Bosna i Hercegovina s obzirom na bogatu historiju obiluje mnogim muzejskim postavkama, što onim iz ranog perioda postojanja, pa do modernih muzejskih franšiza koje svijet i stanje života prikazuju u nekom drugom obliku.
Do Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini su postojala svega dva muzeja i to Zemaljski muzej u Sarajevu i Etnografski muzej u Banjoj Luci. Danas, situacija s brojem čuvara kulture sjećanja u našoj zemlji je mnogo bolja, pa se prema podacima računa da postoji više od 30 muzeja na milion stanovnika.
Muzeji su institucije koje nude neiscrpne izvore informacija i mjesta su koja predstavljaju, izlažu i prezentiraju velik broj raznovrsnih predmeta iz područja umjetnosti, historije, prirode, nauke povezanih s različitim ideološkim uvjerenjima. Muzej je mjesto gdje i odrasli i djeca mogu otkrivati svoju prošlost, budućnost i sadašnjost, učiti o svijetu i svemiru te stvarati stavove, mišljenja i razvijati ideologije.
Zbog naglog rasta i razvoja ekonomije prošloga stoljeća, ali i svijeta, porasla je potreba za mjestom koje će ujedno i educirati i zabaviti publiku. Muzeji kao pouzdani opskrbljivači idejama, historijom i predmetima, postaju sve popularniji te se sve više razvijaju.
Sarajevski muzej farmacije
Upravo je jedan takav novi i edukativni muzej otvoren prošle godine u Sarajevu, smješten u Štrosmajerovoj ulici broj 3.
Riječ je o Muzej farmacije koji je osnovan 2022. godine, a za javnost je kao specijalizirana muzejska izložba otvoren u oktobru 2023. godine.
Sama ideja osnivanja vezana je za profesionalni interes i strast osnivača prof. dr. Tarika Čatića, da prikupljene podatke, dokumente i artefakte vezane za historiju farmacije na ovim prostorima podijeli sa širom javnosti.
Tako je donesena odluka da se prikupljeni materijal prezentira u formi izložbe, a gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini pokloni dodatni kulturni sadržaj u formi muzejske izložbe.
Muzej farmacije Sarajevo
Iz Muzeja su za Bloomberg Adriju kazali da je samo otvaranje Muzeja vezano za jedan specifičan datum, tačnije 17. oktobar, kada je 1907. godine u Bosni i Hercegovini donesena Uredba od strane Zemaljske vlade da se ženama farmaceutskinjama omogući pravo da budu vlasnice, a ne samo uposlenice apoteka, što je do tada bilo rezervisano samo za muškarce.
"Kako u farmaciji danas dominiraju dame, ovo je svojevrsni poklon njima i prepoznavanje uloge žene i dopinosu koji daju nauci, tehnologiji i zdravstvu, odnosno društvu u cjelini", kazali su iz Muzeja.
Od srednjeg vijeka do danas
Liječenje je oduvijek bilo sastavni dio života ljudi. Iako, ne u formi farmacije kakvu danas poznajemo, podatke o organizovanom liječenju na prostoru današnje Bosne i Hercegovine nalazimo u srednjem vijeku, odnosno postoje dokumenti koji potvrđuju dolaske ljekara - farmaceuta (fizikusa) iz Dubrovnika u tadašnje Bosansko kraljevstvo.
Naravno, ove "profesionalne" usluge mogla je priuštiti samo vlastela, dok se obični puk liječio uglavnom narodnom medicinom, a kasnije i putem usluga franjevaca u samostanima.
Dolaskom Osmanlija, počinje nova era zdravstvene kulture, uvode se higijenske mjere, a tada se pojavljuju i attari – drogeristi kao preteče modernih apoteka na prostoru Bosne i Hercegovine. Posljednji attar u Sarajevu bio je iz porodice Papo, a njegov dućan je zatvoren početkom Drugog svjetskog rata.
U početku, to su bili Jevreji Sefardi, koji su utočište od progonstva iz Španije i Protugala našli na našim prostorima, te znanja iz medicine i trgovine unijeli u svoje djelovanje. Uskoro se ovim poslom počinju baviti i muslimani, te se formira atarska čaršija u Sarajevu.
Dolaskom Austro-Ugarske počinje modernizacija farmacije, a zatim period Jugoslavije donosi i industrijalizaciju kada se 1951. godine osniva kompanije Bosnalijek kao prva fabrika lijekova u našoj zemlji.
Izložba sarajevskog Muzeja farmacije je koncipirana tako da daje pregled globalnog razvoja farmacije i simulira organizaciju apoteke.
Bogata postavka
Tako se u Muzeju nalazi posebna prostorija posvećena prirodnim naukama – hemijij i biologiji odnosno botanici i u kojoj je smješten funkcionalni galenski laboratorij u kojem se inače proizvode lijekovi.
Postoji prostorija posvećena farmaceutskoj industriji, kao i prostorija koja predstavlja pet epoha razvoja farmacije u Bosni i Hercegovini. Najzanimljivija je sigurno prostorija posvećena apotekarstvu u kojoj se nalazi stara apotekarska oficina, a koji ujedno služi i kao multimedijska sala za organizaciju manjih skupova, sastanaka, promocija i edukacija.
Muzej farmacije Sarajevo
Osim stalne postavke, u Muzeju je rezervisan prostor za tematske izložbe i trenutno je aktivna izložba "Farmacija na filmu", a u narednom periodu planirane su i druge koje za cilj imaju popularizirati farmaciju i nauku, povezujući je sa aktuelnim temama iz svakodnevnog života.
Prema riječima prof. dr. Čatića najveći interes za posjetom ovom muzej imaju svakako farmaceuti i zdravstveni radnici, ali im je cilj što veća popularizacija i prezentacija farmacije drugima i isticanje svega što je kao struka doprinjela razvoju prirodnih nauka, tehnologije i društva općenito.
"Ponosni smo što Muzej posjećuju djeca predškolskog uzrasta i učenici srednjih škola iz cijele Bosne i Hercegovine. Za djecu su posebno zanimljive radionice i eksperimenti kroz koje uče o farmaciji i prirodni naukama. Naš cilj je da Muzej bude polazna tačka i centralno mjesto daljnjih istraživanja historije farmacije u BiH, ali i mjesto afirmacije mladih kolega gdje mogu realizovati različite ideje, projekte i aktivnosti u vezi s farmacijom i zdravstvom", kazao je prof. dr. Čatić.
Muzej farmacije Sarajevo
Trenutno je u ovom Muzeju izloženo oko 600 eksponata, a dobar dio je još u pripremi.
Eksponate je najvećim dijelom sakupljao osnivač kroz dugogodišnji rad na istraživanju historije farmacije Bosne i Hercegovine. Dio eksponata je doniran od strane farmaceuta ili njihovih nasljednika odnosno članova porodica.
Neki od zanimljivih eksponata su srednjovjekovne knjige "Dreck Apotheke", veliki broj stojnica – apotekarskih boca, kolecija lijekova iz 1920-tih godina, farmakognoška zbirka, bočica za masti apoteke H Schlesingera, zbirka farmakopeja i još mnogo toga.
Dio Europske kulturne rute "Historijske apoteke i ljekoviti vrtovi"
Zahvaljujući Muzeju ovo je peta po redu Kulturna ruta u kojoj učestvuje Bosna i Hercegovina, te predstavlja dodatni poticaj prepoznavanju Bosne i Hercegovine i turističke ponude u širem kontekstu kako Sarajeva, tako i cijele države.
Kao član organizacije Aromas Itinerarium Salustis (AIS) Muzej farmacije učestvovao je u pripremi aplikacije i konačnom dobivanu certifikata Kulturne rute Vijeća Europe.
"Ovo je veliki uspjeh, posebno kada se uzme u obzir da je u posljednjih 37 godina samo 47 ruta dobilo je taj certifikat", kazali su iz Muzeja.
Europska ruta historijskih apoteka i ljekovitih vrtova jedinstvena je ruta koja povezuje značajna mjesta poput samostanskih apoteka, starih bolničkih i laičkih apoteka, historijskih biblioteka te botaničkih i ljekovitih vrtova.
Muzej farmacije Sarajevo
Trenutno, Ruta historijskih apoteka i ljekovitih vrtova predstavljena je u jedanaest europskih zemalja Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Italija, Litva, Mađarska, Portugal, Rumunija, Španija i Švicarska.
Kada je riječ o planovima ovog Muzej osim izložbe kao primarne aktivnosti, u planu imaju pokretanje različitih radionica vezanih za farmaciju.
"Upravo je završena prva radionica izrade prirodne kozmetike koju provodimo u saradnji sa AVIA prirodna kozmetika – mladom bosanskohercegovačkom magistrom farmacije koja u izradi preparata koristi macerate pripremljene po recepturama svoje nane, povezujući tako tradiciju sa modernom tehnologijom. Polaznici imaju priliku naučiti izradu kozmetičkih preparata i svoj proizvod ponijeti i koristiti", kazali su.
Osim ovoga, u planu su kako kažu i radionice izrade prirordnih parfema i ljekovitog bilja – herbalizam.
Muzej kontinuirano radi na daljnjim istraživanjima i dokumentovanjima historije farmacije. Nedavno je održana naučna konferencija o historiji farmacije koja je rezultirala izdanjem "Kratka historija farmacije BiH" koja će uskoro biti u prodaji.
Do kraja ove godine iz Muzeja najavljuju još jedna konferencija koja će obraditi ulogu farmacije u ratnom periodu 1992-1995. godine, s ciljem sveobuhvatnog dokumentovanja ovog perioda. Muzej je za posjete otvoren četvrtkom, petkom i subotom u periodu od 11 do 17 sati.
Bogatstvo od najmlađeg do najstarijeg
Zasigurno je Muzej farmacije najmlađi muzej u našoj zemlji, kojeg vrijedi posjetiti i naučiti nešto novo.
Ukoliko ipak želite istražiti neke druge muzeje u Bosni i Hercegovini pažnju će vam privući činjenica da se u franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. Ovdje je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice.
Pored njega svaki grad u BiH je svojevrsni muzej. Neki od najznačajnijih muzeja u BiH su Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Gazi Husrev - begov muzej, Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878 – 1918, Muzej Stare pravoslavne crkve, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnicka galerija BiH, Historijski muzej BiH, Art kuća sevdaha, Spomenički kompleks Tunel spasa, Muzej grada Zenice, Muzej RS u Banjoj Luci, Zavičajni muzei Konjic, Travnik ili Jajce, Muzej Hercegovine u Mostaru, Muzej AVNOJ-a u Jajcu i mnogi drugi sa bogatom
Neki od novijih muzeja, koji ni malo ne odudaraju od onih prvoosnovanih po svojim postavkama i vrijednostima istih ali se po načinu postavki ili prezentacijom razlikuju od onih tradicionalnih su Muzej Valter brani Sarajevo, Muzej optičkih iluzija, Olimpijski muzej, Muzej ratnog djetinjstva i drugi.
.webp){kind=icon}
