Globalna fitnes industrija, koja je ove godine procijenjena na 121,58 milijardi dolara, suočava se sa suptilnom, ali značajnom promjenom. Sve više ljudi napušta klasične treninge sa zagrijevanjem i istezanjem i prelazi na takozvani exercise snacking, koncept koji podrazumijeva kratke nalete fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta, koji traju pet minuta ili manje i koje možete uklopiti u bilo koji dio dana.
Trend se pojavljuje kao odgovor na hronični nedostatak vremena i rastuću svijest o štetnosti dugotrajnog sjedenja, a kompanije za fitnes-aplikacije i korporativne wellness-programe već prilagođavaju svoje poslovne modele ovoj novoj realnosti.
Ono što je počelo kao jednostavan savjet iz naučnih krugova (nekoliko minuta kretanja više puta dnevno) prerasta u strategiju koja obećava bolju produktivnost, niže zdravstvene troškove i pristupačniji oblik fizičke aktivnosti. Exercise snacking postaje fitnes formula koja se definitivno uklapa u moderan način života, ali da li zaista može zamijeniti konvencionalni način vježbanja?
Eksperti kažu da se svako kretanje tokom dana treba pozdraviti i podržati, bez obzira da li je u pitanju trend ili rutina. Istovremeno, ističu da trend dobija i naučnu podršku, posebno za ljude koji iz različitih razloga ne mogu da praktikuju klasičan trening. Prema njihovim riječima, čak i male aktivnosti, kao što su penjanje stepenicama umjesto korišćenja lifta, nekoliko čučnjeva tokom TV-reklama, brzo hodanje do prodavnice umjesto lagane šetnje, ili spontani momenti kretanja dok pijete kafu na pauzi, značajno povećavaju dnevnu fizičku aktivnost.
"Kada je riječ o benefitima, normalno je da ih ima. Sa svakim kretanjem poboljšavamo kardiovaskularno zdravlje, smanjuje se negativan efekat dugotrajnog sedenja, lakše se stvara navika za češće kretanje, a, po meni, takođe je vrlo važno što se poboljšava raspoloženje i fokus", kaže Elena Bubalo Mihajlovska, trener i suosnivač fitnes-platforme "Fit by Bubalo", koja je jedna od rijetkih koja je počela da nudi trening-programe uz odgovarajuću pretplatu.
Elena Bubalo Mihajlovska | Lična arhiva
Objašnjavajući kako kratke mini-vježbe mogu da se uklope u svakodnevicu i koliko često je dobro da se praktikuju, za koga je ovaj pristup najprikladniji, koje aktivnosti donose najveću korist, ali i koja ograničenja treba imati na umu, Mihajlovska za Bloomberg Adria izdvaja šest ključnih stvari koje treba da znate o ovom trendu.
1. Ne može zamijeniti klasičan trening
Najvažniji je cilj. Ako želite povećanje mišićne mase, snagu ili izdržljivost, ovaj trend nije najprikladniji i biće vam potreban klasičan, strukturiran trening. Ali ako želite samo da poboljšate opšte zdravlje, nekoliko vježbi za leđa i vrat i kratki skokovi sa užetom za održavanje kondicije biće dovoljni.
2. Savršen izbor za početnike
Ovaj pristup je najprikladniji za ljude sa sedentarnim poslom koji se malo kreću tokom dana, za roditelje sa malom djecom koji nemaju vremena za sebe, za početnike koji se plaše da počnu da vježbaju, kao i za starije osobe, ukoliko njihovo zdravstveno stanje to dozvoljava.
3. Više od tri sesije za pravi efekat
Od četiri do sedam sesija dnevno po pet minuta, raspoređene prema vašim obavezama, je prihvatljiva rutina. Na primjer: pet minuta jutarnjeg zagrijevanja čim ustanete iz kreveta, zatim pet minuta vježbi sa štapom na poslu za smanjenje napetosti u leđima, potom pet minuta na kancelarijskom stolcu za aktivaciju mišića nogu, sljedeće pet minuta penjanje stepenicama, poslije ručka brzo pješačenje umjesto odmaranja, i na kraju jedno lijepo istezanje prije spavanja.
4. Izvedba je najvažnija
Najefikasnije su kratke vježbe koje aktiviraju više mišićnih grupa, kao što su sjedenje i ustajanje sa niskog stolca, iskoraci, sklekovi na zemlji ili na zidu, različite plank pozicije, penjanje stepenicama, vježbe sa štapom, brzo hodanje ili korišćenje kućnih sprava poput bicikla, stepera ili skakanje užeta. Posebno je važna pravilna izvedba ovih pokreta, pa treba obratiti pažnju na tehniku.
Ne, nismo mislili na ovaj snek | Depositphotos
5. Ključ je u ishrani
Mršavljenje je uglavnom povezano sa ishranom, pa efekat zavisi od ukupnog dnevnog unosa kalorija i koliko će od njih tijelo sagoreti. Kratke vježbe pomažu jer povećavaju dnevnu potrošnju energije, ali postoji jedno zlatno pravilo: ne možemo potrošiti više kalorija nego što smo u stanju da pojedemo.
6. Svako kretanje se računa, ali pazite na rizike
Svako kretanje nosi određeni rizik - od jednog penjanja stepenicama do nepravilnog izvođenja vježbe, posebno ako je tijelo slabo i mišićna masa mala. Osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima treba da budu posebno oprezne i prethodno da se konsultuju sa ljekarom. Ograničenje je i vrijeme. Sa ovim fitnes trendom nema klasičnog zagrijevanja i istezanja i odmah se počinje sa aktivnošću, pa je pažnja ključna. I na kraju, ovo nije dovoljan metod sam po sebi za postizanje određenog rezultata, ali svako dodatno kretanje tokom dana je vrijedno, a tijelo je zahvalno.