.webp){kind=icon}
Raspadom Jugoslavije, filmsko naslijeđe rasporedilo se među državama nastalim nakon njenog kraha, a godinama poslije kinoteke pokušavaju digitalizacijom ponovo u život vratiti kultne filmove ove države te omogućiti njihov pristup generacijama tog, ali i novog vremena.
Sam proces u osnovi se sastoji od skeniranja filmskog materijala i konverzije u digitalni proces, te je vrlo komplikovan – od korigovanja boje, zvuka, odgovarajućeg formata, do ispravki u slučaju oštećenja. Ovaj proces je izuzetno skup i dugotrajan.
U Bosni i Hercegovini digitalizaciju starih filmova vrše Filmski centar Sarajevo i Kinoteka BiH. Na ovaj način sprečava se njihovo propadanje i zaborav.
Depositphotos
Ines Tanović, direktorica Filmskog centra Sarajevo (FCS), kazala je za Bloomberg Adriju kako se veliki broj starih filmova nalazi na filmskim trakama, a digitalizacija omogućava da ugledaju svjetlo dana.
U posljednjih 30 godina, stari filmovi skoro da su zaboravljeni, a njihova digitalizacija od izuzetnog je značaja kako za bh. kinematografiju tako i za historiju jednog vremena.
FCS nalazi se na adresi nekadašnjeg studija "Sutjeska filma", te je naslijedio pravo na više od 80 igranih i više od 500 dokumentarnih filmova proizvedenih u periodu od 1947. do 1994. godine. Igrani filmovi su proglašeni nacionalnim blagom.
Tanović je kazala da je do sada digitalizirano 15 filmova, među kojima su Sjećaš li se Dolly Bell, Kuduz, Partizanska eskadrila, Most, Miris dunja te Kapi vode, ratnici.
"Upravo radimo na digitalizaciji, restauraciji filma Slike iz života udarnika - to je film Bahrudina Bate Čengića, koji je jedan od najpoznatijih bh. autora", kazala je Tanović i dodala kako će film biti prikazan na raznim festivalima, između ostalih na Sarajevo film festivalu, te će biti prijavljen i na Canes klasik.
Sve više je institucija zainteresovano za digitalizaciju filmova, jer, kako kaže Tanović, ovi filmovi su svjedok jednog vremena – jedne zemlje, umjetnosti i svih dešavanja od Drugog svjetskog rata pa do 90-ih godina.
"Dosta festivala počinje da se vraća tim programima starih filmova jer se sve više filmova u svijetu digitalizuje, odnosno restaurira i oni ponovo postaju aktuelni", objašnjava ona.
Pored nedostatka novčanih sredstava, ali i nedostatka znanja i tehnike o digitalizaciji, veliki problem predstavlja to što se dio negativa bh. filmova nalazi u zemljama regije i veoma je teško doći do njih.
"To je bio razlog zašto sam ja razmišljala da kupimo opremu i da počnemo raditi na tome, da ne čekamo neku vrstu sukcesije - povrata naše imovine iz drugih zemalja. To je dugotrajan proces, tako da nam je važno da dođemo do tih snimaka što prije", kaže ona.
Depositphotos
Kinoteka BiH ove godine slavi 60 godina postojanja i svjedok je jednog vremena te filmskog stvaranja i filmskih ostvarenja. Sa FCS-om, ali i kinotekama regije, sarađivali su i radili na digitalizaciji starih filmova. Kinoteka, pored digitalizacije, radi i na digitalnoj restauraciji u slučaju da je materijal oštećen od stajanja ili upotrebe.
Naša zemlja u ovom polju, od svih zemalja bivše Jugoslavije, najviše zaostaje, kaže Devleta Filipović, direktorica Kinoteke BiH. Ova institucija od 2007. godine radi na digitalizaciji mjesečnika – filmskih žurnala koji prikazuju priče i svakodnevna dešavanja u državi.
"Mjesečnici prikazuju period kada je sve bilo drugačije u odnosu na ovo sada", s nostalgijom kaže Filipović, dodavši kako se u tim mjesečnicima prikazuje izgradnja Sarajeva, stadiona Koševo, osnivanje Muzičke akademije, Univerziteta u Sarajevu, izgradnja Džidžikovca, različite aktivnosti".
Pored mjesečnika, izvršena je i restauracija filma Hanka redatelja Slavka Vorkapića iz 1955. godine, te Mali vojnici - crno-bijelog igranog filma snimljenog 1967. godine u režiji Bate Čengića.
"Taj materijal imao je historijsku i informativnu vrijednost. Smatrali smo da je to potrebno digitalizirati, da bude dostupno - da se vidi taj period", objašnjava Filipović za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
FCS i Kinoteka BiH nastavljaju raditi na vraćanju kinematografije jedne države u život i na čuvanju kultnih filmova jedne generacije od zaborava.
Regija
Vraćanje života filmovima kroz digitalizaciju posao je koji su kinoteke Adria regije u posljednjim godinama ozbiljno shvatile.
Više: Osjetite duh prošlosti kroz film
Jugoslavenska kinoteka i Radiotelevizija Srbije već nekoliko godina bave se digitalizacijom filmova u Srbiji. Od 2017. godine kompanija A1 i Jugoslavenska kinoteka u zajedničkom projektu predstavile su više desetina restauriranih filmova.
Arhiv Republike Slovenije, u čijem okviru djeluje Slovenska kinoteka, tokom 55 godina postojanja sarađivao je s nacionalnim kinotekama država nekadašnje Jugoslavije. S Hrvatskom kinotekom učestvovali su u digitalizaciji hrvatskog crno-bijelog filma Crne ptice, snimljenog 1967. godine u režiji Eduarda Galića.
U fondu Hrvatske kinoteke, koji djeluje u okviru Hrvatskoga državnog arhiva, nalazi se 5200 naslova igranih, animiranih i dokumentarnih filmova, dok Kinoteka Sjeverne Makedonije radi na digitalizaciji samo domaće, makedonske produkcije.
Proces digitalizacije je skup i dugotrajan proces te kinoteke određuju prioritetne filmove zbog ograničenih resursa. Svim kinotekama najveći problem predstavlja novac, međutim i dalje predano rade na ostvarenju svoje misije.
