.webp){kind=icon}
Jezik svjetlosti, izgleda, govori više od riječi. Barem tako svjedoče dugački redovi četvrtkom, kada mlađa populacija strpljivo čeka da osim festivalskih svjetlosnih instalacija obiđe i stalnu postavku Zemaljskog muzeja BiH. Akcija se zove "Četvrtkom izlazim u Zemaljski muzej BiH".
Kako je došlo do ideje za Festival svjetla razgovaramo s Natašom Musa, autoricom koncepta festivala i predsjednicom Fondacije Sarajevo Navigator, koja se, kako kaže, radeći Sarajevo Holiday Market, popularni praznični događaj u BiH, "zaljubila u lampice".
Festival svjetla Sarajevo
"Malo po malo i došli smo do toga da smo zastupnici najznačajnije globalne kompanije za dekorativnu rasvjetu – MK Illumination, koju sam uspjela nagovoriti da uđe u rizik organizovanja Festivala svjetla Sarajevo, autentičnog događaja koji gradu donosi puno svjetlosti tokom zime. Osmislili smo to kao lightscape iskustvo s tematikom prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine u Zemaljskom muzeju BiH i njegovom Botaničkom vrtu, koje traje od Dana državnosti do Dana nezavisnosti BiH, 1. marta naredne godine", kaže Musa.
Postavke Festivala su fokusirane na Botanički vrt muzeja i podijeljene su u 12 tematskih cjelina koje slave prirodno bogatstvo, a kroz osvjetljenje stećaka, izradu predimenzionirane replike – instalacije Glasinačkih kolica, instalacije Bosanskog ćilima od svjetla tematizovano je i kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.
Na ideji je, kaže Muso, rađeno temeljno i pristupom koji bi građanima, ali i turistima, omogućio inspirativno iskustvo vrijedno cijene ulaznice (za stanovnike BiH 10 KM za odraslu osobu, pet KM za djecu i 20 KM za porodicu, za strance duplo od navedenih iznosa).
"Još 2022. godine smo, uz pomoć prof. dr. Maje Arslanagić, načinili malu studiju održivosti poslovnog modela, kreirali vizuelni identitet i dogovorili podršku MK Illumination. Ove godine smo, uz potporu direktora Zemaljskog muzeja BiH dr. Mirsada Sijarića i njegove zamjenice dr. Ane Marić krenuli u realizaciju, koja je dovela do početka rada Festivala. Potencijal je ogroman. Događaj je namijenjen svima, priča univerzalnim jezikom svjetlosti."
Festival svjetla Sarajevo
Na Festivalu učestvuju i umjetnici iz inozemstva: umjetnički kolektiv Tilt iz Francuske i Ignat Radu iz Rumunije. Ignat Radu je svoju instalaciju nazvao "Stargate", po filmu u kojem postoji portal među svjetovima. Tako je, zapravo, napravio portal u inspirativni svijet nastanka prirode od svjetla.
Tilt je iluminirao stećke, među koje je postavio svoje instalacije Birdz. Ti ljudi-lampe zagledani su kao kakvi istraživači u stećke i na taj način ih osvjetljavaju, šaljući poruku osvjetljavanja važnog kulturno-historijskog naslijeđa, koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi zaštićene materijalne tekovine svijeta.
Inače, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je tokom svog stogodišnjeg postojanja osim stećaka, Zgošćanskog sljemenjaka, bronzane posude iz prahistorijskog perioda i mnogih drugih vrijednih predmeta čije 3D modele možete vidjeti i online, uspio sakupiti bogatu zbirku kulturnog nacionalnog naslijeđa zemlje i svih njenih naroda, iz svih perioda ljudske historije. Zbirke su razvrstane po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodne nauke) i zbirkama (folklorna, numizmatička, prirodnjačka, prahistorijska, antička i druge).
Festival svjetla Sarajevo
Biblioteka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je otvorena osnivanjem muzeja 1888. godine kao prva naučna biblioteka u državi. U njoj se nalazi više od 250.000 naučnih publikacija, uključujući 162.000 knjiga. Najznačajnija knjiga u muzeju je Sarajevska hagada, jevrejski iluminirani kodeks, koji datira oko 1350. godine iz srednjovjekovne Španije i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste na svijetu. Inače, Muzej još od 1889. godine izdaje naučni časopis "Glasnik Zemaljskog muzeja BiH", koji danas vrši razmjenu publikacija sa 400 institucija širom svijeta i sa 45 u BiH.
Nataša Musa budućnost vidi svjetlom. "Platforma se dokazala u praksi, a želja nam je da uz prave partnere osvijetlimo i čitavu regiju", zaključuje naša sagovornica.
