Nekada su čipku mogli priuštiti samo imućni. Carica Marija Terezija je, recimo, na bečkom dvoru zaposlila pašku čipkaricu koja je šivala čipku samo za potrebe dvora. Čipka na iglu nastaje u širem okružju Mediterana, na području Venecije, dok se istovremeno vještina čipkarstva na batiće razvila u okolici Antwerpena u Belgiji, kako se navodi na službenoj stranici Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Vještina čipke od agave podrijetlom je s Kanarskih otoka, točnije Tenerifa, a u Hrvatskoj je prisutna od polovice 19. stoljeća, a danas je izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku.
Specifičnost ove čipke je sirovina - američka agava koja se udomaćila u ovim krajevima. Niti za čipku se dobivaju od svježih listova agave koji ne smiju biti stariji od tri godine, a izvlače se do duljine od jednog metra. Nakon obrade niti su tanke i bijele boje, a priprema se mora raditi tijekom južine, objašnjava se na stranici hrvatske udruge "Benedikt". Pripremi se podloga, bez nacrta, i na njoj se veze prema individualnoj želji i sposobnosti čipkarice, što joj daje posebnost.
Uzorci čipke s Paga | Depositphotos
Ali dok je čipka bila bogatstvo prvenstveno plemstva, isti izvor navodi da je u Hrvatskoj prvobitno bila vezana za seosku populaciju i namijenjena ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog namještaja. Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra za izradu čipke: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave. Jedan od poznatijih odjevnih predmeta sašiven u cijelosti od paške čipke, koju inače nazivaju i "bijelo zlato", ženski je sako. Sašila ga je čipkarica Mirjana Tkalčec, a za to joj je trebalo deset sati šivanja dnevno tijekom pet godina. Kada je riječ o čipki na batiće, najpoznatija je svetomarska čipka (međimursko mjesto Sveta Marija) koja se od 2009. nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
S televizora u trgovine
Ponovno zanimanje za čipku potaknuo je nastup hrvatskog predstavnika na Eurosongu Baby Lasagne, za koji je kostim radila hrvatska dizajnerica Valentina Pliško. Ona je uoči događaja objasnila da je korištenje čipke na kostimima, konkretno na majici i maskama inspirirano istarskim čentrinima. To je pokrenulo komercijalne inicijative, pa je tako motiv čipke (i mačke kao omiljenog ljubimca autora i izvođača Marka Purišića, rodom iz Umaga, koji stoji iza pseudonima Baby Lasagna) sada zaštitni znak Lasagna brenda. Odjeća se prodaje online na Rockmarku, prvoj glazbenoj knjižari kako navode na stranici. Majica Baby Lasagna Meow košta 19,90 eura, dok je platnena torba 11,90 eura. Nazivi su kreirani prema imenima ljubimaca pjevača koji je, navodno, došao na ideju za svoje umjetničko ime u trenutku prosvjetljenja dok je tražio tržnicu u Novigradu kako bi kupio vodu.
Prije ovoga mnogi drugi brendovi su kao polaznu točku koristili čipku. Kreativni dvojac Tadija Glasnović i Nikola Zorotović, od 2016. kreiraju i proizvode odjeću i modne dodatke pod brendom Chypka u Zagrebu. Kombinacija povijesti, motiva čipke i ulične mode protkani su kroz dizajn asortimana ovog brenda, od dukserica od 160 eura do palice za baseball od 120 eura.
Brend Sopar, koji su osnovale sestre Šopar iz Paga, Helena, top model s iskustvom rada za kampanje Bobbi Brown, Kiko, za Donnu Karan, Mariellu Burani i koja živi na relaciji London - New York, i Tamara, novinarka i chic mama, kako stoji na web stranici brenda. Činjenica da su odrasle na otoku Pagu obojila je njihove kolekcije u kojima koriste ručno izrađenu čipku, zaštitni znak njihovog otoka, i druge elemente tradicionalne odjeće. Čipka ne krasi samo tekstil ili ovratnike, već i gumbiće za košulje koji su ručno pleteni.
Integracija tradicionalnih elemenata u modu može povećati potražnju za autentičnim ručnim radovima i tradicionalnim zanatima, kako smo pisali ranije, ali hrvatska čipka izvor je inspiracije i za druge komercijalne poduhvate. Hrvatska narodna banka je tako u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca izdala numizmatičku eurokovanicu. Zlatnik "Čipkarstvo u Hrvatskoj" od jedne unce (31,103 grama), nominalne vrijednosti 100 eura, dostupan je u seriji od 1.000 komada. Izrađen od zlata čistoće 999,9/1000 i pripada kategoriji investicijskog zlata, a dolazi u kutiji s certifikatom koji potpisuje guverner Hrvatske narodne banke.
Tradicionalna nošnja iz Paga s maramom od čipke | Depositphotos
Novo likovno rješenje zlatne numizmatičke eurokovanice "Čipkarstvo u Hrvatskoj" djelo je domaćeg akademskog kipara Stjepana Divkovića. Lice kovanice prikazuje stilizirani motiv paške, lepoglavske i hvarske čipke. Naličje kovanice s druge strane prikazuje motiv svetomarske čipke, čija je najveća posebnost izrada iz jedne neprekinute niti. Košta 2.428,09 eura.
Kao odu tradiciji čipkarstva Hrvatska pošta je 2015. izdala posebnu seriju poštanskih markica s motivima lepoglavske i seviljske čipke - čipka na batiće. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 8 maraka (4 x 2 v.), a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana. Cijena je 1 euro.
U travnju je, na Times Squareu u New Yorku, Hrvatska turistička zajednica lansirala kampanju za privlačenje američkih turista prema hrvatskim destinacijama. Centralni motiv promocije na najposjećenijem njujorškom, a i svjetskom trgu: paška čipka.
.webp){kind=icon}
