Glavna tema

Dobro došli u 2050. godinu

Izvor: Uroš Božin, Nikolina Oršulić, Hana Stevović, Nejra Džaferagić, Aleksandra Tomić – Bloomberg Adria

29. jun 2023, 17:00

Robotaksiji i superbrze željeznice već danas postoje, stižu autonomna i leteća vozila

Umjetna inteligencija prodire u svaki aspekt našeg života, radit ćemo puno manje

Živjet ćemo u pametnim gradovima, a s drugima komunicirati u metaverzumu, bez fizičkog kontakta

Bloomberg Businessweek Adria

Ovog vas ljeta želimo odvesti u 2050. godinu. Kako ćemo raditi, voziti se, u kakvim ćemo kućama živjeti, kako će izgledati naši odmori? Očigledno, sve će biti vrlo pametno i virtualno.

Koliko ćete godina imati za 30 godina? Možda 60, 70 ili 80? Samo razmislite o svojim bakama danas, koliko im je bilo teško prilagoditi se pametnim telefonima ili računalima, ako su se uopće ikada na njih navikle. Hoćemo li i mi 2050., kao umirovljenici, biti toliko izgubljeni?

U području prijevoza mogu se očekivati vrlo velike promjene. Već se događaju revolucionarni pomaci u tom segmentu, koji će se u budućnosti samo intenzivirati. Robotaksiji ili superbrze željeznice postoje već danas. A što je s autonomnim i letećim vozilima? Da, i to dolazi.

Umjetna inteligencija (engl. Artificial Intelligence – AI) prodrijet će u svaki aspekt našega života, ne samo u području mobilnosti već i na tržištu rada. To već sada vidimo. Ako alati umjetne inteligencije poput ChatGPT-a obavljaju posao umjesto pet osoba, to će imati značajan utjecaj na potrebe radne snage, kao i na potrebna znanja i vještine zaposlenih.

U 2050. godini – a vjerojatno i ranije – oprostit ćemo se od klasičnog osmosatnog radnog dana. Radit ćemo manje. Sastanci će se održavati negdje u metaverzumu, daleko od fizičkog kontakta. Veći naglasak za ljude bit će na pronalaženju ravnoteže između posla i slobodnog vremena. Još ćemo se više posvetiti sebi i međuljudskim odnosima. Zbog sve veće tehnološke ovisnosti kod kuće i na poslu, još ćemo se više udaljiti jedni od drugih.

Teško je predvidjeti što će biti 2050. godine. Zamislite samo kakav je bio život prije 30 godina i što se dogodilo u to vrijeme. Države su se raspale, uključujući i našu zajedničku Jugoslaviju, ratovi su bjesnjeli i još uvijek bjesne, doživjeli smo pandemiju koronavirusa, u tom je razdoblju internet promijenio svijet, rođene su društvene mreže, gdje je Facebook bio prva globalna društvena mreža, a čak ni pametni telefoni nisu s nama ni 30 godina. Osim toga, današnji hvaljeni ChatGPT, koji mijenja našu svakodnevicu, rođen je tek u studenom prošle godine. Promjene od tog trenutka, čak i u smislu umjetne inteligencije, bit će eksponencijalne. Stoga ne čudi kad čujemo stručnjake i znanstvenike kako upozoravaju na rizike koje donose nove tehnologije. Ukratko, pripremite se za divlju vožnju!

Mobilnost 2050. – Brzo, jeftino, bez vlastitog auta

Do 2050. godine stručnjaci predviđaju ogromne promjene u mobilnosti. No i predviđanja treba uzeti s malo rezerve. Već su 1950-ih neki futuristi predviđali da će do 2020. leteći automobili biti široko rasprostranjeni. Futurističke ideje predviđale su i crtane serije poput Obitelji Jetson (The Jetsons). Međutim, istina je da će svjetska populacija ljudi, prema projekciji Ujedinjenih naroda (UN), do 2050. godine porasti na 9,7 milijardi. Dvije trećine ljudi živjet će u gradovima, što znači da će dobro organiziran prijevoz biti još važniji. Na temelju trenutačnih trendova i njihova potencijalnog razvoja, potražili smo neke vjerojatnije scenarije načina kretanja do 2050. godine:

Električna i autonomna vozila

Do 2050. godine velika većina vozila, njih oko 86 posto, bit će pokretana električnom energijom, a ostatak gorivnim ćelijama, predviđa Međunarodna agencija za energiju (IEA). Javni prijevoz će također biti električan. Autonomna vozila, koja će pružati učinkovite i pouzdane usluge, također bi mogla imati istaknutu ulogu. Potpuno autonomna vozila – ona bez upravljača ili pedala – možemo očekivati nakon 2035. godine, predviđa istraživačka tvrtka GlobalData. Zemlje će svoje stanovnike i dalje poticati na korištenje javnog prijevoza.

"Budućnost nije tako očigledna kao što mislite", rekao je za Bloomberg Adriju Domagoj Dukec, glavni dizajner automobila BMW hrvatskih korijena, rođen u Frankfurtu. "Ne može biti kao u idealnom svijetu, gdje sjedite u velikom salonu i automobili voze automatski. U tom slučaju, mogli biste voziti samo brzinom od 20 kilometara na sat. To je ono što robotaksiji trenutačno rade u Kini. Mislim da voze najviše 30 kilometara na sat. Da ne sjedite u smjeru kretanja, mogli biste se razboljeti. Avion i vlak uvijek miruju, ali automobil se stalno kreće lijevo-desno."

Autonomna vožnja neće biti relevantna za sve proizvođače automobila. "To oduzima nešto što definira BMW kao brend, a to je zadovoljstvo u vožnji. Kao tvrtka, morate odlučiti kada i što je relevantno, jer ne morate ponuditi sve. Ali to će definitivno imati velik utjecaj na dizajn automobila", kaže. Automobili će i dalje biti različiti jer su ljudi individualci, predviđa. "Mislim da ćemo do 2050. imati sve što zvuči ili se čini nužnim u smislu ljudskih potreba", kaže Dukec.

Automobilima će biti teže ući u sve više gradova. Prema IEA-i, vozila s unutarnjim izgaranjem bit će zabranjena u gradovima već od 2030. godine. Do 2030. godine trebalo bi uvesti i ekološku vožnju, što znači ograničenje brzine na autocestama na 100 kilometara na sat.

Integrirana rješenja i kraj vlastništva automobila

Kombinacije prijevoza poput autobusa, vlakova, zajedničkog prijevoza i dijeljenja bicikala i skutera ući će u široku upotrebu. Cilj integriranih sustava jest osigurati besprijekorno iskustvo putovanja i smanjiti potrebu posjedovanja osobnih vozila. Javne prijevozne mreže postat će bolje integrirane i omogućiti besprijekornu povezanost između različitih oblika prijevoza. Javni prijevozni sustavi bit će blisko povezani s pametnim gradovima. Infrastruktura koja podržava javni prijevoz bit će dizajnirana na održiviji način. Javni prijevozni sustav stavljat će veći naglasak na pristupačnost svim pojedincima, uključujući i osobama s invaliditetom.

Optimizacija korištenja podataka s pomoću umjetne inteligencije

Napredna upotreba podataka i uključivanje umjetne inteligencije igrat će ključnu ulogu u optimizaciji rada javnog prijevoza. Prediktivni algoritmi pomoći će u reguliranju potražnje putnika, optimizaciji ruta u stvarnom vremenu i poboljšanju učinkovitosti i pouzdanosti sustava. To može uključivati pametne sustave za upravljanje prometom, pametno izdavanje karata te praćenje vozila i infrastrukture u stvarnom vremenu.

Brzi vlakovi, hyperloop i maglev

Hyperloop je sustav za prijevoz visokih brzina koji putuje kroz cijevi pod niskim tlakom. Obećava brzine veće od tisuću kilometara na sat. Mogao bi povezivati metropole poput Los Angelesa i San Francisca. Projekti su tehnički vrlo zahtjevni jer zahtijevaju održavanje niskog tlaka u cijevima na velikim udaljenostima. U budućnosti ćemo putovati vlakovima na magnetskom jastuku magleva. To je poseban tip pruge koji postiže visoke brzine s pomoću magneta. Vlak lebdi iznad pruge zahvaljujući magnetskom polju. Doseže brzinu od oko 600 kilometara na sat. Vlakovi maglev imaju veći potencijal za povezivanje najvećih gradova. Za razliku od hyperloopa, prvi maglev već je izgrađen u Kini. To više nije samo ideja. Tehnologija nudi značajno smanjenje vremena putovanja i mogla bi smanjiti potrebu za letovima i cestovnim prijevozom. Mnoga mjesta neće biti povezana vlakovima maglev, pa se predviđa i širenje mreže brzih vlakova, što bi također moglo smanjiti ovisnost o kratkim letovima i cestovnim putovanjima.

Leteći taksi na električni pogon

Još su u 50-im godinama prošlog stoljeća ljudi sanjali o letećim automobilima. U godinama koje slijede konačno bismo mogli vidjeti prve leteće taksije, odnosno električne vertikalne letove (engl. electric vertical take-off and landing – e-VTOL). Testira ih već nekoliko tvrtki, od kojih su neke već započele postupak licenciranja. Ove su godine ostvareni prvi letovi s putnicima u SAD-u. Tvrtke prve letove očekuju nakon 2025., a koliko će biti rašireni, zasad ostaje tajna.

Električni i hibridni zrakoplovi

Do 2050. godine očekuje se značajan napredak u zrakoplovstvu. Zrakoplovi će biti ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji, a električni ili hibridni pogonski sustavi bit će sve rašireniji. Neki predviđaju povratak nadzvučnih zrakoplova. Države u kojima će to biti moguće do 2050. godine planiraju potaknuti putnike da umjesto regionalnim letovima putuju brzom željeznicom. Do 2050. poslovna i turistička putovanja neće premašiti razine iz 2019. godine.

Putuvanje 2050. – Na mjesec ili virtualno maženje lemura u Africi

U sljedećih 27 godina putovanja se neće značajno promijeniti te će i dalje uključivati putničku groznicu, vožnju, nove i ponekad spektakularne poglede, egzotične poslastice, povremeni mamurluk i mogućnost ne baš zabavnih, ali nezaboravnih probavnih smetnji. Međutim, promijenit će se prijevozna sredstva i odredišta koja ćemo posjećivati
autobusom.

Zaista, uz svemirski turizam i promatranje udaljenih zvijezda, napokon će biti moguće putovati i kroz vrijeme. Suvremeni Marty McFly, protagonist filmskog serijala Povratak u budućnost (Back to the Future), samo će staviti slušalice za virtualnu i proširenu stvarnost i – vámonos, Woodstock i rušenje Berlinskog zida mogu ponovno početi. I ne samo to, uz putovanja kroz vrijeme, još će više "hakirati" prostornu dimenziju. Umjesto popodnevnog power napa, brzo ćemo moći skoknuti do Madagaskara, zaboraviti na stres draganjem lemura ili promišljati o životu uz šalicu čaja pod zvjezdanim nebom Sahare. Naravno, govorimo o putovanjima u virtualnoj stvarnosti, nešto slično hologramu za odmor u Zvjezdanim stazama (Star Trek). Takva putovanja 2050-ih bit će češća od svemirskih jer neće zahtijevati toliko duboke džepove.

Iako se Space X Elona Muska, Virgin Galactic Richarda Bransona i Blue Origin Jeffa Bezosa natječu u tome tko će prije komercijalizirati letove u svemir, mjesto na privatnom orbitalnom letu do Međunarodne svemirske postaje SpaceX-om košta desetke milijuna dolara, na suborbitalnom letu s Bezosom karta je koštala 28 milijuna dolara, a rezervacije za let s Virgin Galacticom kreću se oko 450 tisuća dolara. Iako će one za tri desetljeća vjerojatno neznatno pojeftiniti, ne očekuje se da će dotad zaista procvjetati masovni svemirski turizam i da ćemo otići do orbite kao što sada rezerviramo
"ručak na nebu" jer "živi se samo jednom".

Međutim, već i sada postoje nešto povoljnije inačice putovanja u nebo. Riječ je o balonima bez tlaka koji (avan)turiste planiraju odvesti na krstarenje Zemljinom stratosferom. Francuski Zephalto prima rezervacije za svoj šestosatni let dvadesetak kilometara iznad Zemlje, gdje će hranu pripremati kuhari s Michelinovim zvjezdicama. Rezervacije koštaju
118 tisuća eura po osobi. Na rub Zemljine atmosfere putnike planira povesti i World View za 50 tisuća dolara po osobi, a konkurencija mu je američki startup Space Perspective i njihova kapsula Neptun koja će za kartu tražiti oko 125 tisuća dolara. Obje su kompanije odlučile prve putnike provesti već iduće godine, ali dosad nisu dobile odobrenje američke Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (FAA). Do 2050. vjerojatno hoće.

"Putovanja na Mjesec i Mars nisu planirana u bliskoj budućnosti", kaže Boris Žgomba, predsjednik uprave hrvatske turističke agencije Uniline i potpredsjednik Europskog udruženja putničkih agencija i turoperatora (ECTAA). Međutim, napominje da će doći do velikih promjena u sektoru. "Već danas postoje vlakovi koji voze velikim brzinama, zrakoplovi sve većih brzina sa sve manjom emisijom ugljikova dioksida, tehnološki sve razvijeniji automobili, a transportna industrija nastavit će se intenzivno razvijati. Udaljenost između destinacija više neće biti problem". Ističe da će održivost biti na pijedestalu, a novi koncepti prijevoza promijenit će navike turista. Njima će, kaže, više odgovarati intenzivan odmor s mnogo sadržaja. U životu će željeti vidjeti što više destinacija, tako da neće biti toliko gostiju koji se vraćaju.

Bude li hyperloop funkcionirao, pokrivanje velikih udaljenosti bit će dostupno u trenu, a ako se komercijaliziraju vozila temeljena na obnovljivim izvorima energije i pohrana vodika, trošak putovanja mogao bi značajno pasti, što bi izazvalo malu putničku revoluciju. Ona već započinje putovanjima iz naslonjača.

"Danas nudimo virtualne ture, koje su bile posebno popularne tijekom pandemije. U dogovoru s turističkim agencijama iz Japana organizirali smo virtualne ture Dubrovnika. Industrija virtualnih putovanja će rasti, ali ne vjerujem da će zamijeniti stvarna putovanja“, smatra Žgomba.

Može se reći da se u sljedećih 30 godina očekuje dekonstrukcija turizma kakvog danas poznajemo, ali ne u potpunosti. I dalje će biti ljudi koji će svoj mir i detoksikaciju od tehnologije tražiti u planinskoj kolibi, na osamljenoj plaži ili u šumi. Nama, tada već nešto starijim umirovljenicima, vjerojatno neće biti jasni putnički afiniteti mlađih generacija rođenih u sasvim drugom svijetu.

Radni dan 2050. – Sastanci u metaverzumu

"Radni je dan 2050. godine, zamislite se kako lebdite između virtualnih svjetova, sastanaka u holografskim prostorijama, dok vam pametni roboti priskaču u pomoć, a pauze provodite igrajući arkadne igre u stvarnosti prožetoj tehnološkom magijom". Tako ChatGPT opisuje vaš radni dan za 30 godina.

U sljedećim desetljećima tehnologija će znatno promijeniti način na koji radimo – od malih stvari kao što je izgled ureda, pa sve do ukidanja određenih poslova koje bi umjetna inteligencija i njeno oličenje ChatGPT mogli preuzeti. Posljedice će biti i dobre i loše – iako će se možda raditi od kuće uz VR (engl. Virtual Reality) naočale i s kraćim radnim vremenom, metaverzum i umjetna inteligencija nose određene rizike.

Kako sâm ChatGPT predviđa, u opasnosti su prvenstveno rutinski fizički i administrativni poslovi. Kada smo ga pitali koje će on poslove moći zamijeniti, virtualni asistent naveo je poslove u području korisničke podrške ili kreiranja sadržaja, kao i mogućnost pružanja relevantnih informacija u istraživanjima.

Neka će radna mjesta nestati, nova će se otvoriti, a potražnja će se u nekim sektorima proširiti, kaže Ljubiša Bojić, futurolog i koordinator Laboratorija za digitalno društvo koji je dio Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Prema njegovim riječima, automatizacija bi najviše mogla pogoditi proizvodnju i poslove poput sastavljanja proizvoda, pakiranja i kontrole kvalitete, kao i transport i logistiku, gdje autonomni kamioni, vlakovi i bespilotne letjelice mogu promijeniti način rada vozača, skladištara i dostavljača.

Osim toga, maloprodaja bi zbog novih tehnologija poput samoposlužnih blagajni koje samostalno očitavaju barkodove, automatskog inventara i robotskih pomagača mogla izgubiti prodavače i radnike u skladištima. Kao gubitnike razvoja tehnologije spominje i radnike koji se bave obradom podataka i unosom informacija, kao i administraciju i menadžment.

Sa svjetlije strane, postoje sektori rada koji će u sljedećih 20 do 30 godina vjerojatno doživjeti rast. Među njima se ističe medicina, koja će se prilagoditi starenju stanovništva, pa će medicinske sestre, terapeuti i osoblje za njegu "vjerojatno ostati traženi". Spominju se i tehnologija i inženjering, osobito područja istraživanja i razvoja umjetne inteligencije, kao i obrazovanje, sektori koji se oslanjaju na ljudsku kreativnost poput umjetnosti i medija, ali i energetika i održivost.

"Ipak, ti trendovi mogu značajno varirati ovisno o regionalnim, ekonomskim i političkim čimbenicima. Predviđanje preciznih ishoda 20-30 godina unaprijed teško je, ali je jasno da će prilagodba i stjecanje novih vještina biti ključni za spremnost radnika na poslove budućnosti", zaključuje Bojić.

"Vjerujem da će 2050. godine svaka osoba imati digitalnog zaposlenika ili ekipu digitalnih zaposlenika temeljenih na umjetnoj inteligenciji koji će raditi u njihovu interesu, a uloga čovjeka bit će analiziranje vlastitih zaključaka i davanje smjernica svojim digitalnim zaposlenicima", objašnjava Nino Karas, generalni direktor i suvlasnik softverske tvrtke Codewell. Njegova je tvrtka razvila digitalnu asistenticu Adi, prvu digitalnu zaposlenicu u Vladi Sjeverne Makedonije, koja potencijalnim investitorima pomaže uložiti u tu državu.

Osim umjetne inteligencije, na budućnost rada svakako će utjecati i virtualna te proširena (engl. Augmented Reality – AR) stvarnost, koje će se razvijati u pozadini rata koji se već vodi između velikih tehnoloških divova. Ruku pod ruku s time ide i razvoj metaverzuma, mreže trodimenzionalnih (3D) virtualnih svjetova usredotočenih na stvaranje društvenih veza.

Kako kaže Bojić, virtualna i proširena stvarnost imaju ogromne mogućnosti za promjenu svijeta do 2050. godine, ne samo na radnim mjestima već i u svim segmentima naših života. "Metaverzum i srodne platforme mogu potaknuti suradnju, omogućujući ljudima zajednički rad na projektima u dijeljenim virtualnim prostorima i pristup resursima i alatima u virtualnom okruženju." Čak i ChatGPT kaže da će metaverzum izazvati revoluciju u načinu na koji ljudi komuniciraju.

Osim toga, VR i AR tehnologije imaju potencijal unaprijediti obrazovanje i razvoj vještina, što je posebno korisno u sektorima poput medicine, arhitekture i inženjerstva, dodaje Bojić, uz objašnjenje da se te tehnologije već primjenjuju u obuci liječnika te da bi mogle pomoći i u dijagnostici i terapiji.

Ipak, novi mediji unose određenu dozu brige zbog brzog razvoja i promjena koje će donijeti u međuljudskim odnosima, sferi rada i slobodnom vremenu. Bojić napominje da je važno što prije oblikovati regulative za to područje.

"Korištenjem tih tehnologija nije moguće zamijeniti odnose među ljudima u stvarnom svijetu, iako će VR i AR stvarati privid da je tako. To je njihova najveća opasnost", upozorava Bojić. VR naočale mogle bi omogućiti drukčiji oblik rada na daljinu, jer 3D iskustvo pruža osjećaj fizičke prisutnosti drugih. Prema nekim prognozama, čak bi i ChatGPT mogao dovesti do šire rasprostranjenosti četverodnevnog radnog tjedna. To potvrđuje i prognoza konzultantske tvrtke McKinsey otprije nekoliko godina, prema kojoj je oko polovice radnih sati diljem svijeta potrošeno na zadatke koji se mogu automatizirati. Sada se procjena podiže na čak 60 do 70 posto.

Bojić predviđa da bi za 30 godina i uredi mogli izgledati drukčije, s većim fokusom na zajedničke prostore ili udobne i prilagodljive kućne urede. Usto, fleksibilnost radnog vremena već sada postaje sve popularnija, kaže, s većim naglaskom na ravnotežu između posla i života, što će naglasak prebaciti na mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika. "Organizacije će vjerojatno više ulagati u programe podrške dobrobiti zaposlenika, poput programa smanjenja stresa i fleksibilnog radnog vremena", objašnjava.

Karas smatra da će kompanije zapošljavati mnogo manje ljudi nego danas, pa će biti i onih "divovskih" s "čak" desetak zaposlenika.

"Vjerujem da će se radni tjedan tijekom godina do 2050. smanjivati ili se potpuno izgubiti kao koncept koji stoji iza ljudi, dok će radno vrijeme kompanija rasti te će do 2050. većina njih pružati cjelodnevnu uslugu", objašnjava direktor Codewella.

Također, menadžment će više cijeniti tzv. meke vještine, poput komunikacije, prilagodljivosti i empatije te će više ulagati u obuku zaposlenika i njihovo kontinuirano usavršavanje, a poseban naglasak bit će na raznolikosti i inkluziji. "Organizacije će poboljšavati procese zapošljavanja, razvijati inkluzivne programe obuke i stvarati korporativnu kulturu koja podržava jednakost i raznolikost, između ostalog i zbog kreativnosti. Ekonomija rada izvan redovitog posla i angažiranje slobodnih radnika postaju sve prisutniji u poslovanju", smatra Bojić. Usto, kompanija LinkedIn predviđa da će se na tržištu rada sve više cijeniti vještine, a ne diplome. "Poslodavci i zaposlenici postat će prilagodljivi, otvoreni za inovacije i spremni za izazove budućnosti", zaključuje Bojić.

Dom i život 2050. – Našim životima upravljat če pametni telefoni

Svakako se može očekivati da će naš prostor za život do 2050. godine zahvaljujući integraciji tehnologije postati pametan, još učinkovitiji i udobniji. Za 30 godina živjet ćemo u domu u kojem će kontrolni sustavi i pametni uređaji biti automatizirani, upravljajući različitim aspektima kućanstva, uključujući rasvjetu, grijanje i hlađenje, sigurnost, kućanske aparate, ali i našu zabavu, hobije i zdravlje. Danas nije teško zamisliti nešto takvo.

Gledajući prema 2050. godini, održivost i fleksibilnost bit će ključni čimbenici u dizajnu budućih domova. Pametni sustavi, iako trenutačno rijetki, postat će standard u izgradnji stambenih objekata, rekao je Sami Drino, arhitekt u Studio Doxatu. "Idealna kombinacija spoj je umjetne inteligencije i arhitektonskog minimalizma." Minimalistički pristup karakteriziraju jednostavnost, čisti oblici, minimalna upotreba elemenata i naglasak na funkcionalnost. Prema njegovim nadanjima, ljudi će postupno sve više prihvaćati taj stil, posebno ako se u obzir uzme svakodnevno vizualno opterećenje – vizualni detoks postat će sve učestalija tema.

"Implementacija umjetne inteligencije u stambenoj izgradnji dogodit će se u području energetske učinkovitosti. U vremenu kada život postaje sve skuplji i resursi se brzo iscrpljuju, ovo je najvažniji korak", objašnjava Drino. U tom slučaju, s pomoću umjetne inteligencije, arhitekti će ulagati manje napora u crtanje. Napredne tehnologije poput generiranja planova i evolucijskih algoritama mogu drastično promijeniti proces planiranja izgradnje modernog doma.

Arhitekt Drino najveću primjenu pametne tehnologije u budućnosti uspoređuje s filmom Iron Man i njegovim AI programom J.A.R.V.I.S., koji prožima sve uređaje vlasnika – od telefona, računala, vozila i odijela pa sve do njegova doma. Već danas imamo AI asistente na većini tih uređaja, a njihovo povezivanje sve više napreduje. Samo je pitanje vremena kada će AI asistent objediniti svaki osobni uređaj i prostor.

Osim primjene AI sustava radi energetske učinkovitosti, kontrola orijentacijskih solarnih panela i prilagođavanje količine sunčeve svjetlosti koja ulazi u stambeni prostor imat će važnu ulogu i u razvoju nadzornih sustava, ističe Drino "Neprestano 'oko' umjetne inteligencije moći će primijetiti sumnjive aktivnosti, učiti iz prethodnih iskustava, pravodobno obavijestiti nadležne i tako se neprestano usavršavati", zaključuje Drino.

U idealnoj budućnosti, tehnologije će omogućiti interakciju s virtualnim objektima i informacijama u domovima, što će donijeti nove mogućnosti u području zabave, obrazovanja i rada.

Koncerti u videoigrama već su danas stvarnost. Pioniri u tom području popularne su igre kao što su Fortnite, Roblox i Minecraft. Milijuni ljudi prisustvovali su koncertima popularnih izvođača poput Jacquesa Webstera, poznatijeg po umjetničkom imenu Travis Scott, i Ariane Grande u Fortniteu ili Montera Hilla, poznatijeg po umjetničkom imenu
Lil Nas X i engleskog rock dvojca Royal Blood u Robloxu.

Uz to što se ljudi već danas sve više brinu o okolini i svojim domovima, posebnu pažnju posvećuju sebi i svojem zdravlju. U ubrzanom svijetu gdje je velik dio života posvećen poslu i radu, a izloženost stresu svakodnevna, važnost brige o sebi pronalazi značajno mjesto u životu ljudi.

Zdravlje i wellness s ovakvim razvojem mogu postati prioritet u budućim domovima. Možemo zamisliti ugrađene biološke senzore koji pružaju informacije o stanju zdravlja stanara i upozoravaju na rane simptome bolesti, kao i prostore za vježbanje, opuštanje i meditaciju integrirane da podrže dobrobit korisnika.

Danas već postoje pametni toaleti koji imaju potencijal otkriti niz zdravstvenih podataka koristeći računalni vid i duboko učenje dok obavljaju analizu urina i stolice. Također se razvija pametni toalet koji čini probir određenih karcinoma, poput uroloških i kolorektalnih maligniteta.

S obzirom na sve veći nedostatak zelenih prostora u urbanoj sredini, kuće bi unutar prostora mogle integrirati više zelenih površina. Vertikalni vrtovi i hidroponski sustavi za uzgoj biljaka u 2050. mogli bi postati dio našega dnevnog boravka. Stvari koje danas gledamo u filmovima možda će u budućnosti postati dio naše svakodnevice.

Iako pametne tehnologije još uvijek suzdržano ulaze u razne aspekte života, uz njihove prednosti korisnici mogu ostvariti značajne uštede. To bi, kako kaže Aleksandar Mastilović, stručnjak za pametne gradove, već danas uvjerilo kupce da pametne kuće stavljaju na prvo mjesto pri odabiru nekretnine za kupnju, što bi građevinski sektor natjeralo ni na "ni na što drugo nego na ispunjenje tih zahtjeva".

Ipak, budućnost je nesigurna, a sve ideje i očekivanja spekulativna su. No sa sigurnošću možemo reći da će različiti čimbenici, uključujući tehnološke inovacije, ekonomske uvjete, društvene promjene i političke odluke, oblikovati budućnost našeg života i naših domova.