Lideri BRICS-a pripremaju se da zauzmu stav koji se u više tačaka suprotstavlja politici američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući trgovinske carine, sukobe na Bliskom istoku i globalnu vojnu potrošnju, iako se uzdržavaju od direktnog osporavanja uloge Sjedinjenih Američkih Država.
U nacrtu saopštenja pripremljenog za njihov samit u Brazilu, koji počinje u nedjelju, lideri su saglasni da izraze "ozbiljnu zabrinutost" zbog porasta jednostranih carinskih i necarinskih mjera "koje iskrivljuju trgovinu i nisu u skladu sa pravilima STO", prema verziji završnog teksta u koji je Bloomberg imao uvid. Šefovi vlada dodatno su se dogovorili da "osude uvođenje jednostranih prinudnih mjera koje su protivne međunarodnom pravu", navodi se u nacrtu, a odnose se posebno na ekonomske sankcije. Konačna verzija zajedničkog saopštenja i dalje može biti izmijenjena.
Iako se Trumpova administracija ne pominje po imenu, vodeće ekonomije u razvoju jasno aludiraju na SAD u svjetlu američkih carina koje je predsjednik nametnuo brojnim državama. Suočene s kaznenim carinama, zemlje poput osnivača BRICS-a, Indije, pokušavaju da do 9. jula postignu trgovinske sporazume sa SAD, prije nego što stupi na snagu rok koji je postavio Trump.
Bloomberg
Istovremeno, oklijevanje da se Trump ili SAD eksplicitno imenuju odražava unutrašnje podjele u okviru bloka, u kojem su pojedine članice bliže Vašingtonu od drugih, dok zemlje poput Indije zaziru da BRICS postane instrument za širenje uticaja Kine, njegove najveće ekonomije. Članice i dalje ne mogu da se usaglase oko zajedničkog stava u vezi s predstavništvom u Savjetu bezbijednosti UN.
Ipak, zemlje BRICS-a, domaćini samita u Rio de Žaneiru pod vođstvom brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve, suprotstavljaju se Trumpovoj administraciji u više ključnih oblasti.
To uključuje i naglašavanje uloge Svjetske zdravstvene organizacije kao "ključne u efikasnom odgovoru na trenutne i buduće izazove u javnom zdravstvu", dok je Trump još u januaru obavijestio WHO o povlačenju SAD iz te organizacije.
Razlike se protežu i na politiku prema Bliskom istoku. Lideri su se složili da osude vojne napade na članicu BRICS-a, Iran, počev od 13. juna kada je Izrael započeo udare, koji su kulminirali američkim vazdušnim napadima 22. juna.
Ti napadi "predstavljaju kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija", navodi se u nacrtu saopštenja, u kojem lideri izražavaju "ozbiljnu zabrinutost zbog eskalacije bezbjednosne situacije na Bliskom istoku".
To direktno proturječi tvrdnji Trumpa da su američki udari bili "spektakularan vojni uspeh" koji je "okončao rat koji je mogao da traje godinama i uništi Bliski istok".
Ozbiljna zabrinutost
Lideri BRICS-a takođe izražavaju "ozbiljnu zabrinutost zbog situacije na okupiranim palestinskim teritorijama", navodeći obnovljene izraelske napade i sprječavanje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Prema nacrtu, osuđuju se kršenja međunarodnog humanitarnog prava, "uključujući upotrebu izgladnjivanja kao metode ratovanja", referenca na optužbe da Izrael uskraćuje humanitarnu pomoć, što Tel Aviv negira.
Dogovoreno je pozivanje na potpuno povlačenje izraelskih snaga iz pojasa Gaze, pod trajnim i bezuslovnim prekidom vatre, kao i oslobađanje svih talaca. Lideri su takođe izrazili protivljenje prisilnom raseljavanju palestinskog stanovništva.
Ako ovaj jezik ostane u završnom dokumentu koji će biti objavljen 7. jula, predstavljaće nepoželjnu intervenciju u trenutku kada se izraelski premijer Benjamin Netanjahu sprema da se sastane sa Trumpom u Bijeloj kući istog dana.
Lideri BRICS-a dodatno "izražavaju zabrinutost" zbog trenda "kritičnog porasta globalne vojne potrošnje", što je još jedno neslaganje sa zahtijevom Trumpa da članice NATO povećaju izdvajanja za odbranu na 5 odsto BDP-a, što je bila glavna tema posljednjeg samita u Hagu s fokusom na obuzdavanje agresije Rusije, koja je osnivač BRICS-a.
U nacrtu se takođe potvrđuje podrška Pariskom klimatskom sporazumu, koji su SAD napustile jednostranom odlukom Trumpa, kao i poziv za globalno upravljanje razvojem vještačke inteligencije kako bi se umanjili rizici. SAD predvode trku u razvoju AI i protive se pokušajima regulacije, naročito od strane Evropske unije.
Članice BRICS-a su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a novije punopravne članice uključuju Egipat, Etiopiju, Iran, Indoneziju i Ujedinjene Arapske Emirate. Deklaracija pozdravlja i dodatnih 10 zemalja kao partnere, uključujući Kazahstan, Nigeriju, Vijetnam i Tajland.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...