Hoće li riba uskoro nestati s naših tanjira?

Više od 80 posto slatkovodnih riba u regiji Adria nestalo je u posljednjih 50-ak godina, a situacija s morskim vrstama u Jadranu, ako se nastavi ovim tempom, također neće biti ohrabrujuća. Trenutno se u Jadranu lovi dvostruko više ribe nego što je održivo.

"Ako nastavimo ovim tempom, za 20 godina u moru će biti više plastike nego ribe", izjavili su za Bloomberg Adriju predstavnici svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature Adria.

Morski psi i raže u najvećoj opasnosti 

Oko 58 posto ulova u Jadranu premašuje biološki održive granice, a najugroženiji su morski psi i raže. Od ukupno 54 vrste morskih pasa i raža u Jadranskom moru, čak 37 svrstano je u tri kategorije najugroženijih.

"Glavni uzroci njihove ranjivosti leže u sporom rastu, kasnom sazrijevanju, velikoj tjelesnoj građi i malom broju potomaka. Ove ih karakteristike, za razliku od ostalih riba, čine iznimno osjetljivima na prekomjerni ribolov i gubitak staništa, posebno jer naseljavaju plitke priobalne vode", objašnjava WWF.

Osim ciljane potrage za određenim vrstama morskih pasa i raža, pritisak na ove vrste dolazi i od slučajnog ulova.

Ima srdela, ali dokle - ne znamo

U Jadranu, najveću biomasu čine male plave ribe - srdele i inćuni.

"Dobra vijest je da njihov broj trenutno premašuje kritične nivoe, ali nažalost, ribolov i dalje prelazi održivu granicu", objašnjavaju iz ove organizacije.

No, prekomjerni ribolov nije jedini razlog zbog kojeg bismo uskoro mogli ostati bez ribe na tanjiru. Klimatske promjene također igraju značajnu ulogu.

Oko 58 posto ulova u Jadranu premašuje biološki održive granice | Depositphotos

Ribe ne vole toplo more

Zagrijavanje mora, navodi WWF Adria, predstavlja veliku opasnost za jadranske ribe. Dodatni problem je što je Jadran, poput Mediterana, zatvoreno more prema sjeveru, pa su migracijski putevi kojima bi se vrste mogle povući prema sjevernijim, hladnijim predjelima ograničeni.

"Jadranske ribe jedini spas mogu potražiti u dubljim slojevima mora, budući da se površina, logično, brže zagrijava. No, nisu sve vrste sposobne preživjeti u dubokim vodama", poručuju.

Uz zagrijavanje, brže se šire i invazivne vrste. Primjer za to je riba lav, koja se u Jadranu prvi put pojavila 2019. godine, a njena populacija od tada eksponencijalno raste. Na Kipru, primjerice, ova je vrsta toliko brojna i agresivna prema autohtonim vrstama da trenutno čini 90 posto ukupnog ribarskog ulova.

Međutim, u moru loših vijesti ima i jedna izuzetno dobra. 

"Uočavamo trend oporavka kod nekih komercijalnih vrsta, poput oslića i trlje", ističu iz WWF Adria.

Zagrijavanje mora predstavlja veliku opasnost za jadranske ribe | Depositphotos

Kečige umjesto u rijeci - na tanjiru

Najugroženije vrste slatkovodnih riba su, prema WWF Adria, kečiga, jesetra i moruna.

"Ako se hitno ne zaustavi izgradnja brana, prekomjerni izlov i ne poduzmu mjere protiv klimatskih promjena, ove bi vrste uskoro mogle nestati iz rijeka", upozoravaju.

Izlov kečige zabranjen je u Srbiji već više od četiri godine, ali, unatoč zabrani, ova riba se, nažalost, još uvijek može pronaći na tanjirima u restoranima.

Jesetre imaju svega nekoliko preostalih prirodnih staništa koja im osiguravaju uvjete za opstanak.

"Unatoč visokom nivou zaštite, status jesetri u Dunavu je izuzetno zabrinjavajući, a situacija ostaje kritična. Kako bi se spriječilo izumiranje ovih vrsta, potrebno je omogućiti ribama slobodan prolaz do njihovih staništa. Procjenjuje se da na evropskim rijekama postoji oko 1,2 miliona barijera koje onemogućavaju migraciju riba", ističu iz WWF Adria.

Izlov kečige zabranjen je u Srbiji već više od četiri godine, ali uzalud | Depositphotos

Pustite ribe da plivaju

Samo prošle godine, u 15 evropskih zemalja uklonjeno je oko 500 različitih prepreka, što je omogućilo ponovno povezivanje više od 4.300 kilometara rijeka. Do 2030. godine plan je obnoviti 25.000 kilometara rijeka diljem Evrope.

Također, predstavnici ove organizacije za zaštitu prirode ističu da održavanje plovnih puteva, eksploatacija šljunka i regulacija rijeka radi zaštite od poplava mogu nepovoljno utjecati na riblja staništa.

Hoće li kavijar postati stvar prošlosti?

Prekomjerni izlov dodatno ugrožava migratorne vrste riba.

"Ovaj je problem posebno izražen kod ekonomski značajnih vrsta, poput jesetre, koja se lovi zbog vrlo cijenjenog crnog kavijara. Kako bismo očuvali migratorne vrste riba, ključno je spriječiti ilegalni izlov, zbog čega je edukacija iznimno važna", napominju.

Prekomjerni izlov dodatno ugrožava migratorne vrste riba | Depositphotos

Ribari na obuci

Jedan od uspješnijih programa bio je projekt "Život za dunavske jesetre", proveden od 2016. do 2020. u šest zemalja kroz koje prolazi Dunav. Projekt je, između ostalog, uključivao obuku 24 ribara za učešće u aktivnostima usmjerenim na zaštitu brojnih vrsta riba koje države imaju obvezu pratiti.

Na ovaj su način ribari postali ne samo učesnici u istraživanju jesetri, već su i unaprijedili svoje razumijevanje, poštovanje i osjećaj odgovornosti za očuvanje tih vrsta. U cijelom projektnom području ribari su počeli vraćati slučajno ulovljene jesetre i dobrovoljno prijavljivati ulov projektnom timu, kao i nadležnim institucijama.

WWF Adria ističe dodatne prijetnje slatkovodnim ribama, uključujući klimatske promjene, unošenje invazivnih vrsta riba i zagađenje.

Podaci su, nažalost, šokantni, ali očekivani. Ribe nam šalju poziv u pomoć. Vrijeme je za uzbunu.