Njemački kancelar nijem pred Trumpom, oštar u Briselu

Friedrich Merz je, sjedeći rame uz rame sa Donaldom Trumpom u Ovalnom kabinetu, ostao nem dok je američki predsjednik upućivao verbalne napade Španiji, jednom od saveznika Njemačke u Evropskoj uniji (EU), zamerajući joj što nije pomogla u američko-izraelskom napadu na Iran.

Njemački kancelar se kasnije priključio kritikama, ponavljajući Trumpovu tiradu da Španija takođe zaostaje u ispunjavanju novog NATO cilja za izdvajanja za odbranu. "Španija mora da se uskladi s tim", rekao je Merz.

Odsustvo bilo kakve njegove reakcije u odbranu Madrida ukazuje i na Merzovu sumnju u vrijednost evropskog jedinstva, ali i na spremnost da djeluje bez konsenzusa Brisela. Otkako je preuzeo funkciju prošlog maja, sve otvorenije izražava svoje nezadovoljstvo zbog spore birokratije, koju vidi kao kočnicu nemačkoj ekonomiji.

"Kada je riječ o egzistencijalnim pitanjima poput Grenlanda ili rata u Iranu, Merz je i dalje spreman da postigne evropsko jedinstvo", rekla je u telefonskom razgovoru Sudha David-Wilp, potpredsjednica za spoljne odnose i viša saradnica u German Marshall Fundu. "Međutim, kada je riječ o birokratiji i smanjenju administrativnih prepreka, spreman je da snažno pritisne Brisel kako bi osigurao da njemačka ekonomija dobro funkcioniše", dodala je.

Tenzije između nacionalnih prijestolnica i Unije stare su koliko i sama EU. Međutim, hronični problem usklađivanja različitih interesa postaje sve izraženiji otkako najveća članica bloka sve više insistira na svojim nacionalnim prioritetima. Uz narušavanje transatlantskog saveza, rat na istočnoj granici i rizik da bude uvučena u Trumpov rat protiv Irana, na kocki je ništa manje nego budućnost EU kao geopolitičke sile.

Merzova nestrpljivost mogla bi doći do izražaja u četvrtak, kada se lideri EU okupe u Briselu. Osim što će to biti prvi susret njemačkog kancelara sa španskim premijerom Pedrom Sanchezom nakon incidenta u Bijeloj kući, samit će biti u znaku američko-izraelskog rata protiv Irana.

Španski premijer je zabranio SAD da koriste dvije vojne baze u Andaluziji za napad na Iran / Bloomberg

 

Iako kritički gleda na napad, Merz EU opisuje na način blizak Trumpu - kao kontinent koji se koleba, uz previše regulacije, imigracije i oslanjanja na meku moć (utjecaj, a ne silu) u novim bezbjednosnim okolnostima.

"Moramo zabosti štap u točkove ove mašine u Briselu", rekao je kancelar njemačkim privrednicima prošlog septembra, okrivljujući briselske birokrate za slabljenje njemačke ekonomije. Evropa će morati da "nauči da govori jezikom politike moći", rekao je Merz poslanicima u Bundestagu 29. januara.

Merzov kritički ton prema Briselu otuđuje druge države članice, rekao je Anton Hofreiter, predsjednik odbora za EU u njemačkom parlamentu, iz stranke Zelenih. "Zaista postoje ozbiljne zabrinutosti u vezi sa ponašanjem Njemačke, a posebno kancelara", naveo je za javni servis Deutschlandfunk u sredu. "Ovaj pristup se nimalo ne dopada našim saveznicima."

Dok je kancelar vrlo ofanzivan prema Briselu, kod kuće je u defanzivi - njegova popularnost pala je na istorijski minimum, a njegova Hrišćansko-demokratska unija pokušava da zadrži krajnje desnu Alternativu za Njemačku podalje od vlasti u jednoj istočnonjemačkoj pokrajini, gdje se ove godine održavaju izbori.

Merzov skepticizam odražava i evoluciju njegovih političkih stavova.

 

Merz je političku karijeru započeo kao poslanik u Evropskom parlamentu, a kada je u maju izabran za kancelara, istog dana je posjetio Pariz i Varšavu, pokazujući privrženost evropskoj ideji. "Suočeni sa ratom na našem kontinentu, žestokom globalnom konkurencijom, ubrzanim klimatskim i tehnološkim promenama i prijetnjom globalnog trgovinskog rata, ugovorili smo sveobuhvatnu agendu za obnovu naših odnosa", napisali su Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u zajedničkom tekstu za list "Le Figaro".

Međutim, te ambicije su brzo naišle na prepreke. Merz je pretrpio nekoliko ponižavajućih poraza u Briselu - najznačajniji je bio neuspjeh da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste kao zajam za Ukrajinu. Takođe je više puta ulazio u sukob sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom von der Leyen. Iako su oboje Nijemci i dolaze iz iste konzervativne partije, oduvjek su pripadali suprotnim političkim strujama.

Merz je odbacio julski predlog Ursule von der Leyen da se sljedeći dugoročni budžet EU poveća na dva biliona eura i da se podignu porezi. "Za Njemačku mogu da isključim da ćemo ići tim putem", rekao je kancelar, bez uobičajenih ograda koje bi omogućile kasnije povlačenje. "To nećemo uraditi."

 

Merzova politika prema EU sve više se zasniva na uvjerenju da će Evropa, sa Njemačkom u njenom središtu, morati da se preoblikuje kako bi opstala u sve neprijateljskijem svijetu. Na vrhuncu krize oko Grenlanda u januaru, Merz se sastao sa najbližim savjetnicima na zatvorenom sastanku u kancelariji, tražeći odgovor na sve izraženiji osjećaj globalnog haosa.

Od tada je dodatno zaoštrio ton prema Briselu, čiji mehanizmi sve više djeluju kao relikt prošlih vremena. Umjesto toga, Merz sada zagovara novu viziju Evrope koja više nije zasnovana na postojećim institucijama EU, već na zajedničkom kulturnom naslijeđu. "Imamo šansu da preživimo ova varljiva vremena samo ako ponovo otkrijemo snage našeg evropskog modela", rekao je Merz u govoru tokom kampanje 18. februara u Rajnland-Pfalcu, gdje se u nedjelju održavaju pokrajinski izbori. "Taj evropski model nije izum evropske birokratije; on je duboko ukorenjen u našoj kontinentalnoj istoriji i ima veze sa hrišćanstvom", dodao je.

Jedna od retkih političkih prednosti za Merza jeste mogućnost da odgovornost prebaci na Brisel, što je taktika koju evropski političari koriste već decenijama. EU je, kako je rekao uoči ljetnje pauze, "postala previše opterećena regulativom, da ne kažem birokratijom". "Previše je spora", dodao je.

Na sličan način, za ekonomske probleme Njemačke okrivio je i sporazum o carinama koji je Ursula von der Leyen postigla sa Trumpom. "Njemačka ekonomija će pretrpiti značajnu štetu zbog ovih carina", kazao je Merz povodom tog dogovora. Sporazum, kojim se predviđa carina od 15 posto na većinu robe iz EU koja ulazi u SAD, dok američki uvoz u EU ostaje uglavnom bez carina, naišao je na oštre kritike njemačkih privrednika.

Umjesto toga, Merz pokušava da formira manje saveze koji bi predvodili ključna pitanja, nedavno sa Italijom i Velikom Britanijom, koja nije članica EU. Dana 17. jula otputovao je u London kako bi se sastao sa britanskim premijerom Keirom Starmerom i potpisao sporazum o međusobnoj odbrani. Taj događaj je nazvao "istorijskim danom za anglonjemačke odnose", izrazivši žaljenje zbog izlaska Velike Britanije iz EU: "Duboko mi je žao zbog toga."

Kada Merz danas govori o Evropi, jedva da pominje EU, za razliku od svojih prethodnika, Angele Merkel i Olafa Scholza, što je primjetio i španski ministar spoljnih poslova, nakon što Merz nije stao u odbranu Španije pred Trumpovim verbalnim napadima.

"Ne mogu da zamislim Merkel ili Scholza da daju takve izjave", rekao je José Manuel Albares. "Tada je postojao drugačiji, proevropski duh", dodao je.