text size
Određuju li 97 poena na Decanter WWA nadmetanju, velika zlata na Mundus Vini u Njemačkoj ili Nacionalna priznanja na AWC Vienna u Beču istinske vinske zvijezde, ili je to ipak hedonistička konekcija pojedinih vina s gastronomijom? Mogu li i manje poznata vina iznenaditi uz obrok? Evo nekoliko primjenjivih eno-gastro prijedloga odabranih na osnovu određenih specifičnosti, a i iz ličnog iskustva (pa i onog najboljeg, od uha do uha) dok špartate regijom.
Srbija
To što je srpski autohtoni prokupac (pod starim nazivom) Kameničarka 2022 Aleksandrović na Decanter World Wine Awards 2026 u Londonu osvojio platinu, prvu za tu gotovo zaboravljenu i izgubljenu drevnu sortu koja je u svoje doba vladala većim dijelom Balkana, apsolutno nije razlog da se to vino nađe u ovom pregledu. Srpska vinska scena je u velikom usponu i tih 97 poena naravno znače vinskom bardu Božidaru Boži Aleksandroviću za lakšu prodaju u inozemstvu, ali poenta ovog odabira je u nečem drugom. Prilagođavanju koje daje rezultate, a koje nam je globalno neophodno.
Aleksandrović
Sad već legenda kaže da je prokupac oduvijek slovio kao lagano vince od kojeg nikad ništa neće biti. Vizionar Aleksandrović je uz regionalnu enološku legendu Vladana Nikolića poželio izmijeniti tu viziju, pa je svojevremeno iz berbe 2017 stvorio prvi sortni Prokupac, ali urađen kao veliko, snažno, meditativno južnjačko vino. I nije išlo, nije to bilo - to. Međutim iskusni vinar-agronom je sve vrijeme radio na klonskoj selekciji i slušao šta govori "svijet" - da se sad traže sve laganija crvena vina. Pa je konačno proizveo Kameničarku po svim tim sugestijama kao izvanredan New Age doprinos šumadijskoj gastronomiji. Prokupac, oduvijek u narodu slavljen uz hrskavo pečenje i kuhana jela s mesom, sad je bio nova vizija, tako sofisticirana, meka i živahna u pino noar stilu, koja je gastro-metu proširila do neslućenih granica. (prosječna cijena: oko 16 eura)
Nažalost, pjenušava scena u Srbiji još daleko kaska za hrvatskom, a posebno slovenskom. Međutim, šampanjski tradicionalno rađeno vino Dina Vinum od sorte grašac (nekada italijanski rizling, u Hrvatskoj graševina) što je sve češći (autohtoni) naziv ove sorte, svojevremeno je kvalitetom šokiralo Balkan ponijevši i zvanje najboljeg srpskog vina na Balkan International Wine Competition 2021.
Dina Vinum | Nenad Basarić
Mala vinarija Vinum iz Sremskih Karlovaca ni danas ne odstupa od impresivnog izraza finih mjehurića, a brojne delegacije ruskih obožavalaca opsjedaju vinariju koja posebno naglašava kombinaciju ovog vina s kavijarom. (prosječna cijena: 25 eura)
No možda najboljeg druga raznim jelima i novčaniku možete potražiti pod firmom nekadašnjeg vinskog giganta Džervin iz Knjaževca. Uspješna privatizacija (postoji i to) donosi danas brigu o vinogradima i sve više međunarodnih priznanja. Širok spektar etiketa je jedino što podsjeća na velike vinarije, ali današnji Džervin je džin u relativno malom izdanju čiji izuzetni Sauvignon Blanc (prosječna cijena: oko 8 eura) pokriva gotovo sve osim crvenog mesa na žaru, dok je barikirana varijanta Lozana Grand poseban doživljaj. (prosječna cijena: oko 15 eura)
Sauvignon Džervin | Kompanija
BiH
Carsko vino za sve ljude, tako se može nazvati autorski otisak najveće hercegovačke bijele vinske zvijezde – žilavke, u boci Carsko vino Grand Cru, Podrumi Vukoje 1982, trebinjskog vinskog maga Radovana Vukoja. Predanja govore da su na ušću rijeke Sušice u Trebišnjicu, nekih desetak kilometara istočno od Trebinja, 1894. godine u vrijeme Austro-Ugarske podignuti Carski vinogradi sa zasadima žilavke od koje se dobijalo vino za bečki dvor. Tradiciju i taj vinograd obnovljen 2003. godine, Vukoje i danas održava baš kao i stil bogatog, herbalnog, mineralnog, ali i lepršavog vina.
Najnovija berba 2022 u potpunosti ispunjava zadate zahtjeve, a s kakvom se hranom slaže? Veoma jednostavno, s medenim kruškama, zrelim smokvama, slatkom jabukom, ananasom, da potakne sočne kiseline da provire iz čaše. Možda ovo krajnje meditativno vino nećete naručiti uz hranu, ali kao digestiv ili čak desert savršeno igra ulogu "aromatiziranja" čak i suhih kolača s koštunicama.
Nenad Carsko vino Grand Cru, Podrumi Vukoje 1982. uparuje se s medenim kruškama, zrelim smokvama, slatkom jabukom, ananasom, da potakne sočne kiseline da provire iz čaše | Nenad Basarić
Na kraju krajeva, Carsko vino Grand Cru, magazin Decanter svrstao je na prestižnu godišnju listu preporuka, ne samo za berbu 2018, već i sve sljedeće poštujući konstantnost kvaliteta do kojeg vinar neobično drži. Uostalom, na slavi ovog vina i sorta je dobila svoj festival koji se tokom augusta već punu deceniju održava u Trebinju u Vinskoj galeriji Vukoje. (prosječna cijena: oko 40 eura)
Vinska je historija BiH dugi niz decenija bila zapostavljena uglavnom se oslanjajući na sirovine za industrijska bijela vina kroz sudbinu velikih kombinata poput HEPOK-a, dok je vranac, koliko-toliko održavao svijest o potencijalu jedinstvenog teroara na krajnjem istoku Hercegovine.
Na "repu" vinskih dešavanja u regiji krenuli su prvo vinski festivali u Banjoj Luci i Sarajevu, pa sve šire okretanje autohtonim sortama koje stiču zaslužene aplauze, što je dovelo do toga da su hercegovački vinari u nekoliko posljednjih godina obilno zasipani zlatom iz Londona. To ih je potaklo da se dodatno fokusiraju na širenje sopstvene priče. I dok je na zapadu Hercegovine festival Blaž (blatina/žilavka) hvatao korijene, Vinski salon žilavke u Trebinju sve je više postajao konkurent tradicionalnom shvatanju vrhunskog vranca, a u posljednje vrijeme stiglo se i do impozantnog nastupa vinara u Ljubuškom na već četvrtoj Trnjak Fest manifestaciji vina od autohtone sorte koja sve više privlači pažnju.
Za sve to vrijeme vinarija Jungić iz Markovca nedaleko od Banje Luke vrijedno osvaja visoka priznanja i bodove za BiH na svjetskoj top-listi. Vina od internacionalnih sorti iz savršeno uređenih markovačkih vinograda daju široku lepezu mogućnosti za lokalnu gastronomiju, bilo da je riječ o ćirilicom ispisanom vinu Tamjanika Premium ili zlatnom sa Decantera Cabernet Sauvignon Premium 2015, gdje vina od internacionalnih sorti pišu latinicom.
Vina Jungić | Nenad Basarić
Možda će vam vlasnik vinarije Željko Jungić reći da mu je najdraže njegovo vino Šikar, ali vertikala kabernea od 2009. do 2021. godine iskazala je sve bogatstvo crvenog i crnog voća, bez obzira na to je li vino sadržalo 15 posto alkohola, bilo gipko na nepcu, nosilo suštu eleganciju s malo dima i čokolade u završnici, ili podsjećalo na slasni amarone stil. (prosječna cijena Cabernet Sauvignon Premium vina: oko 50 eura)
Idealno uz divljač na sve načine, uz crnu čokoladu s višnjama, uz teletinu ispod peke ili malo pečen biftek u sosu od tartufa, ono je visoka klasa koja ljubitelja vina ne ostavlja ravnodušnim ni za tren.
Blatina je kao sorta ogromnim trudom vraćena na velika vinska vrata regije dok je trnjak vino koje će se pripiti grudima uz sve jake sireve, moćne okuse suhog pršuta i mesa s roštilja za svakodnevnu upotrebu. To je ukratko samo djelić onoga što će ova sorta tek pružiti u budućnosti s obzirom na potencijal. Veliki broj vinara sad radi na daljnjem širenju a nama se posebno zanimljivim učinio Castellum Cuvee 2024 braće Čuvalo, kupaža 50 posto trnjka, te blatine, merloa i kambuše, bronzano s Decantera. Uz pršut ili gambore, savršen par.
Sjeverna Makedonija
Većim dijelom 20. i 21. vijeka makedonsko grožđe i vina čine sastavni dio regionalnog obroka, pa i (nezvanično) etikete, od Srbije do Slovenije. I šire, vole Nijemci makedonsko vino, ali ga bar pošteno naznače na boci.
Nije se slika drastično promijenila, izvoz rinfuze je i dalje veliki dio kolača ekonomije, ali makedonska premium vina nose sve više odlika originalnosti, pa i artisan izrade, što se lako da vidjeti na vinskim nadmetanjima. Vinarija Tikveš sa svojim akvizicijama u Francuskoj i fokusu na različite teroare, regionalni je rekorder po broju najviših i drugih priznanja, dok neke vinarije poput Chateau Kamnik, prate to u stopu šireći nove sortne vidike. Nije više vranac sve što (samo) sija u Sjevernoj Makedoniji, kao ni temjanika. Male vinarije sve više insistiraju na autohtonosti stanušine i originalnosti izraza, ma kako produkcija bila mala.
Vina Kamnik | Nenad Basarić
Jedna od vodećih vinskih zvijezda regije svakako je Barovo Red 2022 Tikveš, vino koje se upravo vratilo iz Njemačke s ljetnim Mundus Vini 2026 zlatom i titulom Best of Show za S. Makedoniju. To je isto ono vino koje je iz berbe 2015. osvojilo prvu platinastu medalju za Sjevernu Makedoniju u Londonu na Decanter WWA 2018 sa 97 poena. Ali nisu medalje ono što se pije i jede.
Autohtona kupaža kratošije i jedne trećine vranca već godinama suvereno vlada crvenom balkanskom vinskom scenom. Svježina koja stiže s posebno mineralnog tla i 700 metara nadmorske visine odlično je harmonizirana u snažnom vinu somotastih tanina s mnoštvom aroma začina preko bobičastog šumskog voća i suhih šljiva.
Ovakva vina su sposobna da podnesu masnoću svinjskih rebara, ali i suho planinsko janje prožmu neophodnim sočnim kiselinama i dodatnom aromatikom. Gulaš od šumskih gljiva "začinjen" komadima divljači je novi, viši nivo. (prosječna cijena: oko 40 eura)
Nenad Basarić
Kad je riječ o gastronomiji, lagana bijela makedonska vina odigrat će potrebnu ulogu u spektru hladne daske i predjela, ali ako je riječ o rižotu, potreban je poseban stepen profinjenosti. U tom pravcu lijepo se nazire Temjanika čuvene skopske vinarije Chateau Kamnik, koja na mirisu donosi arome meda i cvijeća, dok je za masniji dio trpeze preporučen Pinot Grigio istog proizvođača, sočnih kiselina i orašaste završnice. (prosječna cijena Temjanika: oko 15 eura, ako ne preferirate nešto skuplju verziju sa zlatnim listićima).
Ako vas put nanese na Ohrid, u prilici ste da probate ono što bismo nazvali best value for money. Vinarija Ohrid, gigant koji proizvodi oko šest miliona litara, u (su)vlasništvu je vinarije Čoka, ali se ta vina ipak ne prodaju u regiji. Šteta, jer uz svaki obrok moguće je upariti lagana, lepršava, pitka vina internacionalnih sorti, ali i tamjanike. (prosječna cijena: 6,5 eura)
Crna Gora
Nova imena su na sceni koju je praktično činio samo Kombinat 13. jul s vinarijom Plantaže na najvećem monolitnom vinogradu Evrope. U ovom trenutku se posebno izdvaja ime Dejana Kekovića, vlasnika vinarije Keković Estate. Dok se novo zdanje gradi pored vinarije nedovoljnog kapaciteta, ali i lijepe degustacione dvorane i vrta, Dejan uporno radi na uspostavljanju crnogorskih autohtonih sorti od vranca, preko izvanredne kratošije, pa do gotovo izgubljenog bijelog grožđa žižak koje sadi.
Za sada je ipak prava zvijezda kupaža Radovan, za kratko vrijeme opterećena velikim brojem svjetskih zlata, zbog čega je Keković Estate najbrže rastuća vinarija Crne Gore. Tome je dokaz i titula Best of Show Montenegro na balkanskom BIWC 2026 nadmetanju. Pasta s domaćim pršutom, Wellington od telećeg bifteka, paštete od šampinjona i šitake gljiva, tokom proslave Dana Kratošije 2026. u ovoj vinariji, nisu poremetili aromatiku pomenute perjanice kuće, blenda vranca i kaberne sovinjona koji je ime Radovan dobio po Dejanovom ocu. Raskošan miris crnog šumskog voća protkan čokoladom, duhanom i začinima iz francuskog hrasta u završnici ostaje dugo u sjećanju i kad hrana prođe. (prosječna cijena: oko 31 euro)
Kupaža Radovan, vinarija Keković Estate, Crna Gora | Nenad Basarić
Zbog globalnih klimatskih promjena proizvođačima u Crnoj Gori predloženo je da vinograde bijelih sorti podižu na više nadmorske visine. U porodičnoj vinariji Brnovića Patrimonio Estate sa tim nemaju problema, vina su jednostavno svježa i pitka. Posebno Malvasija Virgola od sorte malvasia di candia koja obiluje citrusima i kao takva nije namijenjena samo siru i pršutu, već i masnijem rižotu. (prosječna cijena: oko 20 eura)
Deset puta manju proizvodnju od pomenute vinarije, svega oko 20.000 boca rade u vinariji Marković, u čudesno zelenom ambijentu kotline u blizini jezera.
Vinarija Marković, Crna Gora | Nenad Basarić
Podzemni tunel, galerija i vinski hram na sedam metara dubine, staklena restoranska bašta, smještaj i bazen, samo su zanimljivosti ove vinarije uz činjenicu da rade i crnu tamjaniku Инат od loze porijeklom iz manastira Bukovo, te pino noar koji ne radi gotovo niko u Crnoj Gori. Veliki portfolio neobičnih imena nudi mnogo mogućnosti, ali širaz Ti’o je nešto što se ne odbija i što prati sva pečena i barena mesa uz grilovano povrće. (prosječna cijena: 28 eura)
Hrvatska
Tri jasno definirane vinske regije, ogroman broj autohtonih sorti, razvijena pjenušava scena uz začin ostrvskog vinarenja, malvaziju i Istru kao pojam za sebe, te koketiranje Dalmatinskog zagorja sa crnim sortama blatina i trnjak, čini beskrajnu plejadu izvrsnih mogućnosti za uparivanje vinskih zvijezda i Michelin zamisli slavnih chefova.
Udruženje Kvarner Wines uzelo je prije samo nekoliko godina na sebe zahtjevan poduhvat da vremenom u neku ruku dostigne patern uspjeha koji je Istra doslovno primijenila – savršena gastronomija uz lagano bijelo vino od autohtone sorte žlahtina (gdje posebno raduje i lagani prodor crne sorte sansigot).
Tako je kvarnerska žlahtina krenula utrtim putem istarske malvazije, gdje je Kvarner Wines uz pomoć TO Kvarnera organizirao manifestaciju WineRi, ubrzo potom i Kvarner Wine Trophy nadmetanje, a sve je zaokruženo titulom Evropske regije gastronomije za Kvarner u godini 2026.
Żlahtina, Kvarner Wines, Hrvatska | Nenad Basarić
Pa iako bi u domenu udruživanja s lokalnom hranom mogli preporučiti zbilja vanserijski Sansigot 2021, Kuća vina Ivan Katunar, bogatstvo namirnica iz mora, ostrva, primorja i zaleđine Kvarnera, zahtijeva nešto univerzalno i nadasve originalno. A takvo nešto, lagano, za ljeto, ali i konobu u svim vremenskim dobima nalazimo u boci žlahtine koju zajednički kreiraju članovi udruge Kvarner Wines. Za kvarnerskog škampa, hobotnicu, brodet, školjke ili ribu na gradele, to je univerzalno vino. Ne po mnogo čemu, osim po etiketi, drugačije od ostalih žlahtina, ali sjajan izraz zajedništva, ideje, univerzalne originalnosti. (prodaje se u gift verziji, drvena kutija sa dvije čaše za žlahtinu: 70 eura)
Sansigot ili Sušćan crni dobio je ime po kvarnerskom pjeskovitom ostrvu Susku, na kojem se ova crna sorta grožđa uzgaja od pamtivijeka | Kuća vina Ivan Katunar
Mladi korčulanski tehnolog i vinar Ivan Batistić Zure proizveo je Elysion prošek 2016. godine od sorte grk, koja je u tom trenutku bila gotovo potpuno nepoznata na svjetskoj vinskoj sceni. Tek nekoliko godina kasnije korčulanski vinari dospijevaju u žižu javnosti ovom autohtonom sortom gotovo izgubljenom u vremenu i prostoru. Osvojena platinasta DWWA 2026 medalja za ovo vino samo je ukras činjenice da Elysion možete piti uz masne žute sireve, ali najbolje kao kolač. (prosječna cijena: 53 eura za bocu 0,375)
Grk "Bartul", Zure Wines, Korčula, Hrvatska | Kompanija
Posavina nudi fantastične graševine i ledene tramince, vina od plavca malog sve su prefinjenija i nisu samo vince uz sitnu morsku ribu, malvazija ima svih stilova i primjene. Ali pjenušci, kako oni s Plešivice, tako i priobalni, jesu nova stranica hrvatske vinske historije. Jednom riječju gastronomski univerzalna vina uz čorbu, predjelo, kuhano jelo, roštilj, kolače, prije i poslije jela. Ili vjenčanja.
Vinarija Tomac s Plešivice autor je jedne od pjenušavih zvijezda. Brut Amfora 2010, kupaža šardonea i 50 posto autohtonih plešivičkih grožđa, jedno je od prvih pjenušavih vina rađenih u amfori, a svojevremeno ga je Decanter postavio na počasno mjesto liste 75 najutjecajnijih mjehurića za 2016. godinu. Pečeni bademi, slani i slatki, lagano bijelo meso ćurke, guščija pašteta, crveni kavijar, kombinacije su koje divno osvježavaju tijelo, ali i duh. (prosječna cijena oko 45 eura)
Slovenija
Dobro došli u carstvo bijelih i pjenušavih vina, prvenstveno. Ono što na svjetskoj sceni rade Bjana i Istenič u domenu pjenušaca, prirodni vinari Brda poput Marjana Simčiča ili Aleša Kristančiča (Movia) te oni iz Vipavske doline u dugim maceracijama grožđa, odavno je svijet prepoznao, a priča se samo nastavlja i produbljuje.
Izrazito mineralna i elegantna vina iz Simčičeve serije Opoka redovno osvajaju medalje na svim najvećim ocjenjivanjima. Možda sovinjon blan sa čokota starijih od pola vijeka, pogotovo oranž stila, nije idealan primjer za uparivanje s hranom, ali jedna vinska zvijezda se mora i s time suočiti. Bez brige, morski plodovi, jastog ili hobotnica uplivat će na kompleksne aromatske slojeve sovinjona i sljubit će se bez ometanja. Morska i riječna riba ili živina u sosu od bijelog vina upit će energiju sovinjona, dok će se vrganji prepoznati u notama šumskog tla iz vina. Ni tartufe ne treba isključiti. (prosječna cijena: oko 58 eura)
Sauvignon Blanc Opoka | Vinarija Marjan Simčić
Miran Sirk, vlasnik vinarije Bjana u selu Biljana u Goriškim brdima, na neki je način i kralj pjenušaca tog kraja. Bar prema dosadašnjim svjetskim nagradama i regionalnim (platinastim) trofejima Decantera. Bjana Brut Terroir od sorte rebula je konačno rješenje ako želite savršenstvo mjehurića uz vrhunsku ribu na tanjiru. (prosječna cijena: oko 26 eura)
Ponuda vinarije Bjana u selu Biljana u Goriškim brdima, Slovenija | Vinarija Bjana
Da ne bude da Slovenija nudi samo fantastična bijela vina, vjerodostojan dokaz nudi vinska kuća iz Vipavske doline Tilia Estate – House of Pinots. Vlasnik Matjaž Lemut se opredijelio da uglavnom radi vina od njemu omiljene sorte pino noar, ali i sivog pinoa koji na isti način proizvodi više od tri decenije.
Jedan od četiri pinot noira Tilia Estate – House of Pinots Matjaž Lemuta, Slovenija | Nenad Basarić
U priči o vinu i umjetnosti ili umjetnosti izrade crnog burgundca (pinoa) kao najzahtjevnije svjetske sorte, Matjaž radi četiri različita, autentična pino noara. Najkompleksniji je Tilia White Label, ali već početna etiketa Pinot Noir Vipava Valley nudi dostojnu nadogradnju foie gras okusu i aromama. (prosječna cijena: oko 12 eura)
.webp){kind=icon}
