Kada se Sotirios Voulgaris (ital. Sotirio Bulgari), grčki zlatar rođen 1857. godine u selu Kalarites u Epiru, sa samo 20 godina uputio u Italiju u potrazi za boljim mogućnostima - imao je samo svoj zanat. Njegovi prvi komadi nakita bili su inspirisani grčkom i rimskom antikom, na osnovu čega je izgradio prepoznatljiv stil. To mu je omogućilo da 1884. godine otvori prvu radnju u Rimu. Njegovi sinovi nastavili su legat i umijeće i pozicionirali Bulgari kao prestižan brend nakita izuzetne izrade. Danas, to je jedan od najskupljih brendova luksuznog nakita, čiji je većinski vlasnik luksuzni konglomerat LVMH. Ipak, nije samo nakit zaslužan za uspjeh brenda.
Posljednjih nekoliko decenija, evolucija Bulgari hotela proizvod je saradnje između posvećenog tima u Bulgari Groupu u Rimu i Marriott International grupacije luksuznih brendova. Bulgari hoteli u Milanu, Šangaju, Pekingu i Baliju nastavljaju da budu među najviše rangiranim luksuznim objektima na ovim destinacijama. No, nisu jedini.
Tu su i Boucheron sa slavnim hotelom u Parizu, te Tiffany & Co., koji je otvorio The Blue Box Café u robnoj kući Harrods u Londonu, kao i mnogi drugi luksuzni brendovi koji ulažu u ekstenzije brenda u težnji da diverzifikuju svoje poslovanje i povećaju prihode kroz različite segmente.
Umjesto da se oslanjaju isključivo na prodaju nakita, širenje na sektor luksuznog ugostiteljstva pomaže brendovima da ostvare dodatni profit i da se pozicioniraju kao lideri u luksuznom segmentu, objašnjavaju u Mc Kinsey&Company godišnjem izvještaju o trendovima u luksuznoj industriji. U ovom istraživanju ističu se dvije ključne tendencije koje objašnjavaju sve aktuelniju ekspanziju luksuznih brendova na ugostiteljstvo.
Bulgari se brzo prilagodio
Iako šoping i dalje zauzima visoko mjesto u potrebama i navikama, potrošači se pripremaju za najveću sezonu putovanja od perioda prije pandemije. Promjena u vrijednostima, odnosno prioritetima kada je riječ o potrošnji, znači da putnici imaju i drugačija očekivanja. Nije dovoljan samo luksuzan smještaj, cijena i dostupnost destinacije. Uključivanje lokalnih brendova i proizvoda privlači potrošače koji žele da iskuse kulturu destinacije na suštinski način.
Drugi trend je brend marketing. Dok se modna industrija suočava s promjenjivim pejzažom u kojem performans marketing više nije na prvom mjestu, emocionalne veze potrošača s brendovima postaju sve važnije. To naglašava potrebu za autentičnošću, efektnim narativom i povezivanjem s kupcima na dubljem nivou.
Bulgari je ozbiljno uvažio oba trenda. Posljednji od ukupno devet hotela koji je otvoren u Rimu prošle godine korisna je studija slučaja za to. Dizajnerski proces zasnovan na tradicionalnim zanatima, te inspiracija kroz istoriju tema su i aktuelnog dokumentarnog filma "Carski dragulj - Stvaranje Bulgari Hotela Roma" . Film je vizuelno moćno putovanje kroz faze stvaranja hotela koje prikazuje najbolje od italijanskog zanatstva.
Riječ je isključivo o ručnom radu u svim segmentima dizajnerskog procesa u koji je uloženo mnogo više sati nego u trogodišnje renoviranje u kojem je učestvovalo više od 300 radnika.
Recimo, za izradu samo pola metra ručno rađene žakar tkanine koja se koristi za draperije, izvršni direktor firme Rubelli iz Venecije kaže da je potreban jedan dan, a koristi se isti princip kao u 15. i 16. vijeku. Tradiconalna majstorska izrada primijenjena je u venecijanskim teraco podovima, akcentima od najkvalitetnijeg mermernog mozaika, marmorino malteru na zidovima i Bulgari Baru od crnog mermera, koji je ukrašen sa 60 spirala od ručno duvanog murano stakla proizvođača Barovier&Toso.
Od ostalih dekorativnih elemenata ističu se i Ginorijeve vaze još iz tridesetih godina prošlog vijeka. Nije poznato koliko je potrošeno za sve najbolje proizvode od italijanskih zanatlija, ali neki izvori navode da je za hotel u Milanu, otvoren prije više od dvije decenije, izdvojeno šest miliona evra samo za enterijer.
Kada je riječ o potrebi za istraživačkim aspektom putovanja i uranjanjem u kulturu destinacije, Bulgari hotel u Rimu istinski je dragulj, a kako kaže i sam naslov filma - carski. Nema mnogo hotela posvećenih caru, a ovaj hotel ima prvog cara Rimskog Carstva Augustusa (Octaviana) kao glavnu inspiraciju. Nalazi se na urbanom mjestu Piazza Augusto Imperatore, s pogledom na ne samo carski mauzolej, već i na jedan od njegovih najveličanstvenijih spomenika - bijelu mermernu zgradu Ara Pacis (oltar mira).
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Bulgari hotels & resorts press
Pogledaj galeriju
Značajna je i originalna rimska statua cara Augustusa u lobiju hotela, na pozajmici od Fondacije Torlonia, kojoj Bulgari pomaže u restauraciji. Ovaj naglasak na autentičnosti i očuvanju kulture nastavlja se kroz cio hotel, s prozorima i prostorima koji sadrže luksuzne, dragocjene kamenčiće iz cijelog svijeta: žuti Brocatelle mermer s Bliskog Istoka, crveni jaspis iz Sudana i zeleni kvarc iz Brazila.
Dizajn je inspirisan i drugim istorijskim, rimskim antičkim strukturama, uključujući javno kupatilo Caracalle iz III vijeka, što se ogleda u opulentnom SPA centru hotela koji ima bazen dužine 20 metara. Okružen je sa osam stubova od arabesknog mermera i ima prostore za opuštanje u crnom i zlatnom mermeru, koji sadrže replike klasičnih skulptura.
Bulgari Suite na drugom spratu je najskuplja, ali i najglamuroznija opcija smještaja (38.000 evra po noći). Ovaj apartman od skoro 300 kvadratnih metara ima glavnu spavaću sobu, garderober, veliko kupatilo s parnim tušem i kadu izrađenu iz jednog komada arabesknog corchia mermera, čiji oblik je inspirisan pomenutim kupaonicama Caracalle. Tu je i privatna kuhinja, bar i velika trpezarija s mermernim stolom od Agapecasa, koji je dizajnirao Mangiarotti. Donja granica za sobu je 1.900 evra po noći.
Ako, pak, želite da vidite originalnu statuu cara Augustusa u svom imperijalnom plaštu, a da ne platite ponuđenu cijenu za smještaj, terasa na krovu hotela otvorena je za javnost za uživanje u pićima, kao i elegantni Il Caffè, koji nudi cjelodnevni meni. Očekivano, to neće biti najjeftinija pasta u Rimu, ali barem možete popiti espreso koji košta pet evra.
Ipak, sve je u iskustvu.