Washington i Moskva su spremni za sporazum o kraju rata u Ukrajini, kojim bi Rusija dobila teritorije koje je okupirala tokom rata koji traje već tri i po godine, saznaje Bloomberg od dobro obavještenih izvora. Američki i ruski zvaničnici rade na predlogu dogovora o raspodjeli teritorija, uoči planiranog sastanka predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina, koji bi mogao da se održi već sljedeće nedelje, navode sagovornici koji su željeli da ostanu anonimni.
Amerika pokušavaja da obezbijedi podršku Ukrajine i evropskih saveznika, mada još uijvek nije izvjesno da će oni pristati na ovakvu raspodjelu. Putin zahtjeva da Ukrajina prepusti Rusiji Donbas i Krim, okupirane oblasti na istoku Ukrajine, koje je Putin nezakonito anektirao 2014. godine. To bi zahtjevalo od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče trupe iz delova Luganske i Donjecke oblasti koji su i dalje pod kontrolom Kijeva, čime bi priznali prevlast Rusije.
Bila bi to velika pobjeda za Putina, koji već dugo želi direktne pregovore sa Amerikom, dok istovremeno pokušava da zaobiđe pregovore sa Ukrajinom i njenim evropskim saveznicima. Zelensky bi mogao da se nađe pred izborom da "uzme ili ostavi", iako to podrazumjeva gubitak ukrajinske teritorije. Evropa strahuje od nove ruske ofanzive.
Prinosi na američke državne obveznice blago su pali sa gotovo najvišeg nivoa u toku dana, nakon što je vjest izazvala pad cijena nafte, uključujući i pad od 1,7 posto u terminskim ugovorima za američku WTI naftu. Ukrajinske obveznice su skočile, a mađarska forinta dostigla je najviši nivo u odnosu na euro u gotovo godinu dana.
Prema uslovima sporazuma o kojem se razgovara, Rusija bi zaustavila ofanzivu u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, duž trenutnih linija fronta. Sagovornici upozoravaju da su uslovi i planovi sporazuma još uvijek promjenljivi.
Nije jasno da li je Moskva spremna da se odrekne teritorija koje trenutno kontroliše uključujući i nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi. Bijela kuća nije odgovorila na upit Bloomberga za komentar. Portparol Kremlja Dmitry Peskov takođe nije odmah reagovao. Ukrajinska vlada je odbila da komentariše.
Cilj sporazuma je da se rat praktično "zamrzne" i da se otvori put za prekid vatre i tehničke pregovore o konačnom mirovnom rješenju. Amerika je ranije tražila da Rusija najpre pristane na bezuslovni prekid vatre, kako bi se otvorio prostor za pregovore o završetku rata, koji je sada u četvrtoj godini.
Putin je u petak obavio telefonske konsultacije sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i indijskim premijerom Narendrom Modijem, kao i sa liderima Južne Afrike, Uzbekistana, Kazahstana i Belorusije, kako bi im prenio detalje sastanka od 6. augusta sa Trumpovim izaslanikom Stevom Witkoffom u Moskvi.
Od povratka u Bijelu kuću u januaru, na talasu obećanja da će brzo rješiti najgori sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, Trump je sve nervozniji, jer Putin odbija da pristane na prekid vatre. Dvojica lidera su od februara razgovarala su telefonom šest puta, a Witkoff se pet puta sastao sa Putinom u Rusiji.
Ukrajina je tražila bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo poštovanje primirja i podsticala saveznike da nastave sa ekonomskim pritiskom na Rusiju putem sankcija. Trump do sada nije uveo nikakve direktne mjere protiv Moskve, ali je ove nedjelje udvostručio carine na indijsku robu, koje sada iznose 50 posto, optužujući Nju Delhi da pomaže finansiranje rata u Ukrajini time što kupuje rusku naftu. Trump je zatražio od Putina da pristane na prekid vatre do petka, preteći da će u suprotnom uvesti sekundarne carine protiv zemalja koje kupuju rusku naftu.
Putin je više puta insistirao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromenjeni - traži da Kijev ostane vojno neutralan i odustane od ulaska u NATO, kao i da prihvati gubitak Krima i još četiri istočne i južne ukrajinske oblasti u korist Rusije.
Dijelovi Donjecke i Luganske oblasti su pod ruskom okupacijom još od 2014. godine, kada je Kremlj podstakao separatističko nasilje neposredno nakon operacije zauzimanja Krima. Putin je proglasio te četiri ukrajinske oblasti ruskom teritorijom, nakon što je u septembru 2022. ozvaničio aneksiju. Međutim, ruske snage nikada nisu u potpunosti uspostavile kontrolu nad ovim teritorijama.
Ukrajinski ustav ne dozvoljava Kijevu da ustupa teritoriju, a prethodno je saopšteno da ukrajinske vlasti neće priznati aneksiju. Još nije jasno da li bi Putin pristao da učestvuje na trilateralnom sastanku sa Trumpom i Zelenskym sljedeće nedelje, čak i ako već postigne dogovor sa američkim predsjednikom. Ruski lider je u četvrtak rekao novinarima da nema ništa protiv susreta sa Zelenskim pod pravim uslovima, ali da oni trenutno ne postoje.
Više zvaničnika, uključujući i američke, izrazilo je skepticizam u vezi sa Putinovom spremnošću da zaustavi rat i time da li je zaista zainteresovan za mirovni sporazum koji bi bio ispod njegovih javno izrečenih ciljeva u Ukrajini.
Tramp je u četvrtak izjavio da je spreman da se sastane sa Putinom, čak i ako ruski lider ne pristane da se susretne i sa Zelenskym, što je u suprotnosti sa ranijim predlozima o trilateralnom sastanku. "Ne volim da čekam dugo", rekao je Trump novinarima u Ovalnoj sobi. "Oni žele da se sastanu, a ja ću učiniti sve što mogu da zaustavim ubijanje", dodao je.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Yury Ushakov rekao je u četvrtak da ruski i američki zvaničnici finalizuju detalje sastanka u narednim danima i da su se već dogovorili o mjestu, koje nije imenovao. Amerika je ranije Moskvi nudila da prizna Krim kao deo ruske teritorije. Taj prijedlog je podrazumjevao da se Ukrajini vrate dijelovi Zaporoške i Hersonske oblasti, koje je Rusija tokom rata osvojila.
— U pisanju pomogli Elizabeth Stanton, Andras Gergely, Selcuk Gokoluk
.webp){kind=icon}
