svaki model. Prije nego što se pristupi finalnom materijalu, šabloni se kroje od muslina kako bi ona i njen tim bili sigurni da su dobri. Ukoliko su potrebne, prave se modifikacije. Ako je sve u redu u ovoj fazi, proizvod se pušta u serijsku proizvodnju. S minimalnim ostacima, prave se elegantne trake za kosu.
"Za njihovu izradu potrebno je minimum pet centimetara materijala, pa mi je cilj da ne kreiramo proizvodni otpad", kaže ona.
U ograničenim količinama, koristeći tehnike krojenja bez otpada, Mirjana pravi i svilene marame. Prošle godine ih je ponudila na tržištu kao limitirane proizvode iz kolekcije "Ciklus", uz podršku Ministarstva kulture Makedonije. Preostali materijal koristi za trake-gumice za kosu, kao i u slučaju šešira.
Cjelokupna ponuda dostupna je samo za makedonske kupce u online prodavnici "Urma". Šeširi koštaju od 25 do 45 evra, svilene marame od 20 do 30 evra, a trake za kosu od tri do sedam evra. Strani kupci trenutno mogu da kupe samo šešire na engleskoj platformi frobolous.com gdje su skoro tri puta skuplji. Josifoska objašnjava da je to zbog razlike u tržištima i životnom standardu, a u cijenu je uračunata i dostava. Njene kreacije uskoro će biti dostupne i na bosanskoj platformi oreabazaar.com.
Kako početi biznis sa dvije hiljade evra?
Josifoska je sa 19 godina dobila priliku da učestvuje na Fashion Scout SEE, takmičenju mladih dizajnera iz Adria regiona, tokom Ljubljanske nedjelje mode. Tamo su je primijetili "lovci na talente" iz časopisa Vogue, koji su inicirali da njena priča bude objavljena u italijanskom digitalnom izdanju magazina. Kasnije je učestvovala na takmičenju za održivu modu Sustainable Fashion Competition, koji je organizovala Britanska ambasada u Skoplju i stigla je do finala.
"Početni kapital s kojim sam počela da gradim svoj brend bila je ušteđevina od oko 2.000 evra, kao i mašina za šivenje Bagat koju su mi roditelji poklonili kada sam imala 16 godina", otkriva Josifoska.
Kao mlada preduzetnica, sada je fokusirana na optimalno plasiranje svojih proizvoda na stranim tržištima, prije svega u EU i SAD-u. Kao najveće izazove trenutno ističe probleme s izvozom proizvoda i njihovom skupom dostavom, kao i proces plaćanja van matične zemlje.