I dok vlade širom svijeta ponovo pooštravaju politiku prema migracijama, mnoge od njih istovremeno nude strancima ubrzan boravak - uz određenu cijenu.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenula je 10. decembra novi vizni program namijenjen svjetskoj eliti - "Trumpovu zlatnu kartu" za pojedince koji plate milion dolara. Program, prvi put najavljen u februaru, ima za cilj da podstakne bogate ljude iz cijelog svijeta da emigriraju u SAD, nudeći im boravišne dozvole po visokoj cijeni.
To nije jedini takav program. Više zemalja nudi takozvane "zlatne vize", a neke čak dodjeljuju i puno državljanstvo putem "zlatnih pasoša".
Zlatne vize često kupuju državljani Kine, Rusije i zemalja Bliskog istoka, koji žele živjeti u Zapadnoj Evropi ili Sjedinjenim Državama. Međutim, interesovanje za ove programe prevazilazi nacionalne granice: obnovljeni program zlatnih viza Novog Zelanda privukao je pažnju bogatih ljudi iz SAD-a i Evrope.
Dobijanje zlatne vize postaje sve teže. U Evropi mnoge zemlje postepeno ukidaju ove programe. Organi za provođenje zakona zabrinuti su da oni olakšavaju kriminalne aktivnosti i da su prožeti korupcijom. Kritičari tvrde da produbljuju nejednakost jer bogatima pružaju mogućnosti koje su drugima uskraćene, kao i da su državljanstvo i boravak osnovna prava koja ne bi smjela da se prodaju onome ko ponudi najviše.
Dio Atine Koukaki nudi komercijalne i rezidencijalne nekretnine kao osnov za razvoj dijela grada koji je ranije bio nerazvijen | Ioana Epure Bloomberg
Šta je zlatna viza?
Često poznata kao "boravak po osnovu ulaganja", zlatna viza omogućava pojedincima da dobiju privremeni ili stalni boravak u nekoj zemlji kako bi tamo mogli živjeti i raditi. Ulaganja mogu uključivati kupovinu nekretnine, osnivanje kompanije ili davanje donacije.
U nekim slučajevima, kupac čak nije obavezan stalno boraviti u toj zemlji, što ove vize čini korisnim planom B za ljude koji žele mogućnost putovanja u te zemlje, ali nemaju namjeru tamo trajno preseliti.
Šta je zlatni pasoš?
Puna "državljanstva po osnovu ulaganja" rjeđa su, ali benefiti mogu biti veći. Kupovina državljanstva u zemlji Evropske unije znači da možete raditi, putovati i studirati u svih 27 država članica bloka.
Zlatni pasoš može se dobiti ulaganjem značajne sume novca u neku zemlju ili uplatom sredstava vladi te zemlje. Neke države nude državljanstvo kandidatima koji su već nekoliko godina imali zlatnu vizu; u Portugalu bi tradicionalni petogodišnji put do državljanstva za nosioce zlatne vize trebalo da se produži na do deset godina za građane koji nisu iz EU.
Karipska ostrva, uključujući Antigvu i Barbudu, Grenadu i Sent Kits i Nevis, nude neke od najkonkurentnijih programa državljanstva po osnovu ulaganja, s opcijama koje počinju od nešto više od 200.000 dolara. Ostale zemlje sa sličnim aranžmanima su Egipat, Jordan, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Austrija, navodi londonska konsultantska kuća Henley & Partners.
Londonska konsultantska kuća Henley & Partners navodi Austriju koja ima jedan od najkonkurentnijih programa za strane državljane | Depositphotos
Pacifička ostrvska država Nauru nudi zlatne pasoše kako bi pomogla u pokrivanju troškova preseljenja stanovnika iz nisko položenih domova ugroženih porastom nivoa mora i poplavama.
Šta je Trumpova američka 'zlatna karta'?
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je 19. septembra izvršnu uredbu kojom se omogućava ubrzano dobijanje imigrantskih viza za strance koji doniraju milion dolara kao pojedinci, odnosno dva miliona dolara ako donaciju u njihovo ime uplati kompanija. Sredstva se koriste od američkog Ministarstva finansija za "promoviranje trgovine i američke industrije". Trump je rekao da je njegova administracija počela primati prijave od 10. decembra.
Administracija je također promovirala "Platinastu kartu", koja će koštati pet miliona dolara i omogućiti primaocima da "provedu do 270 dana u Sjedinjenim Državama bez obaveze plaćanja američkog poreza na prihod ostvaren van SAD-a". Platinasta karta je 11. decembra bila označena kao "uskoro dostupna" na jednom vladinom sajtu.
Jesu li zlatne vize novina? Zašto ih vlade nude?
Neki od ovih programa postoje već decenijama kao način da vlade prikupe sredstva i podstaknu strana ulaganja. Kanada je svoj Savezni program za imigrante-investitore pokrenula još osamdesetih godina.
U Evropi su zlatne vize stekle popularnost tokom dužničke krize, kada je nekoliko zemalja počelo prodavati boravišne dozvole kako bi privuklo strani kapital i popunilo budžetske rupe. Među njima su bile Portugal, Irska, Grčka i Mađarska, nakon što su dobile finansijsku pomoć od EU i Međunarodnog monetarnog fonda.
Budimpešta, sedmi distrikt. Mađarska je počela prodavati boravišne dozvole kako bi privukla strani kapital i popunila budžetske nedostatke | Akos Stiller | Bloomberg
Danas su varijante ovih "plati pa uđi" programa prisutne širom Evrope i svijeta. Ponekad se formira kritična masa glasnih protivnika koji zaključe da nedostaci (napuhane cijene nekretnina, vlasnici koji ne žive u tim kućama i optužbe za korupciju) nadmašuju prednosti, pa vlade odustanu od programa.
Kako funkcioniraju zlatne vize?
Portugal je, naprimjer, počeo nuditi zlatne vize 2012. godine državljanima van EU koji su bili spremni potrošiti najmanje 500.000 eura na nekretninu, uložiti u fond ili osnovati kompaniju i otvoriti radna mjesta. Kasnije je minimalni iznos za ulaganje u nekretnine smanjen na 350.000 eura.
Godine 2013. Grčka, Španija i Mađarska pokrenule su sopstvene programe zlatnih viza, nudeći boravišne dozvole u zamjenu za ulaganja u nekretnine.
Ovi programi su također davali pravo na slobodno putovanje kroz mnoge zemlje EU, a većina je omogućavala kandidatima da zatraže državljanstvo EU u roku od nekoliko godina.
Ko se protivi zlatnim vizama i šta poduzima?
Najviši sud Evrope zabranio je ranije program Malte koji je nudio takozvani zlatni pasoš, odnosno državljanstvo u zamjenu za ulaganje | Bloomberg
Evropska komisija, izvršno tijelo EU, godinama upozorava da programi zlatnih viza izlažu Uniju rizicima od pranja novca i sigurnosnim prijetnjama. Rat u Ukrajini dodatno je pojačao te zabrinutosti.
Velika Britanija, Irska, Holandija, Grčka i Španija ukinule su ili pooštrile pravila vezana za zlatne vize ili slične politike. Neke su to učinile djelimično kako bi se pozabavile stambenom krizom, iako zlatne vize čine samo mali dio transakcija na tržištu nekretnina u tim zemljama.
Portugal je izmijenio svoj program - jedan od najpopularnijih u Evropi - uklonivši ulaganja u nekretnine kao osnov za dobijanje zlatne vize. Do tada je oko 90 posto sredstava prikupljenih tim programom bilo usmjereno u nekretnine. Program je privukao milijarde eura na tržište nekretnina i bio toliko popularan među kineskim investitorima da su bilbordi na aerodromu u Lisabonu, koji reklamiraju luksuzne nekretnine, bili ispisani na kineskom jeziku. U novije vrijeme, zlatna viza Portugala postaje sve popularnija među američkim investitorima.
Van Evrope, Australija je u januaru 2024. pauzirala prijave za pojedince koji ulažu više od pet miliona australskih dolara, kao dio šire reforme imigracione politike čiji je cilj privlačenje većeg broja visoko kvalificiranih migranata.
Koliko je danas teško dobiti zlatnu vizu?
U Portugalu su i dalje dostupne neke opcije: ulaganje u kvalificirani investicijski fond u vrijednosti od najmanje 500.000 eura, finansiranje naučnoistraživačkih aktivnosti ili ulaganje u vlasnički kapital kompanije koja otvara pet novih radnih mjesta ili održava deset postojećih.
Grčka je prošle godine povećala minimalni iznos koji strani kupci nekretnina moraju platiti kako bi dobili zlatnu vizu na 400.000 eura, a program je proširila i na investitore koji su spremni uložiti najmanje 250.000 eura u lokalne startupe.
Troškovi dobijanja državljanstva po osnovu ulaganja rastu na Karibima, gdje ovi programi čine više od polovine nacionalnih prihoda nekih malih ostrvskih država.
Portugal jedna od zemalja u kojoj su i dalje dostupne neke opcije: ulaganje u kvalificirani investicijski fond u vrijednosti od najmanje 500.000 eura je jedna od njih | Bloomberg
Neki karipski pasoši omogućavaju bezvizna putovanja u Veliku Britaniju i EU na osnovu bilateralnih sporazuma, a evropski regulatori izrazili su zabrinutost da ovi programi mogu poslužiti kao ulazna tačka za kriminalce. Zbog toga su evropske vlade izvršile pritisak na karipske zemlje da ih ograniče.
Svih pet karipskih država koje nude zlatne pasoše - Dominika, Grenada, Sent Kits i Nevis, Antigva i Barbuda i Sveta Lucija, složile su se 2024. godine da minimalni iznos podignu na najmanje 200.000 dolara. Također su pojačale provjeru kandidata i uvele strože kontrole kao odgovor na zabrinutost EU i SAD-a.
Suprotno tom trendu, Novi Zeland je početkom februara najavio ublažavanje uslova za svoj program zlatnih viza kako bi privukao bogate imigrante i podstakao ekonomski oporavak nakon oštre recesije 2024. godine. Planovi uključuju ukidanje testa znanja engleskog jezika, proširenje spektra prihvatljivih ulaganja i prilagođavanje dužine boravka investitora u zemlji.
Prema riječima ministrice za imigraciju Erike Stenford, ostrvska država bilježi "užarenu" potražnju za zlatnim vizama iz SAD-a i Evrope, jer rastuće geopolitičke tenzije navode bogate pojedince da razmatraju opcije u inozemstvu.
.webp){kind=icon}
