text size
Šta ako vam vještačka inteligencija preuzme posao, a vi i dalje primate više od 60.000 dolara godišnje?
To je suštinsko obećanje ideje koja dobija sve više pristalica među ekspertima koji se bave vještačkom inteligencijom i vjeruju da će razvoj ove tehnologije dovesti do visoke produktivnosti i dramatičnog smanjenja potrebe za ljudskim radom. Univerzalni visoki prihod predstavlja svojevrsnu nadogradnju univerzalnog osnovnog prihoda, a Elon Musk ga je opisao kao "najbolji način" za rješavanje nezaposlenosti povezane s vještačkom inteligencijom.
Isplate visokih prihoda možda neće biti uvedene u skorije vrijeme, ali kako se utjecaj vještačke inteligencije na tržište rada počinje osjećati, donosioci odluka sve više obraćaju pažnju na ovu ideju.
Daniel Schreiber ovom pitanju pristupa praktično. Osnivač trusta mozgova i rukovodilac u osiguravajućoj industriji osmislio je ekonomski model, pri čemu je za njegovu izradu koristio čak i ChatGPT i Claude, koji bi trebalo da omogući preraspodjelu bogatstva koje stvara vještačka inteligencija. Dok su bankari na privatnim sastancima njegove ideje odbacivali kao komunističke, on je o njima svjedočio i pred pododborima izraelskog parlamenta.
"Ne mislim da je sretan kraj, kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, nešto što se podrazumijeva", rekao je 55-godišnji Schreiber, direktor MOSAIC AI Policy Institute sa sjedištem u Jerusalemu.
Univerzalni osnovni prihod podrazumijeva da država građanima redovno isplaćuje isti iznos kako bi im pomogla da zadovolje osnovne životne potrebe. Univerzalni visoki prihod, međutim, zamišlja svijet u kojem vještačka inteligencija i roboti proizvode toliko robe i usluga da svako može živjeti u izobilju, bez potrebe da radi.
Prema Schreiberovom modelu, isplate visokih prihoda finansirale bi se porezima na poslovnu proizvodnju i prihodima državnih fondova, između ostalog, a zatim bi ih vlada preraspodjeljivala.
Schreiber je veliki zagovornik vještačke inteligencije i očekuje da će ona podstaći ekonomski rast, zajedno s univerzalnim pristupom vrhunskom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i pravnim savjetima. Kao izvršni direktor osiguravajuće kompanije Lemonade Inc., vidio je i poslovne koristi vještačke inteligencije. Njena primjena u određivanju cijena polisa i obradi odštetnih zahtjeva pomogla je povećanju prihoda i broja klijenata, sve to uz manji broj zaposlenih.
Depositphotos
Ali Schreiber brine da će, ako se ne ograniči, vještačka inteligencija dovesti do masovne nezaposlenosti, veće nejednakosti i siromaštva.
Kao upozorenje na vrstu poremećaja koju vještačka inteligencija može izazvati naveo je štrajk holivudskih scenarista iz 2023. godine. Kada masovna otpuštanja počnu uzimati maha, rekao je, čak će i ljudi motivirani rastom ili pohlepom morati razmisliti kako da "neutraliziraju otpor" koji će se pojaviti.
Bez obzira na to na kojoj ste strani, debata o utjecaju vještačke inteligencije postaje sve žešća.
Ranije ove sedmice, senator iz Vermonta Bernie Sanders predložio je osnivanje državnog fonda za vještačku inteligenciju koji bi javnosti dao vlasnički udio u najvećim američkim kompanijama iz oblasti AI i omogućio joj da ima koristi od "biliona dolara koji bi potencijalno mogli biti generirani".
Sam Altman iz OpenAI zagovarao je univerzalni osnovni prihod, a u novije vrijeme i ono što naziva "osnovni AI resursi dostupni svima" (universal basic compute), dok je Dario Amodei iz Anthropica upozorio da bi vještačka inteligencija u narednim godinama mogla eliminirati polovinu radnih mjesta.
U Južnoj Koreji, jednoj od zemalja predvodnica u trci za razvoj vještačke inteligencije, berze su posljednjih sedmica bile uzdrmane nakon što je savjetnik predsjednika na društvenim mrežama iznio ideju da bi poreski prihodi ostvareni zahvaljujući AI mogli da se koriste za finansiranje dividende za građane.
Papa Leo XIV se također uključio u debatu, rekavši da bi aktuelni pristupi ovoj tehnologiji mogli "smanjiti vještine radnika". Istovremeno, izvršni direktor Goldman Sachs Group Inc. i glavni ekonomista Apollo Global Management Inc. umanjili su značaj ovih zabrinutosti.
Andrew Yang, koji je popularizirao ideju osnovnog prihoda tokom svoje predsjedničke kampanje za nominaciju Demokratske stranke 2020. godine, kaže da ga ohrabruje činjenica da Schreiberov model privlači pažnju. Njih dvojica su se nedavno sastali u New Yorku.
"Ono što mi se dopada jeste to što je ovo već izašlo iz faze intelektualne vježbe", rekao je u telefonskom intervjuu. "Sada zaista postoji angažiranje visokih kreatora politika."
Transparent koji se poziva na prijedlog Andrewa Yanga o univerzalnom osnovnom prihodu od 1.000 dolara mjesečno, na skupu u Washington Square Parku u New Yorku, u maju 2019. godine | Drew Angerer/Getty Images
Visoka produktivnost
Programi novčanih transfera postoje već decenijama. Prema Stanford Basic Income Lab, samo u SAD-u provedeno je više od 200 takvih projekata, dok su zemlje poput Irana i Finske eksperimentirale sa sopstvenim modelima.
Rezultati ovih programa i dalje su predmet debate. Zagovornici tvrde da novčani transferi mogu smanjiti siromaštvo, poboljšati mentalno zdravlje i povećati zaposlenost, iako se ni oni koji podržavaju ovu ideju ne slažu uvijek u vezi s tim kako bi isplate zapravo trebalo da funkcioniraju.
Kritičari, uključujući veliki dio konzervativaca, tvrde da su takve državne pomoći skupe i da odvraćaju ljude od rada. Ipak, preraspodjela bogatstva koje stvara vještačka inteligencija prevazilazi tradicionalne ekonomske i političke podjele: na kraju krajeva, rijetko je vidjeti ideološko preklapanje između Sandersa i Muska.
Elon Musk | Justin Chin/Bloomberg
Musk je o univerzalnom osnovnom prihodu kao odgovoru na automatizaciju govorio još 2016. godine, prije nego što je 2023. pozvao na "univerzalni visoki prihod, a ne osnovni, u pozitivnoj AI budućnosti".
Nedavno je na svojoj društvenoj mreži X objavio da bi savezna vlada trebalo da uvede univerzalne isplate visokih prihoda kako bi se odgovorilo na nezaposlenost izazvanu vještačkom inteligencijom.
Schreiber, koji kaže da je s Muskom komunicirao samo na mreži X, nije se složio, tvrdeći da bi štampanje potrebne količine novca izazvalo inflaciju. Musk nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Prema Schreiberovom mišljenju, ono što nezaposlenost izazvanu vještačkom inteligencijom razlikuje od ranijih perioda nezaposlenosti jeste činjenica da, dok radnici gube svoja radna mjesta, tehnologija njihov posao obavlja bolje i brže.
To bi na kraju moglo dovesti do toga da masovna nezaposlenost postoji istovremeno s visokom produktivnošću.
"To je otvorilo pitanje kako bismo mogli finansirati platu za svakoga", rekao je.
Rastuće sposobnosti
Schreiber, rođen u Londonu, započeo je karijeru kao korporativni advokat, a potom je bio na rukovodećim funkcijama u različitim tehnološkim kompanijama.
Vještačku inteligenciju prati otprilike posljednju deceniju, nakon što je 2015. pohađao Singularity University, instituciju iz Silicijske doline koja se bavi obrazovanjem iz oblasti futurizma.
Svoj trust mozgova osnovao je 2024. godine. Institut je zaposlio ekonomiste, analitičare podataka i stručnjake za javne politike, a u njegovom odboru nalazi se nekoliko bivših zvaničnika izraelske vlade, uključujući i nekadašnjeg šefa za vještačku inteligenciju u kancelariji premijera.
Njegov model isplata visokih prihoda, detaljno predstavljen u radu od 38 stranica objavljenom ove godine, usmjeren je na Izrael.
Predviđa porez na dodatu vrijednost na proizvodnju i izdvajanje dijela viška profita generiranog vještačkom inteligencijom za preraspodjelu. Taj novac bi, prema izvještaju, finansirao prihod koji bi "okončao siromaštvo", u iznosu od oko 6.750 šekela (skoro 2.000 eura) mjesečno po odrasloj osobi. To odgovara zaradi niže srednje klase u Izraelu.
Drugi izvori novca, poput poreza na nasljedstvo i prinosa državnih fondova, mogli bi dovesti do mjesečnih isplata od 15.000 šekela (oko 4.300 eura) , čime bi se ljudi podigli u gornju četvrtinu stanovništva, navodi se u izvještaju.
"Budućnost u kojoj su svi privilegirani", rekao je Schreiber, dodajući da je ovaj model najpogodniji za zemlje sa tehnološki naprednim ekonomijama u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Josh Bivens, glavni ekonomista Economic Policy Institute u Washingtonu, DC, podržava preraspodjelu, ali kaže da su Schreiberove projekcije nezaposlenosti ekstremnije od većine drugih i da njegov model djeluje kao da zanemaruje mogućnost smanjenja potražnje za robom i uslugama.
"Model polazi od pretpostavke da proizvodnja može da se održi dok radna snaga nestaje", rekao je Bivens. "Sa strane ponude, možda je to moguće, ali ne vidim kako bi to funkcioniralo kada je riječ o potražnji."
Rachel Greszler, viša istraživačica u organizaciji Advancing American Freedom, konzervativnoj grupi koja se bavi javnim politikama, rekla je da bi, ako životni standard srednje klase više ne bi zahtijevao rad, manje ljudi radilo, dok bi drugi zarađivali više zahvaljujući oskudnijoj radnoj snazi.
To bi, rekla je, moglo podstaknuti nezadovoljstvo kako prema bogatim radnicima tako i prema ljudima koji ne rade.
Na kraju, smatra ona, univerzalni visoki prihod "ekonomski i društveno bi se raspao, što bi rezultiralo manjom ekonomijom i većom nejednakošću".
Peter Diamandis, međutim, osnivač X Prize Foundation i jedan od prvih investitora u Lemonade, koji je s Muskom razgovarao o univerzalnom visokom prihodu, mnogo je optimističniji.
Prema njegovom mišljenju, Schreiberov model predstavlja "elegantno rješenje za ono što je godinama predstavljalo političku slijepu ulicu".
Kanarinac u rudniku
Schreiber kaže da se nada da će se njegove prognoze pokazati pogrešnim. Priznaje da je čovječanstvo u prošlosti uglavnom izlazilo kao pobjednik iz velikih tehnoloških poremećaja, uključujući industrijsku revoluciju.
Ali iako je taj period donio široko rasprostranjeno blagostanje, vlade su morale intervenirati zakonima o radu i sigurnosti, rekao je, dok je globalizacija za sobom ostavila mjesta poput američkog Rust Belta (doslovno "pojas hrđe" - odnosi se na propadanje fabrika, zatvaranje industrijskih postrojenja i gubitak radnih mjesta, koji su uslijedili nakon deindustrijalizacije 1980-ih i kasnije).
Isplate visokih prihoda možda djeluju kao radikalna ideja, kaže on, ali neke politike koje su nekada smatrane nezamislivim, poput univerzalne zdravstvene zaštite i obrazovanja, u pojedinim dijelovima svijeta postale su dio društvenog mainstreama.
Nekada su rudari nosili kanarince u rudnike jer su oni bili veoma osjetljivi na otrovne gasove. Ako bi kanarinac uginuo, to je bio znak da je zrak opasan i da rudari moraju odmah izaći. Danas se izraz koristi za rani znak nečeg mnogo većeg i ozbiljnijeg što tek dolazi | Depositphotos
Prema Schreiberovom mišljenju, potreba da se pronađe način za širu raspodjelu koristi koje donosi AI postaje sve hitnija. Pozivajući se na poznatu metaforu o kanarincu u rudniku uglja, kaže: "Moj kanarinac je upravo uginuo."
- U izradi teksta pomogao Joe Mayes
.webp){kind=icon}
