.webp){kind=icon}
Do 2050. godine stručnjaci predviđaju ogromne promjene u mobilnosti. No i predviđanja treba uzeti s malo rezerve. Već su 1950-ih neki futuristi predviđali da će do 2020. leteći automobili biti široko rasprostranjeni. Futurističke ideje predviđale su i crtane serije poput Obitelji Jetson (The Jetsons). Međutim, istina je da će svjetska populacija ljudi, prema projekciji Ujedinjenih naroda (UN), do 2050. godine porasti na 9,7 milijardi. Dvije trećine ljudi živjet će u gradovima, što znači da će dobro organiziran prijevoz biti još važniji. Na temelju trenutačnih trendova i njihova potencijalnog razvoja, potražili smo neke vjerojatnije scenarije načina kretanja do 2050. godine:
Električna i autonomna vozila
Do 2050. godine velika većina vozila, njih oko 86 posto, bit će pokretana električnom energijom, a ostatak gorivnim ćelijama, predviđa Međunarodna agencija za energiju (IEA). Javni prijevoz će također biti električan. Autonomna vozila, koja će pružati učinkovite i pouzdane usluge, također bi mogla imati istaknutu ulogu. Potpuno autonomna vozila – ona bez upravljača ili pedala – možemo očekivati nakon 2035. godine, predviđa istraživačka tvrtka GlobalData. Zemlje će svoje stanovnike i dalje poticati na korištenje javnog prijevoza.
"Budućnost nije tako očigledna kao što mislite", rekao je za Bloomberg Adriju Domagoj Dukec, glavni dizajner automobila BMW hrvatskih korijena, rođen u Frankfurtu. "Ne može biti kao u idealnom svijetu, gdje sjedite u velikom salonu i automobili voze automatski. U tom slučaju, mogli biste voziti samo brzinom od 20 kilometara na sat. To je ono što robotaksiji trenutačno rade u Kini. Mislim da voze najviše 30 kilometara na sat. Da ne sjedite u smjeru kretanja, mogli biste se razboljeti. Avion i vlak uvijek miruju, ali automobil se stalno kreće lijevo-desno."
"Mislim da ćemo 2050. godine imati sve što zvuči ili se čini neophodno u smislu ljudskih potreba", rekao je glavni dizajner BMW-a Domagoj Dukec
Autonomna vožnja neće biti relevantna za sve proizvođače automobila. "To oduzima nešto što definira BMW kao brend, a to je zadovoljstvo u vožnji. Kao tvrtka, morate odlučiti kada i što je relevantno, jer ne morate ponuditi sve. Ali to će definitivno imati velik utjecaj na dizajn automobila", kaže. Automobili će i dalje biti različiti jer su ljudi individualci, predviđa. "Mislim da ćemo do 2050. imati sve što zvuči ili se čini nužnim u smislu ljudskih potreba", kaže Dukec.
Automobilima će biti teže ući u sve više gradova. Prema IEA-i, vozila s unutarnjim izgaranjem bit će zabranjena u gradovima već od 2030. godine. Do 2030. godine trebalo bi uvesti i ekološku vožnju, što znači ograničenje brzine na autocestama na 100 kilometara na sat.
Futuristički dizajn automobila
Integrirana rješenja i kraj vlasništva automobila
Kombinacije prijevoza poput autobusa, vlakova, zajedničkog prijevoza i dijeljenja bicikala i skutera ući će u široku upotrebu. Cilj integriranih sustava jest osigurati besprijekorno iskustvo putovanja i smanjiti potrebu posjedovanja osobnih vozila. Javne prijevozne mreže postat će bolje integrirane i omogućiti besprijekornu povezanost između različitih oblika prijevoza. Javni prijevozni sustavi bit će blisko povezani s pametnim gradovima. Infrastruktura koja podržava javni prijevoz bit će dizajnirana na održiviji način. Javni prijevozni sustav stavljat će veći naglasak na pristupačnost svim pojedincima, uključujući i osobama s invaliditetom.
Optimizacija korištenja podataka s pomoću umjetne inteligencije
Napredna upotreba podataka i uključivanje umjetne inteligencije igrat će ključnu ulogu u optimizaciji rada javnog prijevoza. Prediktivni algoritmi pomoći će u reguliranju potražnje putnika, optimizaciji ruta u stvarnom vremenu i poboljšanju učinkovitosti i pouzdanosti sustava. To može uključivati pametne sustave za upravljanje prometom, pametno izdavanje karata te praćenje vozila i infrastrukture u stvarnom vremenu.
Brzi vlakovi, hyperloop i maglev
Hyperloop je sustav za prijevoz visokih brzina koji putuje kroz cijevi pod niskim tlakom. Obećava brzine veće od tisuću kilometara na sat. Mogao bi povezivati metropole poput Los Angelesa i San Francisca. Projekti su tehnički vrlo zahtjevni jer zahtijevaju održavanje niskog tlaka u cijevima na velikim udaljenostima. U budućnosti ćemo putovati vlakovima na magnetskom jastuku magleva. To je poseban tip pruge koji postiže visoke brzine s pomoću magneta. Vlak lebdi iznad pruge zahvaljujući magnetskom polju. Doseže brzinu od oko 600 kilometara na sat. Vlakovi maglev imaju veći potencijal za povezivanje najvećih gradova. Za razliku od hyperloopa, prvi maglev već je izgrađen u Kini. To više nije samo ideja. Tehnologija nudi značajno smanjenje vremena putovanja i mogla bi smanjiti potrebu za letovima i cestovnim prijevozom. Mnoga mjesta neće biti povezana vlakovima maglev, pa se predviđa i širenje mreže brzih vlakova, što bi također moglo smanjiti ovisnost o kratkim letovima i cestovnim putovanjima.
Maglev je poseban tip pruge koji postiže velike brzine s pomoću magneta | Bloomberg Businessweek Adria
Leteći taksi na električni pogon
Još su u 50-im godinama prošlog stoljeća ljudi sanjali o letećim automobilima. U godinama koje slijede konačno bismo mogli vidjeti prve leteće taksije, odnosno električne vertikalne letove (engl. electric vertical take-off and landing – e-VTOL). Testira ih već nekoliko tvrtki, od kojih su neke već započele postupak licenciranja. Ove su godine ostvareni prvi letovi s putnicima u SAD-u. Tvrtke prve letove očekuju nakon 2025., a koliko će biti rašireni, zasad ostaje tajna.
Robotaksi: Potpuno autonomna vozila bez upravljača ili pedala mogu se očekivati poslije 2035. godine | Bloomberg Businessweek Adria
Električni i hibridni zrakoplovi
Do 2050. godine očekuje se značajan napredak u zrakoplovstvu. Zrakoplovi će biti ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji, a električni ili hibridni pogonski sustavi bit će sve rašireniji. Neki predviđaju povratak nadzvučnih zrakoplova. Države u kojima će to biti moguće do 2050. godine planiraju potaknuti putnike da umjesto regionalnim letovima putuju brzom željeznicom. Do 2050. poslovna i turistička putovanja neće premašiti razine iz 2019. godine.
U sljedećim godinama mogli bismo svjedočiti električnim plovilima za vertikalno polijetanje i slijetanje (e-VTOL) | Bloomberg Businessweek Adria
