Iran je pojačao napade na komercijalne brodove i ciljeve u Dubaiju, što je dodatno pojačalo zabrinutost da bi rat na Bliskom istoku mogao duže da traje i dodatno poremeti već uzdrmana globalna tržišta energenata.
Vlasti u Dubaiju su saopštile da su potvrđena najmanje dva udara u četvrtak, dok su tokom noći stanovnici upozoreni na opasnost od raketnih napada. To pokazuje koliko je ovaj finansijski i turistički centar koji se decenijama smatrao sigurnim utočištem, sada ranjiv.
Jedan dron je pao na zgradu u Creek Harbouru, novom kompleksu stambenih tornjeva. Banke, uključujući Goldman Sachs Group Inc. i Citigroup Inc, obavijestile su zaposlene u Dubaiju da ne dolaze u svoje kancelarije.
Najnoviji iranski napadi, uključujući i napad dronovima na međunarodni aerodrom u Kuvajtu, uslijedili su pošto je Izrael započeo novu seriju opsežnih napada širom Irana. Izraelski ministar odbrane Izrael Katz izjavio je da se vojska takođe priprema da proširi svoje operacije u Libanu, gdje se bori protiv milicije Hezbolah povezane sa Iranom.
Rat je počeo 28. februara ove godine, kada su SAD i Izrael izveli koordinisane vazdušne napade na Iran, uključujući i napad u kojem je ubijen iranski vrhovni vođa Ali KHamenei, što je pokrenulo širi sukob u regionu. Iran je potom uzvratio raketnim i napadima dronovima na Izrael, američke baze i druge države u Persijskom zalivu, što je dodatno eskaliralo rat.
Zbog ovog sukoba, koji je uzdrmao energetska i finansijska tržišta, otkazano je na hiljade letova. Takođe je izazvao poremećaje u snabdijevanju đubrivom i drugom robom, pošto transport morskim i vazdušnim rutama nije bezbjedan ili su te rute zatvorene.
Bloomberg
Dva naftna tankera pogođena su u iračkim vodama, a Oman je privremeno evakuisao ključni terminal za izvoz nafte Mina Al Fahal, dok su rizici po globalnu snabdjevenost energijom sve veći.
Čitaj više
Dubai profitira od regionalnih kriza, zašto investicije u nekretnine rastu
Uprkos ratu, gotovo 1.000 stanova se prodalo za jedan dan u Dubaiju. Šta to znaju investitori? Da li je sada dobro vrijeme za ulaganje, na šta treba obratiti pažnju i kako se osigurati?
prije 3 sata
Je li rat označio kraj zaljevske ekonomske bajke: Bježi li kapital iz Dubaija
Kakve će posljedice rata biti po regiju? Hoće li bogati pojedinci i kapital pobjeći negdje drugo?
10.03.2026
Sigurna luka ili iluzija? Geopolitika mijenja percepciju Dubaija
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku podsjeća investitore, geografija se ne može promijeniti.
10.03.2026
Priča iz Dubaija: Situacija nikome nije prijatna
Uprkos raketnim upozorenjima i povremenim poremećajima u avio-saobraćaju, poslovni i društveni život u Emiratima funkcioniše gotovo bez zastoja, kaže Marijana Stojković, osnivač agencije Admin Scope.
09.03.2026
Ormuski moreuz, kroz koji stiže oko petine svjetske nafte i prirodnog gasa, praktično je blokiran od početka rata. Države u regionu, od Saudijske Arabije do Iraka, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) morale su da ograniče proizvodnju sirove nafte.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je u četvrtak da je tekući prekid snabdijevanja naftom najveći u istoriji tržišta nafte, dok cijene nafte osciliraju. Ratom je pogođeno oko 7,5 odsto globalne proizvodnje, i još u većoj mjeri izvoz, navodi ova agencija.
Cijena sirove nafte brent porasla je iznad 100 dolara po barelu na početku trgovanja u četvrtak, prije nego što je dio dobitaka izgubljen. Cijena je ove godine porasla za oko 60 odsto.
Bloomberg
Rat ne pokazuje znake smirivanja, pošto su obje strane, kako se čini, još daleko od dogovora koji bi omogućio da se tenzije smanje.
Predsjednik Irana Masoud Pezeshkian rekao je šta bi za Teheran bili prihvatljivi uslovi za prekid vatre. Teheranu su potrebne "čvrste međunarodne garancije protiv buduće agresije", kao i reparacije, naveo je u srijedu na platformi X, nakon razgovora, kako je naveo, sa liderima Rusije i Pakistana.
Bloomberg je javio da Iran posebno brine mogućnost da ga Izrael ponovo napadne pošto se ovaj sukob završi. Nije zasad poznato da li su SAD spremne da daju takvu garanciju Iranu i da li bi mogle da insistiraju da Izrael učini isto. Zvaničnici američke vojske i Izraela ocjenjuju da bi sukob mogao da traje nedjeljama, a ne danima. Katz je izjavio da će kampanja trajati dok se ne ostvari pobjeda.
Predsjednik SAD Donald Trump slao je različite poruke o tome koliko dugo su SAD spremne da nastave rat. On je za američki portal Axios rekao da u Iranu "praktično više nema ciljeva", ali je u jednom obraćanju takođe istakao da bi bilo nepromišljeno da SAD prerano okončaju sukob.
Trump je ponovo pokušao da umiri Amerikance i kompanije koje trguju energentima, ocijenivši da će puštanje nafte iz rezervi koje je u srijedu odobrila Međunarodna agencija za energiju (IEA) ublažiti pritisak na cijene.
Odluka o puštanju rekordnih 400 miliona barela trebalo bi, kako je rekao, značajno da smanji cijene nafte dok se ne stane na put ovoj pretnji po Ameriku i svijet.
Međutim, njegove izjave i najavljeno puštanje nafte iz rezervi nisu uspjeli da umire nestabilna tržišta.
Prosečna cijena galona benzina u SAD porasla je u srijedu na 3,58 dolara, što je najviše od maja 2024. godine, pokazuju podaci Američke automobilske asocijacije.
Trump se sprema da iskoristi ovlašćenja iz doba Hladnog rata kako bi omogućio ponovnu proizvodnju nafte kod južne obale Kalifornije, rekli su izvori upoznati sa situacijom. Takođe, američka Međunarodna razvojna finansijska korporacija (DFC) najavila je partnerstvo sa kompanijom Chubb na reosiguranju od 20 milijardi dolara kako bi se obnovio pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz.
Britanska mornarica saopštila je da su tri broda pogođena projektilima u tom moreuzu i Persijskom zalivu. Oman je prijavio da je teretni brod pod tajlandskom zastavom pogođen u tom regionu.
Prema zvaničnim podacima i izvještajima nevladinih organizacija, od početka rata na cijelom Bliskom istoku poginulo je oko 2.500 ljudi.
Do sada je poginulo najmanje 1.825 Iranaca, podaci su iranskoj agenciji i organizaciji za ljudska prava Human Rights Activists News Agency.
Sedam pripadnika američkih oružanih snaga je poginulo i to većina u prva dva dana sukoba. Više ljudi je stradalo i u zemljama Persijskog zaliva i u Izraelu.
Prema podacima libanske državne novinske agencije National News Agency, u izraelskim napadima u Libanu, koji su počeli 2. marta, poginule su oko 634 osobe.