Prije više od 16 godina počeo je izvoz ribe iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije. Međutim, bh. proizvođači se još uvijek suočavaju s brojnim izazovima koji se, između ostalog, ogledaju u carinskim barijerama, malim kvotama za izvoz, nemogućnosti izvoza žive ribe, otežanom certificiranju primarne proizvodnje, klimatskim poremećajima itd.
Prema podacima entitetskih ministarstava za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, u BiH je trenutno 47 ribogojilišta u kojima se pretežno uzgajaju pastrmka i šaran, a od morske ribe orada i lubin. U prošloj godini je uzgojeno 4.767 tona konzumne ribe, od čega je polovina izvezena na inozemna tržišta.
U Republici Srpskoj se u četiri ribogojilišta uzgaja šaran, a u sedam pastrmka, dok je u Federaciji BiH aktivno 36 ribogojilišta.
Prema riječima Zorana Tepića, generalnog direktora kompanije Tropic Ribarstvo, domaći proizvođači svojom proizvodnjom mogu zadovoljiti domaće tržište, a s većim izvoznim kvotama i boljim podsticajima za izvoz (kao npr. Turska, koja podstiče svoje proizvođače, pa tako jeftinija i konkurentnija riba zaustavi prodaju i izvoz naše ribe) mogli bi prodati svu proizvedenu ribu na inozemnim tržištima.
Tropic Ribarstvo uzgaja kalifornijsku pastrmku i u prosjeku godišnje proizvedu oko 2.000 tona. Oko 65 posto ukupne proizvodnje ide na inozemno tržište.
"Sva proizvedena riba se preradi u pogonu za preradu koji posjeduje izvozni broj i riba iz naših ribnjaka i iz naše prerade je prvi izvezeni proizvod animalnog porijekla u zemlje EU iz BiH", kaže Tepić za Bloomberg Adriju.
Dodaje da pretežno izvoze u Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Italiju, Crnu Goru, a preko distributera u Njemačku, Austriju, Moldaviju i Mađarsku.
U prošloj godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iz naše zemlje je izvezeno ribe u vrijednosti od 52,6 miliona KM, dok je uvoz iznosio 100,02 miliona KM. Izvoz u zemlje EU bi zasigurno mogao biti značajniji, međutim, godišnja kvota za bescarinski izvoz ribe i ribljih prerađevina u zemlje EU iznosi 500 tona "po principu ko prije izveze, ostvari tu pogodnost", kaže Tepić. Na izvoz iznad 500 tona plaća se carina koja iznosi 8,4 posto.
Također, izvoznici se suočavaju i s dugim čekanjem na veterinarske preglede na graničnim prijelazima.
"Svježa riba nema prioritet i kamioni s ribom čekaju kao i kamioni s građevinskim materijalom ili drugom robom koja može danima čekati na granici", pojašnjava Tepić.
Bh. proizvođači nemaju mogućnost pristupa evropskim fondovima za razvoj ribarstva, jako im je otežano certificiranje primarne proizvodnje adekvatnim standardima, a na sve to, prema Tepićevim riječima, loša i neprimjenjiva zakonska rješenja otežavaju bavljenjem akvakulturom, kao i sam njen razvoj u BiH.
Nejednaka podrška u entitetima
Tepić dodaje da problem predstavlja i nelojalna konkurencija zbog nejednakih podsticaja u entitetima, gdje proizvođači u Federaciji BiH imaju četiri puta veći podsticaj od proizvođača u Republici Srpskoj.
"U skladu s odredbama Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u ovoj godini, premija za uzgoj konzumne ribe iznosi za salmonide do 0,50 KM po kilogramu, za ciprinide do 0,75 KM i za proizvodnju i prodaju riblje mlađi ciprinida do 1,60 KM, odnosno salmonida do 1,40 KM po kilogramu", za Bloomberg Adriju kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede BiH.
Dodaju da u skladu s odredbama Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji u 2024. godini, subjekti koji obavljaju djelatnost akvakulture mogu ostvariti pravo na podsticajna sredstva za adaptaciju, izgradnju i opremanje ribogojilišta u iznosu od 40 posto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova investicije za komercijalna poljoprivredna gazdinstva, odnosno u iznosu od 20 posto za nekomercijalna poljoprivredna gazdinstva.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dodjeljuje novčanu podršku za proizvodnju/uzgoj slatkovodne i morske ribe i to za klijente koji pored ispunjenja općih uslova ispune i posebne uslove, tj. ako proizvedu i prodaju minimalno 3.000 kilograma konzumne ribe u toku godine.
"Novčana podrška iznosi dvije KM po kilogramu prodate ribe. Također, svi klijenti koji se bave ovom vrstom proizvodnje imaju mogućnost aplicirati za ostvarenje novčane podrške za sva ulaganja vezana za njihovu djelatnost, naravno uz ispunjenje propisanih uslova. Novčana podrška kroz ovaj model je povrat novčanih sredstava do 50 posto na izvršena ulaganja", kažu za Bloomberg Adriju iz ovog ministarstva.
Velika kočnica za daljnji razvoj bh. ribarstva jeste i nemogućnost izvoza žive ribe.
"Na nivou BiH nema monitoringa autohtone ribe u svim vodotocima - rijekama naše države od nadležnih tijela (Ured za veterinarstvo i nadležna entitetska ministarstva) i ne može se dokazati status zemlje slobodne od određenih bolesti, te je izvoz žive ribe, ali i neočišćene, u zemlje EU zabranjen", pojašnjava Tepić.
Pored hroničnih izazova s kojima se bore godinama, ni bh. proizvođači ribe, kao ni proizvođači u drugim djelatnostima, nisu bili pošteđeni negativnih uticaja globalnih poremećaja kojima svjedočimo posljednjih godina.
Depositphotos
"Svakako da su pandemija i inflacija znatno uticale na ovu vrstu proizvodnje, jer su sve ulazne sirovine i repromaterijali poskupjeli (riblja hrana, transport, razna pakovanja, oprema i mašine)", kaže Tepić.
Ipak, za razliku od drugih vrsta mesa, gdje se bilježi rast cijena i do 120 posto, riba u trgovinama i tržnicama nije poskupjela tim intenzitetom.
"Cijene su rasle od nekih 10 do 20 posto, zavisno od kanala prodaje i vrste proizvoda, ali sa sigurnošću mogu reći da je od svih proizvoda od mesa riba imala najmanji rast cijena", dodaje Tepić.
Globalno zagrijavanje i klimatske promjene utiču na primarnu proizvodnju s obzirom na to da raste temperatura voda, te također utiču na smanjenje raspoložive vode kao osnovnog resursa za uzgoj ribe.
"Tako možemo reći da imamo sve duže periode s nestašicom potrebnih količina vode, kao i sa sve izazovnijim uslovima obavljanja proizvodnje. Negativni uticaji klimatskih promjena ogledaju se i u pojavi naglih poplava koje prave drastične štete u uzgoju ribe", naglašava Tepić.
Sve u svemu, problema je puno bez adekvatnih rješenja, a sigurno je da bi strateškim planovima i ciljanim podsticajima BiH mogla imati ribu kao jedan od vodećih izvoznih proizvoda.
"Malo gdje na svijetu ima vode i vodenih resursa kao u BiH i svakako da to treba iskoristiti u smislu unapređenja održivog ribarstva u BiH, te bismo tako naša vodena bogatstva manje koristili na neodrživ i neadekvatan način kao što je to danas u smislu korištenja voda u pojedinim industrijama i proizvodnjama", zaključuje Tepić.
.webp){kind=icon}
