Predsjednik Vladimir Putin suočava se sa sve užim vremenskim okvirom za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, dok se Rusija bori sa rastućim budžetskim jazom u finansiranju rata.
Kako bi izaslanik Kremlja Kirill Dmitriev u subotu trebalo da razgovara sa američkim zvaničnicima u Majamiju, ruski zvaničnici strahuju da bi ovogodišnja budžetska potrošnja ponovo mogla da premaši planirane nivoe ukoliko budu potrebna dodatna izdvajanja za rat, navode izvori upoznati sa situacijom. Oni užurbano pokušavaju da pronađu nove izvore prihoda u iznosu do 1,2 biliona rubalja (16 milijardi dolara) kako bi izbalansirali ključni budžetski pokazatelj.
To odgovara dodatnih 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda povrh za ovu godinu planiranog deficita od 1,6 odsto BDP-a, u okolnostima pada prihoda od prodaje energenata i uticaja neočekivano snažne rublje, rekli su izvori.
Ekonomski pritisci rastu dok ruski i američki predstavnici razmatraju načine da okončaju invaziju punog obima započetu 2022. godine. Ipak, Putin ne pokazuje spremnost da odustane od maksimalističkih teritorijalnih zahtijeva u istočnoj Ukrajini, iako su američki i ukrajinski zvaničnici izrazili optimizam u pogledu napretka pregovora o okončanju najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Moskva vidi malo šansi za proboj na mirovnim razgovorima, navode izvori. Dok ruske i ukrajinske vojne delegacije razjašnjavaju tehnička pitanja vezana za eventualnu primenu prekida vatre, sporovi oko teritorije zahtijevaju političke odluke na najvišem nivou, dodaju oni.
Bloomberg
Teritorijalno pitanje je "jedina preostala stavka" koju treba riješiti, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio senatorima u Vašingtonu u sredu. "To je most koji još nismo prešli."
Američki politički kalendar takođe bi mogao da postane faktor za Kremlj, s obzirom na to da se predsjednik Donald Trump sve više fokusira na novembarske međuizbore za Kongres, smatra Alexander Gabuev, direktor Centra Carnegie Russia Eurasia sa sjedištem u Berlinu.
"Uslovi koje Trump nudi za okončanje rata najbolji su koje će Putin imati na stolu tokom čitave četiri godine", rekao je Gabuev. "Malo je vjerovatno da će se takvi predlozi nuditi neograničeno, a ako Trump izgubi kontrolu nad donjim domom, što je vjerovatno, on će moći da zakoči šta god želi da uradi."
Budžetska pozicija Rusije mogla bi dodatno da se pogorša jer američke sankcije primoravaju proizvođače nafte da nude popuste na ionako niske cijene sirove nafte. Budžet za 2026. godinu polazi od pretpostavke prihoda od nafte i gasa od 8,9 biliona rubalja, uz cijenu nafte Urals od 59 dolara po barelu i kurs od 92,2 rublje za dolar.
Nafta Urals trenutno se trguje po cijeni od 55 dolara po barelu, dok je kurs rublje oko 75 za dolar. Ako se ti nivoi održe, prihodi od nafte i gasa iznosili bi 6,75 biliona rubalja, što bi ostavilo manjak od gotovo 2,2 biliona rubalja, prema proračunima Bloomberga.
Istina je da je planirani budžetski deficit Rusije ove godine nizak prema međunarodnim standardima. Ipak, vlada je prošle godine drastično revidirala cilj deficita sa 0,5 na 2,6 odsto BDP-a i u decembru bila prinuđena da smanji potrošnju kako bi taj cilj ispunila. Manjak je pokrila emitovanjem rekordnog nivoa sve skupljeg duga u vidu OFZ obveznica.
Putin zahtijeva da Ukrajina prepusti kontrolu nad istočnim Donbasom, koji obuhvata Donjecku i Lugansku oblast, kao deo onoga što Rusija naziva "sporazumima iz Anchoragea", postignutim na njegovom avgustovskom samitu sa Trumpom na Aljasci. Borbe bi bile zamrznute duž sadašnjih linija kontakta u južnim oblastima Herson i Zaporožje.
Kremlj to smatra ustupkom Putina, koji je polagao pravo na sve četiri oblasti Ukrajine, navode izvori upoznati sa situacijom, iako ruske snage nikada nisu u potpunosti okupirale te teritorije.
Ukrajina odbacuje zahtijeve da povuče svoje snage iz snažno utvrđenih dijelova istočnog Donjecka, koje ruske snage nisu uspjele da osvoje u borbama koje traju još od 2014. godine, osim ako Putin u istoj mjeri ne povuče svoje trupe. Američki predlozi podrazumijevali su pretvaranje neokupiranog područja u demilitarizovanu ili slobodnu ekonomsku zonu pod posebnom administracijom.
Postoji "opšta saglasnost" o posleratnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, rekao je Rubio na saslušanju pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata. "Te garancije se u osnovi odnose na raspoređivanje manjeg broja evropskih trupa, prije svega iz Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, uz američko zalijeđe", rekao je. "Ali u suštini, bezbjednosna garancija je američko zalijeđe."
Savjetnik Putina za spoljnu politiku Yuri Ushakov rekao je novinarima u četvrtak da te garancije nisu dogovorene sa Rusijom. Iako je teritorija glavno pitanje, postoje i druga neriješena pitanja, dodao je.
Prethodna runda razgovora u Abu Dabiju bila je konstruktivna i fokusirana na pitanja poput primjene prekida vatre, ukoliko bi on bio dogovoren, navode izvori upoznati sa pregovorima. Vojni zvaničnici planiraju da nastave te razgovore, ali uz malo optimizma da bi do primirja moglo doći bez pomaka po teritorijalnom pitanju, rekli su izvori, koji su tražili da ostanu anonimni jer govore o povjerljivim razgovorima.
Putin se u četvrtak u Kremlju sastao sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Sheikh Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom i zahvalio mu se na domaćinstvu razgovora.
Američki predsjednički izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, Trampov zet, prisustvovali su tim pregovorima nakon što su iz Moskve doputovali u Abu Dabi, gdje su sa Putinom vodili gotovo četvoročasovne razgovore.
Evropa nije za stolom u Majamiju i ima malo uvida u to da li je došlo do bilo kakvog pomaka u ruskoj poziciji, rekao je jedan evropski diplomata.
Njemački ministar spoljnih poslova Johann Wadephul iznio je pesimističnu ocjenu tokom posjete Letoniji ove sedmice, kritikujući "tvrdoglavo insistiranje Rusije na ključnom teritorijalnom pitanju".
"Ako ovdje ne bude fleksibilnosti, bojim se da bi pregovori mogli da se otegnu ili da uopšte ne budu uspješni", rekao je.
.webp){kind=icon}
