Kao i na brojne druge branše, napredak tehnologije te brzina kojom se pojavljuju novi trendovi značajno utječu i na marketing. Zbog svega je ova branša danas složenija nego ikad - tehnologija je preoblikovala način na koji brendovi komuniciraju, a umjetna inteligencija (AI) otvorila je mogućnost stvaranja gotovo beskonačne količine sadržaja. Sve to donosi brojne izazove, s kojima se moraju nositi suvremeni marketingaši.
Možemo reći da se tijekom godina marketing transformirao iz masovne komunikacije u duboko osobnu interakciju u stvarnom vremenu. Marketing više nije samo disciplina promocije, nego složen sustav u kojem se susreću psihologija, analitika, strategija i tehnologija.
Upravo zato suvremeni marketing sve više ovisi o sposobnosti brzog prilagođavanja, a inflacija poruka i pad pažnje publike najveći su izazovi s kojima se marketing danas susreću.
Najveći izazovi
Određena istraživanja pokazuju da je prosječna osoba dnevno izložena više od 5000 oglasa, a to bombardiranje porukama dovodi do umora, preopterećenja mozga potrošača i u konačnici stvara probleme marketingašima.
To potvrđuju i stručnjaci David Peranić i Roberto Levak koji ističu da se najveći izazovi današnjeg marketinga mogu svesti pod 'information overload' i sve posljedice koje proizlaze iz toga.
Holo Limited
"Od prevelike količine izbora smo došli u stvarnost da je sve teže donositi odluku jer smo bombardirani šarenilom opcija. Radi sve veće količine potrebnih odluka smo pod prevelikim pritiskom da donosimo brze i ispravne odluke. To dovodi marketing menadžere u još veći stres, posljedično – u stanje paralize", objašnjavaju za Bloomberg Adriju.
Dodaju da taj problem istovremeno dijeli tržište jer je informacija i opcija nikad više, a pažnje nikad manje.
"Mi danas živimo u borbi za pažnju i posvećenost. Na svim razinama, količinski i kvalitativno. Prije desetak godina, prednost je bila u tome tko može brže i bolje proizvesti sadržaj, oglas ili ponudu. Danas, uz AI alate svatko može proizvesti beskonačnu količinu sadržaja gotovo besplatno. Proizvodnja više nije problem. Pobjeđuje onaj tko uspije stvoriti sadržaj toliko vrijedan da mu publika dobrovoljno poklanja svoje vrijeme", objašnjavaju.
Pritisak tehnologije
A upravo je ranije spomenuta tehnologija jedan od ključnih razloga zašto dolazi do ovakvih trendova i uzrok promjena u sektoru. Peranić i Levak ističu da s jedne strane nove tehnologije mogu biti bonus jer povećavaju efikasnost u proizvodnji i omogućuju da marketingaši automatiziraju zadatke i kreiraju sadržaj brzinom koja je do jučer bila nezamisliva. Međutim, upravo je ta lakoća proizvodnje stvorila najveću prepreku – inflaciju sadržaja.
Zbog svega raste važnost povrjerenja. Dok je ono nekad bilo nešto na što su brendovi mogli računati nakon što bi isporučili pouzdan proizvod ili uslugu, danas je povjerenje potrošača je na najnižoj razini ikad. Samo 50 posto američkih potrošača vjeruje brendovima, a 55 posto ih kaže da se nikada ne bi vratili brendu nakon kršenja povjerenja.
"U svijetu beskonačnog, generičkog sadržaja, najvažnija valuta koja preostaje je povjerenje. Ljudi više ne vjeruju informaciji samoj po sebi - vjeruju osobi ili brendu koji stoji iza te informacije", kažu Peranić i Levak i dodaju da je zato iz marketinške perspektive najveća promjena prelazak s prodaje onoga "što radite" na prodaju onoga "tko ste" i "zašto baš vi".
Bloomberg
Veliku promjenu u sektoru donijele su i društvene mreže, a zbog toga se danas pogrešno shvaća što marketing zapravo jest, smatraju Peranić i Levak. Prema njihovom mišljenju, najveća zabluda je da je marketing samo i isključivo promocija.
"Društvene mreže su tu percepciju dovele do ekstrema. Ljudi vide oglas i misle: 'To je marketing'. Ali to je kao da gledate vrh sante leda i mislite da vidite cijelu santu. Mnogi danas ne razumiju dubinu i složenost marketinga. Nisu svjesni da ne znaju što sve ne znaju i samopouzdano rade 'svoj posao', ali ga rade vrlo površno. Marketing u svojoj suštini nije i ne može biti samo promocija. Marketing u svojoj srži potiče ljude na promjenu. To je primijenjena psihologija. To je duboko razumijevanje ljudskih želja, strahova i motivacija", ističu.
Dodaju i da su danas čest problem nerealna očekivanja jer da bi bili vrhunski, očekuje se da razumijete psihologiju, da ste kreativni, razmišljate 'izvan kutije', da ste dobri s brojevima, da razumijete biznis, te da se nadprosječno puno educirate i pratite trendove.
"Istovremeno, dan još uvijek ima samo 24 sata, te nam je svima važan work-life balans i nismo u mogućnosti živjeti isključivo posao. Osim toga, karakterno nije realno da marketing menadžer može biti Superman i podjednako dobro pokrivati sve navedene potrebe", navode.
Neke stvati ostaju isto
Ipak, neke stvari uvijek ostaju iste. Peranić i Levak navode da se uvijek mijenjaju i mijenjat će se alati dolaska do kupaca – od pisama u sandučić preko Googlea, Mete i TikTok-a do neke platforme koja još nije izmišljena. Mijenja se i brzina komunikacije – od tjedana do minuta i sekundi. Taktike i najbolje prakse koje su funkcionirale prije pet godina danas su zastarjele.
"Ali ono što je ostalo apsolutno isto je - ljudska psihologija. Ljudi i dalje kupuju kako bi riješili probleme, osjećali se bolje, sigurnije, vrjednije i povezanije. I dalje donose odluke na temelju emocija, a opravdavaju ih logikom. I dalje ih najviše pokreće dobra priča koja rezonira s njihovim najdubljim potrebama. Osim ljudske psihologije - tu je i poslovna matematika, koja određuje kako posao opstaje i pobjeđuje", zaključuju.