Karin Keller-Sutter, predsjednica Švicarske, otputovala je u utorak hitno u Vašington u pokušaju da postigne dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama i spriječi uvođenje carine od 39 odsto koju je prošle nedjelje najavio Donald Trump.
U saopštenju švicarske vlade navodi se da je cilj posjete "olakšavanje susreta s američkim zvaničnicima u kratkom roku i nastavak razgovora". Kabinet Keller-Sutter nije želio da precizira da li će se ona sastati sa američkim predsjednikom, niti koje bi trgovinske ustupke mogla ponuditi prije nego što carine stupe na snagu u četvrtak.
Bloomberg
Odluka Donalda Trumpa da uvede nove carine izazvala je šok u Švajcarskoj, posebno jer su prethodni razgovori s Vašingtonom djelovali obećavajuće. Ako bi stopa od 39 odsto bila primijenjena na sve proizvode, uključujući i lijekove, to bi, prema procjeni Bloomberg Economicsa, na srednji rok moglo ugroziti i do 1 odsto švajcarske ekonomske proizvodnje.
Paradoks pred kojim se nalaze Keller-Sutter i njen ministar ekonomije Guy Parmelin jeste da bi eventualni ustupci mogli imati visoku političku cijenu, a da ne utiču značajno na trgovinski deficit sa SAD, koji je Trump često kritikovao.
"Švajcarska mora biti kreativna", poručuje Stefan Legge, istraživač trgovinske politike sa Univerziteta Sent Galen.
Hitna diplomatska ofanziva uslijedila je nakon vanrednog sastanka vlade u ponedjeljak, na kojem je odlučeno da se SAD-u ponudi novi paket prijedloga. Među temama pregovora mogli bi se naći zlato, poljoprivreda, avioni, lijekovi i energenti. U nastavku su navedene ključne oblasti mogućih ustupaka.
Poljoprivredne carine
Švajcarska je još 2023. ukinula carine na industrijske proizvode, pa one sada pokrivaju samo pet odsto uvoza, gotovo isključivo u oblasti poljoprivrede. Održavanje carina u toj oblasti oslanja se na politički snažno ukorijenjeno uvjerenje u neophodnost prehrambene samodovoljnosti. Svako popuštanje izazvalo bi otpor poljoprivrednika, koji su već najavili da će se "žestoko boriti" protiv promjena.
Bloomberg
Ipak, čak i ako bi vlada snosila političku štetu, eventualni ustupci u poljoprivredi za SAD ne bi imali veliki ekonomski značaj, s obzirom na to da poljoprivreda čini mali dio švajcarskog BDP-a.
Prema navodima saradnika Donalda Trumpa, švajcarski trgovinski suficit sa SAD jedan je od glavnih razloga za uvođenje visokih carina. U prosjeku, dvije trećine suficita od 38 milijardi dolara prošle godine odnosile su se na izvoz zlatnih poluga, što je posljedica visoke cijene samog metala, a ne dodate vrijednosti rada u švajcarskim rafinerijama.
"Zlato je posebna kategorija", ističe Simon J. Evenett sa poslovne škole IMD u Lozani. "Ono se ne proizvodi u Švajcarskoj. Prikladniji izraz je da se tamo obrađuje."
Jedno rješenje mogla bi biti visoka carina, recimo 50 odsto, koja bi bila primijenjena isključivo na zlato. Time bi se pogodile rafinerije, ali bez širih negativnih posljedica po ekonomiju. Druga opcija bila bi da se trgovina zlatom prebaci na centralnu banku ili neku drugu državnu instituciju, čime bi se transakcije uklonile iz zvanične statistike obe strane. Nije, međutim, jasno da li bi to zadovoljilo Trumpa.
Švajcarska trenutno kupuje 36 borbenih aviona F-35 od američke kompanije Lockheed Martin za potrebe svog ratnog vazduhoplovstva, ali je došlo do neslaganja oko cijene.
Dok švajcarske vlasti tvrde da je ugovorena fiksna cijena od šest milijardi franaka (oko 7,4 milijarde dolara), uz podršku građana na referendumu, SAD sada traže dodatnih 1,3 milijarde dolara, pozivajući se na rast troškova proizvodnje i inflaciju.
Prihvatanje veće cijene, ili čak simbolično naručivanje još jednog ili dva aviona, moglo bi pomoći u pridobijanju Trumpove naklonosti, s obzirom na njegovu praksu da u trgovinske dogovore uključuje i prodaju oružja. Međutim, švajcarski glasači mogli bi se tome usprotiviti.
Lijekovi, investicije i energenti
Jedna od Trumpovih zamjerki odnosi se i na farmaceutske proizvode, u kojima je Švajcarska globalni lider. Kompanije Novartis i Roche već su najavile planove za višemilionska ulaganja u SAD, a švajcarska vlada mogla bi pokušati da ih podstakne i na snižavanje cijena lijekova na tom tržištu.
Iako se to potencijalno poklapa sa interesima samih kompanija, koje žele da izbjegnu političke pritiske, zvaničnici ih formalno ne mogu na to naterati. Jednostavniji pristup bio bi da se sakupi paket obećanja o američkim investicijama švajcarskih firmi, uz dodatno obećanje o kupovini američkih energenata, posebno tečnog prirodnog gasa.
Iako Švajcarska nema izlaz na more i oslanja se na hidro i nuklearnu energiju, koristi određene količine gasa, prvenstveno tokom zime.
"Možemo kupovati naftu, oružje i LNG, davati ustupke u poljoprivredi i pokušati da izvršimo pritisak na farmaceutske firme da snize cene", ocenjuje Thomas Borer, bivši švajcarski diplomata.
Kriza u trgovinskim odnosima sa SAD naterala je švajcarske zvaničnike da shvate, a ključno je zadobiti lično povjerenje Donalda Trumpa, a ne samo pregovarati sa njegovim timom.
Zato bi, kako navodi Stefan Legge, simboličan gest možda imao veću težinu nego kompleksan trgovinski paket. Kao primjer navodi poklon koji je njemački kancelar Friedrich Merz predao Trumpu u junu, original izvod iz matične knjige rođenih njegovog dede.
"Možda bi najbolje bilo da mu poklonimo zlatni švajcarski sat", zaključuje Legge.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...