Nedavne poplave u Bosni i Hercegovini prouzrokovale su veliku materijalnu i ekološku štetu, uzrokujući eroziju tla, uništenje staništa i narušavanje riječnih ekosistema. Stručnjaci upozoravaju da će sanacija biti dugotrajna, a koordinacija institucija ključna za sprječavanje budućih katastrofa i zaštitu okoliša.
Akademik Muriz Spahić, stručnjak iz područja hidrologije i geografije, u razgovoru za Bloomberg Adriju analizirao je posljedice nedavnih poplava u BiH, s posebnim osvrtom na područje srednje Bosne i sliv Neretve. Poplave su izazvale ogromnu materijalnu i ekološku štetu, a odnijele su i ljudske živote. Intenzivne oborine, koje su premašile prosječnu tromjesečnu količinu, u samo dva i po sata uzrokovale su bujične vodene tokove na strmim reljefima.
Bujične vode prouzrokovale su ozbiljne erozijske procese, pri čemu je u gornjim dijelovima riječnih sistema dominirala dubinska erozija, dok je u centralnim dijelovima dolazilo do bočne erozije, što je rezultiralo urušavanjem obala, klizištima i odronima.
"Dok se u donjim riječnim profilima, u kojima je bujična snaga opadala, vršila akumulacija, bujični detritus je doslovno zatrpao ušća, na čijim su riječnim terasama postojala i naselja, posebno u Donjoj Jablanici", pojasnio je Spahić.
Rekordne oborine i klimatske promjene
Ekosistemi pogođeni tim poplavama pretrpjeli su značajne promjene. Bujične vode poremetile su prirodnu ravnotežu i uništile staništa brojnih vodenih organizama, poput nektona, planktona, biobentosa i fitobentosa. Te su rijeke, nekada poznate po izuzetnoj čistoći i bogatstvu endemskih vrsta, sada u mnogim dijelovima neprepoznatljive.
"Bez detaljnih istraživanja nemoguće je provesti dublju analizu, osim vizualnih informacija s ugroženih područja. Ove analize bit će predmet dugotrajnih istraživanja u predstojećem razdoblju. Osim šteta koje su nanesene prometnoj infrastrukturi, one su vidljive i u morfologiji riječnog korita", ističe Spahić.
Fotografija smeća u Neretvi koja je šokirala regiju | Elektroprivreda BiH
Količina kiše koja je pala na područje općina Jablanica i Konjic nema presedana u povijesti mjerenja, pojašnjava Anes Podić, aktivist organizacije EkoAkcija.
Prema njegovim riječima, na nekim mjestima izmjereno je više od 330 litara kiše po kvadratnom metru, a na okolnim planinskim masivima moguće je da su oborine bile i veće. Takva količina vode uzrokuje iznimno snažne bujice zbog kojih rijeke nekoliko puta premašuju svoje dosadašnje maksimalne nivoe, što dovodi do promjena u reljefu i velikih materijalnih gubitaka.
Podić upozorava da s klimatskim promjenama možemo očekivati sve češće ekstremne vremenske događaje. Problem poplava dodatno je složen činjenicom da širom svijeta oko dvije milijarde ljudi živi na područjima uz rijeke, gdje su izloženi sličnim rizicima.
U BiH je jasno da će ekstremni vremenski događaji postajati sve učestaliji, što zahtijeva unapređenje strategija upravljanja rizicima i zaštite okoliša.
Klimatske promjene kao direktan pritisak na koristi od prirode (Stupar et al., 2022; Barudanović et al, 2024) | Procjena prirode
Hidroelektrane kao barijere
Iako poplave nisu direktno ugrozile Jadransko more, transportirani nanosi značajno su utjecali na donje dijelove riječnih sistema. Ipak, između Jablanice i Jadranskog mora nalaze se tri velike hidroelektrane s branama, koje će zadržati većinu otpada.
Hidroakumulacija Grabovica, smještena nizvodno od Jablanice, najviše je djelovala kao prirodna barijera, sprječavajući daljnje širenje mulja i otpada prema Neretvi i Jadranu. Prema Spahićevim procjenama, ozbiljnija biološka onečišćenja nisu vjerovatna jer poplave ovog puta nisu bile dugotrajne.
"Na temelju ranijih iskustava s pojavom poplava u BiH, posebno onih iz 2014. godine, kada nisu zabilježeni slučajevi posljedica prisutnosti koliformnih bakterija i drugih parazita, pretpostavljamo da će i ovoga puta biti izostavljene, osobito s obzirom na to da su bujice zahvatile manja područja, kraćim trajanjem i nižim vodostajima, i to na samo dva veća hidrografska sistema u BiH", kaže Spahić.
Poplave su izazvale ogromnu materijalnu i ekološku štetu | Depositphotos
Očekuje se da će detaljne analize u predstojećem razdoblju pružiti precizniju sliku o razmjerima te ekološke katastrofe, no već sada je jasno da su posljedice za prirodu i okoliš značajne i dugotrajne.
Stručnjaci ističu da se, nakon povlačenja bujica, izvorske vode brzo čiste. Naselja u ovom području tradicionalno koriste izvorske vode visoke kvalitete, no ključnu ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva imat će lokalni vodovodi i zavodi za javno zdravstvo. Njihova procjena i pravovremena reakcija bit će presudni za očuvanje kvaliteta vode za piće.
Poseban izazov u ovom području predstavljalo je smetljište u blizini Jablanice. Ipak, prema informacijama iz Javnog komunalnog poduzeća Jablanica, smeće s lokalnog smetljišta nije završilo u rijeci, čime je izbjegnuta dodatna kontaminacija vodotoka.
Pogođen ekosistem Neretvice
Aktivisti fondacije Atelje za društvene promjene (ACT) obišli su neka od najteže pogođenih područja, uključujući Fojnicu (Luke), dolinu Neretvice kod Konjica i Jablanicu (Zlate). Prizore koje su zatekli opisuju kao apokaliptične, vodene bujice nosile su sve pred sobom: stambene objekte, automobile, stabla i druge prepreke, ostavljajući iza sebe pustoš.
"Teško je procijeniti štetu, no sigurno je da je ona velika, s obzirom na to da je u pojedinim područjima, primjerice u slivu rijeke Neretvice, jedne od najvažnijih pritoka Neretve, došlo do promjene reljefa na užim lokalitetima uz ovaj riječni tok", kaže Lejla Kusturica, direktorica ATC-a.
Prema njenim riječima, neki lokaliteti uz tok Neretvice sada izgledaju potpuno neprepoznatljivo. "Čak i najstariji stanovnici ističu da nisu zapamtili ništa slično."
Vodene bujice nosile su sve pred sobom | Depositphotos
Prije poplava ta je rijeka bila poznata po iznimno čistoj vodi i bogatstvu endemskih vrsta riba, rakova i drugih vodenih organizama.
"Sada je situacija drastično drugačija", zaključuje Kusturica, naglašavajući da je donji tok Neretvice izgubio svoj prepoznatljivi biološki identitet, a povratak u prvobitno stanje bit će dug i neizvjestan.
Izazovi u procjeni štete
Procjena ekološke i finansijske štete uzrokovane poplavama bit će složen i dugotrajan proces. No koordinirano djelovanje institucija i primjena strateških mjera ključni su za smanjenje rizika od budućih ekoloških katastrofa i poboljšanje kvaliteta života građana.
Prije poplava ova je rijeka bila poznata po iznimno čistoj vodi | Elektroprivreda BiH
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako trenutno nije moguće precizno procijeniti razmjere štete, jer je potrebno vrijeme za prikupljanje podataka iz lokalnih zajednica i sa svih nivoa vlasti.
Savezno ministarstvo okoliša već je aktivno uključeno u provedbu Savezne strategije zaštite okoliša od 2022. do 2032. Toj strategiji, koja sadrži 51 prioritet i 125 mjera u sedam ključnih područja, cilj je unaprijediti kvalitet zraka, povećati dostupnost pitke vode, poboljšati kvalitet rijeka i kanalizacijsku infrastrukturu te smanjiti količinu otpada.
Trenutno nije moguće precizno procijeniti razmjere štete | Depositphotos
Također, poseban je fokus stavljen na očuvanje prirodnih vrijednosti, održivo upravljanje resursima i zaštitu biljnog i životinjskog svijeta.
Ukupni troškovi provedbe ove strategije procijenjeni su na 11,9 milijardi konvertibilnih maraka, a njena realizacija zahtijevat će usku saradnju svih nivoa vlasti i aktivno uključivanje ključnih aktera. Ministarstvo provodi mjere u skladu s evropskim ekološkim standardima, posebno u područjima upravljanja otpadom, zaštite prirode i uspostave novih zaštićenih područja.
"Aktivnosti su prvenstveno usmjerene na unapređenje zakonodavnog okvira u pogledu usklađivanja propisa s regulativom Evropske unije za pojedine komponente okoliša, i to u području zaštite zraka, horizontalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom i zaštite prirode, ispunjavanja međunarodnih obaveza gdje je BiH punopravna članica, zaštite prirodnih vrijednosti kroz podršku održivom upravljanju zaštićenim područjima i unapređenje infrastrukture u zaštićenim područjima, kao i uspostavu novih te unapređenje upravljanja otpadom", navode iz Ministarstva.
.webp){kind=icon}
