.webp){kind=icon}
Zašto nekada gubite rasprave sa ljudima koji znaju mnogo manje od vas? Zašto možete prepoznati nekog, ali se ne možete sjetiti imena osobe niti konteksta?
Neuro naučnik Dean Burnett kaže: kriv je idiot mozak. U svom djelu The Idiot Brain: A Neuroscientist Explains What Your Head is Really Up To dugogodišnji kolumnista Guradiana vodi nas kroz tajanstvenu i zagonetnu sivu (i bijelu) masu. Tokom ovog putovanja objašnjava nesavršenosti mozga i kako one utiču na ono što govorimo, radimo i doživljavamo. Knjiga je vješto istražena i zabavno napisana, namijenjena svima koji su se zapitali zašto nam nekada izgleda da mozak sabotira naš život i šta se zapravo dešava.
Stanislas Dehaene, kognitivni neuropsiholog i profesor na Collège de France u svom djelu iz 2020. How We Learn: Why Brains Learn Better Than Any Machine . . . for Now zastupa pak suprotno mišljenje kada je u pitanju mozak. On preispituje dokaze koji pokazuju da se bebe rađaju sa evolutivno programiranim znanjem o, na primjer, kontinuitetu vremena i prostora. Takođe, smatra da učenje (recimo, jezika) počinje još u majčinoj utrobi.
Ipak, on ne poriče da razvoj mozga zavisi i od iskustva. Dehaene raspravlja o "osjetljivim periodima", odnosno vremenskim intervalima kada su određene oblasti mozga posebno plastične. Takođe pokazuje da nikada ne postoji potpuna genetska predispozicija te da iskustvo i učenje mogu značajno promijeniti mozak. Dehaene otkriva kako naš mozak uči najbolje, naglašavajući važnost iskustva i aktivnog angažovanja.
Depositphotos
Kako se izboriti za svoje ideje?
Koncept samopouzdanja i oslanjanja na sopstvene resurse prisutan je još kod Ralph Waldo Emersona u njegovom eseju Self Resilience iz 1841. godine, koji mnogi smatraju najboljim štivom i pretečom moderne self-help literature. Emerson u ovom djelu koje je dostupno i na Internetu u obliku PDF-a, naglašava važnost lične autonomije i unutrašnje snage. Filozof je vjerovao da su dva najbolja izvora obrazovanja priroda i akcija - sticanje neposrednih opažanja o svom okruženju i učenje kroz lična iskustva. Ova ideja podstiče pojedince da traže znanje i mudrost kroz direktno angažovanje, umjesto da se oslanjaju na spoljašnje izvore, uključujući i druge ljude. Djelo pruža filozofski okvir za razvijanje hrabrosti i preuzimanje odgovornosti za svoje odluke, čak i kada su one nepopularne u očima drugih.
Na tragu slične ideje je djelo Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima u kojoj nas autori Ichiro Kishimi i Fumitake Koga vode kroz put ka uspjehu zasnovan na adlerovskoj psihologiji čije su ideje izražene kroz dijalog izmedju filozofa i mladića. Naime, Koga, koji je napisao brojne radove o poslovanju te raznim drugim temama, je često putovao u Kyoto kako bi razgovarao s psihologom Ichirom Kishimijem, te dobio uvid u samu srž adlerovske psihologije. Djelo koje je napisano u stilu dijaloga po antičkoj grčkoj tradiciji, naglašava da su svi problemi zapravo problemi u medjuljudskim odnosima i da svako od nas može imati potpunu kontrolu nad svojim životom, nezavisno od tereta prošlosti i očekivanja drugih ljudi.
Kako razumjeti sebe čak i pod pritiskom?
U duhu ovog poziva na bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja, ali i sopstvenog bića je i djelo Dr Sare Kuburić, omiljene psihoterapeutkinje milenijalaca. Njena nova knjiga It's On Me: Embrace Hard Truths, Discover Your Self and Change Your Life koja je raspodata u većini država svijeta, ali dostupna kao Kindle izdanje na Amazonu, poručuje "Prihvatite teške istine, otkrijte sebe i promijenite svoj život". Egzistencijalna psihoterapeutkinja, rođena u Jugoslaviji, tačnije u BiH, a odrastala u Kanadi, sebe opisuje kao "digitalnog nomada" jer je za osam posljednjih godina živjela u Evropi, na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi, prije nego što se nastanila u Australiji. Studirala je na Univerzitetu Sigmund Frojd u Beču pod nadzorom Alfreda Lengla - osnivača egzistencijalne analize. Autorka čiji Instagram nalog "millennial therapist" ima 1,7 miliona sljedbenika kreirala je vodič za identifikaciju "gubitka sopstva" - tog osjećaja otuđenosti ili nepovezanosti sa svojim pravim Ja. Ona ohrabruje čitaoca da preuzme vlasništvo nad svojim "Ja" i prihvati odgovornost za način na koji živi.
Kroz samorefleksiju, prihvatanje i otkrivanje, Kuburić nas vodi ka dokazima da možemo:
- doživjeti emocije bez osjećaja preplavljenosti njima;
- uspostaviti zdravu vezu sa svojim tijelom;
- postaviti granice kako bismo definisali sebe i izlječili naše odnose;
- osloboditi se fizičkog i mentalnog nereda kako bismo stvorili prostor za istinsko napredovanje;
- pronaći smisao i svrhu u naizgled besmislenom svijetu.
Medjutim, za takvu vrstu bavljenja sobom nedostatak vremena jedna je od najčešće navodjenih prepreka. Za biznis lidere i preduzetnike koji se se suočavaju sa konstantnim pritiskom, autor Haemin Sunim nudi podsjetnik na važnost usporavanja. Njegovo djelo The Things You Can See Only When You Slow Down naglašava kako usporavanje i refleksija mogu dovesti do boljih poslovnih rezultata i kvalitetnijeg donošenja odluka. U ovom vodiču za svjesnost, budistički monah i učitelj zen meditacije, rodom iz Koreje a obrazovan u SAD-u, nudi savjete o svemu, od suočavanja sa neuspjesima do odmora i odnosa, kroz jednostavne poruke koje se direktno obraćaju anksioznostima koje su postale dio savremenog života i koje podsjećaju na snagu i radost koje dolaze iz usporavanja.
