text size
Objavljivanje rezultata PISA istraživanja za 2025. godinu, u okviru kojeg je testirano 760.000 petnaestogodišnjaka iz 91 zemlje, izazvalo je burne reakcije u dobrom dijelu zapadne Evrope, ali i u Adria regionu, budući da očigledna kriza u obrazovanju prijeti da utječe na ekonomsku produktivnost, individualne prihode i sveukupni ekonomski rast.
Iako prošlogodišnje PISA testiranje, koje sprovodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pokazuje da je kontinuirani pad postignuća u oblastima čitanja, matematike i prirodnih nauka postao međunarodni trend, primjetno je da je u dobrom dijelu zapadne Evrope i Adria regiona zabilježen veoma oštar pad.
U Evropi su zemlje, poput Estonije, Irske, Poljske i Švicarske, ostvarile dobre rezultate, dok su rezultati Njemačke pali na najniži nivo ikada zabilježen, baš kao i u zemljama Adria regiona, gdje su neke zemlje, poput Hrvatske, skočile na rang-listi, ali samo zato što su neke druge zemlje imale još veći pad u rezultatima. Uz samo jedan izuzetak u jednoj kategoriji, sve zemlje regiona su ostvarile rezultate ispod prosjeka OECD zemalja.
Adria region ispod OECD prosjeka
Prema podacima OECD-a, svaki peti petnaestogodišnjak sada ne postiže dovoljan nivo znanja iz prirodnih nauka, matematike i čitanja, dok je u istraživanju 2022. godine takvih učenika bilo 16 posto. Kada je riječ o matematici i čitanju, prosjek rezultata u zemljama OECD-a je najniži otkad se sprovode PISA testiranja.
Međutim, ni tom sniženom prosjeku učenici Adria regiona nisu uspjeli da se približe. Kada se ukupni prosjek iz prirodnih nauka, matematike, čitanja, ali i rješavanja problema na računaru (što je nova kategorija za testiranje) prosjek OECD zemalja iznosi 1.906 poena. Njemu su najbliže Slovenija sa 1.875 i Hrvatska sa 1.848 poena, a najdalje Sjeverna Makedonija sa 1.504 poena, dok Bosna i Hercegovina ni ove godine nije učestvovala u testiranju i nema nove međunarodno uporedive podatke o znanju svojih učenika.
BiH je posljednji i do sada jedini put učestvovala u PISA testiranju 2018. godine, kada su ostvareni ispodprosječni rezultati prema kojima svaki drugi petnaestogodišnjak nije dostizao minimalni nivo znanja u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Razlog za to što BiH nije učestvovala u testiranju 2022. i prošle godine leži u izostanku političkog dogovora o učešću BiH, budući da Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus potreban za potpisivanje ugovora sa OECD-om.
Kada se pogledaju prošlogodišnji rezultati u sve četiri kategorije, jedino su đaci u Sloveniji uspjeli da u prirodnim naukama preskoče prosjek OECD-a od 482 poena, ostvarivši 484 poena, kao i da se u matematici ozbiljno približe OECD prosjeku.
U odnosu na rezultate iz 2022. godine, najveći pad od dvadesetak poena zabilježen je u čitanju đaka u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, kao i u matematici kod učenika u Sloveniji i Srbiji. Ovaj pad od dvadesetak poena, prema ocjeni stručnjaka, odgovara gubitku dužem od jedne školske godine.
U poređenju sa prethodnim testiranjem, napredak su zabilježili jedino đaci u Crnoj Gori, ali su po rezultatima oni i dalje uz đake iz Sjeverne Makedonije na začelju liste rezultata u testiranim državama Adria regiona.
Podbacile Njemačka, Francuska i Holandija
Na svjetskom nivou, najbolje rezultate ostvarili su đaci iz Kine, Singapura, Tajvana, Japana i Južne Koreje, dok su u Evropi najbolje rangirani Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Finska, dok su iznadprosječne rezultate ostvarili još i Švicarska, Irska, Austrija, Poljska i Češka.
Rezultati francuskih, njemačkih i holandskih učenika su među najnižima ikada zabilježenim u matematici, čitanju i prirodnim naukama, a ispod prosjeka su bili ubedljivo i učenici u Španiji, Luksemburgu, na Malti, u Grčkoj, Rumuniji, na Kipru i u Bugarskoj.
Bloomberg
"Kada pogledamo uspjeh učenika, zaista je došlo do značajnog pada u posljednjih deset godina", ističe analitičar Direktorata za obrazovanje i veštine OECD-a Eric Charbonnier i dodaje da su rezultati francuskih učenika između 2015. i 2025. pali za 40 bodova u razumijevanju pročitanog, ali i u matematici. "Četrdeset poena predstavlja ekvivalent dvije godine učenja. Imamo pravi problem sa učinkom učenika, koji se pogoršao u Francuskoj kao i u mnogim evropskim zemljama".
Francuski ministar obrazovanja Edouard Geffray izrazio je žaljenje zbog onoga što je nazvao "kognitivnim razaranjem" mladih i priznao da Francuska mora da preduzme korake kako bi promijenila taj trend.
"Mladi ljudi koji provode tri sata dnevno na telefonu tokom nastave, i kojima je pažnja odvučena više od tri sata dnevno, gube ekvivalent od skoro dvije školske godine", rekao je on u razgovoru za dnevni list "Le Monde", kritikujući "prekomjernu upotrebu društvenih mreža" i ističući da će mu učenici uzrasta od 11 do 15 godina biti "glavni fokus u narednom petogodišnjem mandatu za primenu najefikasnijih nastavnih praksi".
U Španiji je u odnosu na 2015. godinu zabeležen pad veština čitanja i matematike za 26, odnosno 28 bodova, što odgovara gubitku dužem od jedne školske godine. Polovina učenika u Španiji uzrasta od 15 do 16 godina pokazala je nizak nivo znanja iz prirodnih nauka, a samo 28 posto dostiglo je minimalni nivo kompetencija potreban za svakodnevni život i buduću karijeru.
I učenici u Portugaliji i Njemačkoj su pokazali značajna zaostajanja u ovoj oblasti pa analitičari OECD-a ističu da "učenici nisu u stanju da razumiju duge tekstove i čitaju brzopleto, što je globalni izazov". Čitalačke vještine naglo su pale posljednjih godina i među holandskim petnaestogodišnjacima, pri čemu četiri od deset učenika ne dostiže minimalni nivo čitanja potreban za punopravno učestvovanje u društvu.
Posljedice povećane digitalizacije
Za pad rezultata u oblasti čitanja za 28 poena u posljednjih deset godina, analitičari OECD-a kažu da su neki od razloga povezani sa povećanom digitalizacijom, dužim vremenom provedenim pred ekranom i smanjenjem navike čitanja iz zadovoljstva.
"Najviše zabrinjava pad upravo onih vještina koje su najvažnije u doba vještačke inteligencije (AI): procjenjivanje informacija, povezivanje sadržaja iz više izvora i kritičko razmišljanje o onome što čitamo", navodi se u izvještaju, pri čemu stručnjaci ističu da nerazumjevanje pročitanog predstavlja korjen svih problema jer ako ne razumiju ono što čitaju, đaci ne mogu ni da riješe zadatak iz matematike ili prirodnih nauka.
Bloomberg
Eksperti smatraju da nesumnjivo postoji snažna veza između upotrebe digitalnih uređaja u slobodno vrijeme i slabijih rezultata na testovima, ali kada se tehnologija koristi za učenje, situacija biva složenija. Naime, u zemljama u kojima su srednjoškolci navodili da digitalne uređaje u školi koriste oko dva do tri sata dnevno, zabilježeni su bolji rezultati na testovima, ali su ti rezultati opadali kada je upotreba tehnologije prelazila taj okvir.
S druge strane, u anketiranju đaka u okviru PISA studije za 2025. godinu, više od 40 posto njih reklo je da koriste AI za izradu nacrta tekstova za pisane zadatke jednom ili dvaput nedjeljno, ili čak svakog dana, pri čemu je utvrđeno da su učenici koji su naveli da koriste AI chatbot zapravo ostvarili slabije rezultate iz prirodnih nauka u odnosu na one koji ih nisu koristili.
Opasnost za privredu
Direktor Centra za ekonomiju obrazovanja u okviru jednog od vodećih nemačkih Instituta za ekonomske istraživanja (Ifo), Ludger Woessmann upozorava na ekonomske posljedice loših rezultata na PISA testiranju.
"Osnovne vještine stanovništva od ključnog su značaja za ekonomsku produktivnost, lične prihode i ukupan privredni rast", kaže Woessmann. "Zbog toga dramatičan pad PISA rezultata u Njemačkoj mora podstaći preispitivanje obrazovne politike. Podučavanje osnovnim vještinama mora imati najviši prioritet."
Bloomberg
U tom institutu sa sjedištem u Minhenu ističu da je pad postignuća u matematici i čitanju od poslednjeg istraživanja 2022. godine dugoročno ekvivalentan prosječnom gubitku zarade od tri do četiri posto. U poređenju sa nivoima pre pandemije (iz 2018. godine), taj broj iznosi čak devet do 10 posto. I sa makroekonomske tačke gledišta, njemačka privreda gubi bilione, dok su osobe sa slabijim osnovnim vještinama manje produktivne u svojim ekonomskim aktivnostima i veća je vjerovatnoća da će raditi poslove sa nižom dodatom vrijednošću. Štaviše, niži nivo obrazovanja ide ruku pod ruku sa nedostatkom inovativnosti.
Prema riječima Woessmanna, činjenica da i mnoge druge zapadne zemlje bilježe pad nije nikakva utjeha za Njemačku, već to jednostavno znači da je i tamo prosperitet ugrožen, "posebno zato što učenici u mnogim istočnoazijskim zemljama, u pogledu akademskih postignuća, prednjače u odnosu na naše za nekoliko školskih godina".
"Da bismo bili međunarodno konkurentni u visokoplaćenim visokotehnološkim zanimanjima, potreban nam je obrazovni sistem koji podstiče izvrsnost", kaže Woessmann i dodaje da, budući da AI može lako da pruži odgovore na činjenična pitanja, u budućnosti će biti još važnije postavljati prava pitanja, kritički preispitivati odgovore i razvijati rješenja za probleme.
Drugim riječima, to znači da će dobre osnovne vještine vjerovatno dobiti na još većem značaju.
.webp){kind=icon}
