Dok stoji na golemoj farmi lososa pokraj floridskog Evergladesa, Damien Claire ne mari dok mu po radnoj košulji i raščupanoj smeđoj kosi kapi voda iz cijevi i vodova iznad glave. Umjesto toga, 47-godišnji glavni direktor marketinga tvrtke za akvakulturu Atlantic Sapphire potpuno usredotočeno promatra pred sobom bazen od 1,7 milijuna litara u kojem pliva oko 13.000 odraslih lososa. A u trenutku kada jedan iskoči iz vode, zasigurno težak 4,5 kilograma, Claire samo radosno povikne: "Upravo nas je pozdravio!"
Ovakvu budućnost nije zamišljao za sebe kada je prije dva desetljeća bio "tehnološki tip" zaposlen u hedge fondu s Wall Streeta. Međutim, Claire nije mogao odoljeti pozivu za drastičnom promjenom kada je 2011. upoznao suosnivača Atlantic Sapphirea Johana Andreassena, koji mu je tada rekao: "Promijenit ću svijet. Želiš li biti dio toga?".
Losos baš i nije uobičajeno sredstvo s kojim biste krenuli u pothvat za promjenom svijeta, no Andreassen i njegov rođak Bjorn-Vegard Lovik vidjeli su potencijal u promjeni načina uzgoja ribe za ljudsku konzumaciju. Devedesetih godina prošlog stoljeća rođaci su bili prvi koji su uveli sitne ribe koje se hrane morskim ušima u kaveze za uzgoj lososa u otvorenim vodama, u svom rodnom Romsdalu u Norveškoj. Taktika je bila uspješna u suzbijanju smrtnosti povezanih s morskim ušima, no i dalje su bili prisutni veliki problemi ugroze domaćih morskih vrsta uslijed razvoja zaraza u kombinaciji s izbijanjem bolesti i masovnim bjegovima lososa iz kaveza. Uzgoj lososa u mrežastim kavezima čini 99 posto svjetske proizvodnje lososa za konzumaciju, no stopa smrtnosti procjenjuje se na nemalih 10 do 15 posto.
Sve to je potaklo Andreassena i Lovika na traženje boljeg načina uzgoja ribe. Tako su 2010. osnovali tvrtku Atlantic Sapphire i postavili svoj prvi plavi "staklenik" u Danskoj. U plavom "stakleniku", za koji bi se moglo reći da nalikuje klasičnom stakleniku za biljke samo što je ovaj ispunjen vodom, koristi se složena tehnika filtriranja nazvana recirkulacijski sustav u akvakulturi (RAS) za uzgoj atlantskog lososa u strogo kontroliranim uvjetima, i u potpunosti na kopnu.
U svijetu se svake godine konzumira oko 3,8 milijuna metričkih tona lososa, što odgovara brojci od oko 700 milijuna jedinki, pridonoseći razvoju industrije trenutačno vrijedne 19 milijardi dolara (16,3 milijarde eura), s predviđenim dvostrukim, ako ne i većim, povećanjem vrijednosti u sljedećem desetljeću. S obzirom na to da prosječni Amerikanac pojede oko 1,4 kilograma lososa godišnje, SAD se smatra najvećim potrošačem lososa na svijetu po ukupnoj količini konzumirane ribe bez obzira na broj stanovnika. Međutim, SAD uvozi čak 96 posto od ukupne potražnje, i to prvenstveno iz Kanade, Čilea i Norveške. Andreassen i Lovik shvatili su kako lanac opskrbe koji se proteže preko oceana nije samo ekonomski ranjiv već je i ostavio ogroman ugljični otisak. Dok sjedimo u elegantnoj, odvažno skandinavski dizajniranoj konferencijskoj dvorani Atlantic Sapphirea, Claire objašnjava kako "san" nije bio samo izvući uzgoj lososa iz oceana već ga dovesti i na njegovo najveće tržište.
James Jackman za Bloomberg Businessweek
Andreassen je isprva želio postaviti prvi američki plavi "staklenik" tvrtke Atlantic Sapphire u Maineu, gdje je atlantski losos autohtona vrsta. Međutim, naknadno je saznao o prednostima podzemne geografiji južne Floride za uzgoj lososa. Naime, podzemlje Floride bogato je kako slatkovodnim tako i slanovodnim vodonosnicima, što je ogromna prednost za uzgoj riba koje se liježu u slatkoj vodi u divljini, a kasnije kao odrasle jedinke migriraju u slanu vodu. Atlantic Sapphire je 2017. započeo gradnju postrojenja vrijednog 250 milijuna dolara (214,4 milijuna eura) s projektiranim kapacitetom za godišnju proizvodnju oko 9500 metričkih tona ribe. Kompleks se nalazi na mjestu koje je nekada bilo polje rajčica i tikvi unutar velikog poljoprivrednog područja isplaniranog u obliku šahovske ploče u Homesteadu, prašnjavom središtu poljoprivrednog kraja gdje se uzgajaju mnoge sobne biljke za domaće tržište.
James Jackman za Bloomberg Businessweek
U 2019., prvoj godini uspješnog izlijeganja lososa, Atlantic Sapphire je najavio planove za povećanje proizvodnje na 90.000 metričkih tona do 2026. i više nego udvostručavanje tog volumena do 2031. godine. Kako bi mogli ostvariti planove, neophodno je bilo proširiti akvarij, i to značajno. Stoga je 2021. započela izgradnja druge faze postrojenja. Tamo gdje su nekoć stajali redovi stabljika rajčice, u nebo su se počela uzdizati više od 30 betonskih spremnika pojedinačne zapremnine od 580.000 galona (2,2 milijuna litara).
Atlantic Sapphireov plavi "staklenik" u Homesteadu najveća je kopnena farma lososa na svijetu, iako je prema izvješću Boston Consulting Groupa iz 2024., više od 110 sličnih projekata trenutačno u različitim fazama dovršetka. Većina ih se nalazi na Islandu i u Norveškoj – zemljama u kojima je nastala i razvila se industrija akvakulture lososa, a manji broj farmi razasut je diljem svijeta, uključujući i jednu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Inače, tvrtka Superior Fresh, koja vodi objekt površine od 9300 četvornih metara u Northfieldu u Wisconsinu, postala je 2018. prva kopnena farma u SAD-u koja plasirala losose na tržište. Tvrtka je od tada otvorila drugu lokaciju na području bivšeg ribogojilišta u Albanyju u Indiani, a ovog će ljeta početi s isporukama fileta lososa trgovinama na malo. "Riječ je o preciznoj poljoprivredi. Dakle, ako stvorite idealno okruženje za rast ribe, ne morate dodavati nikakve jake kemikalije, pesticide ili antibiotike", kaže suosnivač Brandon Gottsacker o uzgoju lososa u RAS-u.
James Jackman za Bloomberg Businessweek
Lars Daniel Garshol, stručnjak za industriju lososa u norveškoj tvrtki za analizu morskih plodova Kontali, procjenjuje kako će uzgoj lososa na kopnu s vremenom postati dominantna grana u ribogojstvu. Kako pojašnjava, tradicionalni se uzgajivači lososa u mrežastim kavezima suočavaju s "trgovinskim preprekama i stagnacijom" izazvanima geopolitičkim previranjima i ograničenim kapacitetima farmi smještenih u Norveškoj. Negativna percepcija javnosti također raste zbog opasnosti po ekosustav i rizika smrtnosti. Inače, uzgoj lososa u mrežastim kavezima zabranjen je u nekoliko američkih država, a postupno se ukida u Britanskoj Kolumbiji.
James Jackman za Bloomberg Businessweek
Međutim, režijski troškovi ostaju glavna prepreka za razvoj industrije na kopnu. U odnosu na farme s mrežastim kavezima, kod uzgoja na kopnu početno ulaganje može biti i do 12 puta veće, a operativni troškovi, osobito ogromna potrošnja električne energije neophodna za napajanje RAS-a i pumpanje hladne vode, mogu biti i do 50 posto veći. Andreassen, koji je inače Atlantic Sapphire napustio 2023., iskreno je napisao u objavi na LinkedInu prošlogodišnjeg travnja o izazovima s kojima se suočava industrija koju je on pokrenuo. "Bez boljih rezultata, struktura troškova neće funkcionirati. Stvarnost ima prednost pred teorijom", napisao je tada napominjući kako nekoliko vodećih svjetskih farmi lososa na kopnu nije ostvarilo svoje proizvodne ciljeve godinu ranije, uključujući Atlantic Sapphire.
Onog jutra kad sam upoznao Clairea već je imao plan za naš obilazak, i to u skladu sa životnim ciklusom lososa tvrtke Atlantic Sapphire. Prva stanica nam je bila mrijestilište gdje se na jednoj strani prostorije nalazi stalak od poda do stropa s crnim pladnjevima punim jarkonarančaste ikre, nalik banci svjetlećih poslužitelja baza podataka. Claire je pažljivo izvukao jedan pladanj pokazujući mi tisuće jajašaca u kristalno čistoj vodi. Na drugoj strani prostorije nalazi se gigantski kompjutor u kojem se obrađuju podatci iz nekih od ukupno oko 10.000 senzora postavljenih unutar postrojenja, a koji prate svaki trenutak postojanja svake jedinke, od žumanjčane vrećice do fileta pakiranog za tržište.
James Jackman za Bloomberg Businessweek
Claire mi je također pojasnio kako se Atlantic Sapphire više oslanja na umjetnu inteligenciju u svrhu uzgoja bolje ribe. Tako su, primjerice, spremnici u pogonu opremljeni kamerama čiji izlaz analizira umjetna inteligencija u svrhu optimizacije hranjenja. Kako sazrijevaju, lososi se kreću kroz mrežu cjevovoda u sve veće prostorije dok ne dođu do svojih konačnih spremnika. Zatim se konačno usmjeravaju kroz cjevovod pod pulsirajućim električnim naponom uz pomoć kojeg se ribe onesvješćuju. Nakon daljnje obrade ribe, njihovi fileti šalju se u trgovine mješovitom robom poput Publixa, Sproutsa i, odnedavno, Fresh Thyme Marketa.
Katkad je zaista teško ne suosjećati s lososima uzgojenim na kopnu jer nikada neće imati priliku iskusiti morski svijet svojih divljih rođaka. Međutim, stopa smrtnosti Atlantic Sapphire lososa, a koja je ispod dva posto, govori o besprijekornim uvjetima njihova uzgoja. Cijelo postrojenje prepuno je brujećih ogromnih filtera i sofisticiranih strojeva, bilo vlažnih ili natopljenih, otkrivajući veličinu tehnoloških i financijskih resursa potrebnih za uzgoj morskih stvorenja na kopnu. „U oceanu samo čekate na Majku Prirodu, a ovdje moramo koristiti infrastrukturu koju smo sami izgradili, najbolje što smo znali“, kaže Claire dok priča o krajnjem cilju svoje tvrtke, a to je sedmina ukupnog uzgoja lososa u SAD-u.
Ova je priča nastala u suradnji s neprofitnom novinskom organizacijom Food & Environment Reporting Network.
.webp){kind=icon}
