AI nalazi najveću primjenu u kreativnim industrijama i marketingu

Jeste li ikada primjetili kako naučna fantastika pogrešno prikazuje buduću tehnologiju? Umjesto letećih automobila, dobili smo viralne tvitove koji su podstakli kulturne ratove. Umjesto faks mašine na vašem zglobu, dobili smo memeove. Slično provjeravamo realnost sa vještačkom inteligencijom.

Sci-fi je naslikao budućnost računarima koji isporučuju pouzdane informacije u robotskom izrazu. Ipak, kompanije koje su pokušale da uključe generativne AI alate u svoju infrastrukturu su otkrile, sa nekom nelagodom, da alati "haluciniraju" i prave greške. Oni nisu baš pouzdani. A alati sami po sebi nisu ukočeni i mehanički. Skoro su kapriciozni.

"Mi smo mislili da će AI biti 'Terminator', ali ispostavilo se da je Picasso", kaže Neil Katz, osnivač EyeLevel.ai, startapa koji pomaže kompanijama da generativni AI modeli pokušaju da rade sa 95 odsto tačnosti kada su priključeni na njihove podatke. Trebaće još tri do pet godina "petljanja" prije nego što takav nivo pouzdanosti postane široko rasprostranjen sa AI-om, predviđa Katz, što znači da tehnologija može biti znatno korisna za osnovne operacije finansijskih ili zdravstvenih kompanija. To ne znači da generativni AI već nema transformišući uticaj na industriju. Samo se ne dešava na način na koji su njegovi tvorci zamislili.

Čak i dok firme obuzdavaju potrošnju i investitori smanjuju svoja očekivanja za generativne AI lidere poput Nvidia Corp., kreativne snage tehnologije se prihvataju u industrijama gdje "moždani zastoji" ili "halucinacije" tehnološkog saveznika mogu biti prednost, i gdje je manji rizik od grešaka. Pomislite na marketing, igrice i zabavu ili bilo koji posao koji uključuje nelinearno razmišljanje.

Uticaj je već jasan na tržište rada. Ugovarači dominiraju u kreativnim industrijama i od lansiranja ChatGPT-a, došlo je do pada od 21 odsto u potražnji za digitalnim slobodnim saradnicima, prema studiji iz novembra 2023. koju su sproveli istraživači sa Harvard Business School i dvije druge akademske institucije. Poslovi koji su najviše pogođeni su pisanje. Yael Biran, iskusni animator koji je uživao u dinamici od oko 12 projekata godišnje, nedavno mi je rekao da se njegova aktivnost smanjila na samo tri u protekloj godini.

"Marketing je otišao najdalje u eksploataciji AI-a", prema nedavnoj bilješci Enders Analysis Ltd., firme za istraživanje industrije specijalizovane za tehnologiju, medije i telekomunikacije, dok manji oglašivači mogu koristiti gen-AI alate za pisanje marketinških kopija ili generisanje postera i slika. Do sada je jedna od najvećih prepreka bila navođenje AI-a da proizvodi tačne prikaze logotipa kompanije, rekao mi je jedan inženjer mašinskog učenja u marketinškoj firmi, ali takvi tehnički problemi su lako riješivi sa alatima poput Adobe Photoshop-a.

Prošle godine, Coca-Cola Co. je objavila oglas na YouTube-u djelimično kreiran generativnim AI alatima, dok je Toys ‘R’ Us razvio cijeli oglas sa OpenAI-ovim alatom za generisanje videa SORA, sa, može se reći, bizarnim efektom. Slatkasti video oglas prikazuje mladog dječaka čije lice pravi suptilne, vanzemaljske grimase tokom cijelog trajanja, podsjećajući na mane koje generatori slika još uvijek ispravljaju.

Korisnici mreže X su preplavili oglas označavajući ga kao jeziv, što je bilo tačno, ali su ga takođe nazvali veoma neefikasnim, što nije bilo tačno. AI-generisani oglasi tek počinju i vjerovatno će naći voljnu publiku. Razmislite da AI-generisane slike već preplavljuju Facebook sa bizarnim prikazima ''Škamp Isusa'' i sličnog smeća, sugerišući da veliki dijelovi javnosti praštaju (ili možda ne primjećuju) deformisane generativne AI, već im se sviđa njegova živopisna i blago nestvarna estetika.

U međuvremenu, preduzeća nevoljno prihvataju da AI ima problema sa istinom, nešto što je trebalo biti očigledno od samog početka: Bum generativne AI-a je podržan modelima jezika koji mogu predvidjeti sljedeću najvjerovatniju riječ u rečenici. Kompanije koje pokušavaju da priključe ove modele na svoje skupove podataka se bore jer su AI sistemi obučeni na tekstu. Modeli se bore da razumiju brojeve, finansijske tabele, grafikone ili rukopis. To je rješiv tehnički problem, ali će zahtijevati vrijeme, čineći "halucinacije" preprekom na putu generativne AI-a ka široj upotrebi. Neko vrijeme, AI će nastaviti da bude bolji u pisanju poezije nego u rješavanju matematičkih problema.

Možda je zbog toga glavna tehnološka direktorka OpenAI-a, Mira Murati, bila tako brutalna u svojoj procjeni kako će alati njene kompanije preokrenuti kreativne vještine kod ljudi. ''Neki kreativni poslovi možda će nestati, ali možda nije ni trebalo da budu tu u prvom redu'', rekla je u nedavnom intervjuu.

Problem riješavanja "halucinacija" kod AI-a mogao bi potrajati nekoliko godina za banke, telekomunikacione i zdravstvene ustanove. U kratkom roku, međutim, kreativne industrije će biti te koje će se suočiti sa obračunom.