Uvođenje evra u Hrvatskoj inspirisalo je mnoge građane te zemlje da pokažu kako to ne mora da znači posljednje zbogom staroj valuti. Naprotiv - čini se da je ovaj mjesec obilježilo jedno tiho takmičenje u tome ko će na ljepši, elegantniji, raskošniji i maštovitiji način sačuvati uspomenu na kune. A gde je bolje pokazati svoju umiješnost nego na društvenim mrežama?
Sijaset fotografija dekorative i umetničkih dela, napravljenih od kovanica kuna i lipa, protegao se internetom i korisnici su bili oduševljeni. Stabla, ljudski likovi, državna obilježjs i drugi slikani, crtani i štampani prikazi ukrašeni su sjajnim novčićima. U kombinaciji sa vezivnim materijalima prave se i ukrasni, ali i upotrebni predmeti, poput, recimo, poslužavnika čije je dno upotpunjeno upravo starim kovanicama. Nisu rijetki ni oni koji su prepoznali priliku da zarade u ovoj situaciji, pa prodaju predmete dekorisane na takav način.
Podsjetimo, evro je u susednoj zemlji postao nova zvanična valuta od 1. januara 2023. u 00.00 sati, nakon što je kuna imala tu ulogu proteklih 28 godina. Ulaskom u evrozonu, Hrvati će nov papirni i kovani novac dijeliti sa 340 miliona ljudi. Naravno, proces zahtjeva postepenost, a više o operativnim fazama uvođenja ove novine možete pročitati u posebnom tekstu.
Ono što je naročito zanimljivo jeste vidjeti koliko će građanima biti potrebno vremena da se mentalno prebace na nov sistem preračuna. Internetom takođe već kruže brojne šale na sopstveni račun, najčešće one koje se odnose na ostavljanje bakšiša (jer, dati siću u kunama i evrima, jasno, nije isto).
Njemačka u tom pogledu može poslužiti kao ilustrativan primjer. Anketa Evrobarometra pokazala je da više od četvrtine njemačkih građana i danas cijene preračunavaju u marke. Njih 19 odsto to čini u svakodnevnoj kupovini, a još dodatnih sedam procenata to radi prilikom većih kupovina poput nekretnina ili automobila. Njemačka savezna banka (Deutsche Bundesbank) nedavno je objavila da građani te države - i više od dvije decenije posle uvođenja evra - drže pohranjeno 12,3 milijarde maraka. Riječ je o jednoj od šest zemalja u evrozoni koje neograničeno mijenjaju kako novčanice, tako i kovanice stare valute u evro.
Kada je Hrvatska u pitanju, mogućnost zamjene novčanica kuna za evre građanima će trajno biti na raspolaganju na blagajni Hrvatske narodne banke, dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja evra.
A do tada, može se samo nagađati koliko će kovanica stare hrvatske valute ostati urezano kao ornametnika na slikama i drugim umetninama koje sada počinju da krase domove hrvatskih građana. Ko zna, možda im jednog dana tržišna vrijednost i premaši onu sentimentalnu.