Ubijen iranski šef bezbjednosti, rasplamsava se rat širom regiona

Izrael je saopštio da je u noćašnjem napadu ubio šefa iranske bezbjednosti Alija Larijanija, čime se dodatno rasplamsava rat širom regiona koji ni u trećoj nedjelji ne pokazuje znake smirivanja.

Ministar odbrane Israel Katz naveo je da su Larijani, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, kao i komandant iranske paravojne jedinice Basij, "eliminisani", dok Iran još nije komentarisao te tvrdnje. Ranije u utorak, na Larijanijevom Telegram nalogu objavljeno je da će uskoro biti emitovana njegova poruka.

Ukoliko se potvrdi Larijanijeva smrt, on bi bio jedan od najviših iranskih zvaničnika ubijenih od početka sada već osamnaestodnevnog rata. Vrhovni vođa Ali Khamenei zamijenjen je svojim sinom Mojtabom Khameneijem, dok Teheran nastavlja sa odmazdnim napadima širom regiona kao odgovor na izraelsko-američke udare.

Do razvoja događaja došlo je nakon što je Iran tokom noći zapalio veliko nalazište prirodnog gasa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, intenzivirajući napade na ključnu energetsku infrastrukturu, dok je američki predsjednik Donald Trump zatražio međunarodnu pomoć, i saveznika i Kine, kako bi se ponovo otvorio Ormuski moreuz, ključna ruta za protok nafte i gasa.

Napad dronovima na gasno polje Šah u UAE, blizu granice sa Saudijskom Arabijom, prvi je put da je Iran tokom ovog rata oštetio naftno ili gasno postrojenje u toj zemlji. Vlada UAE saopštila je da su operacije obustavljene i da nema povređenih na polju, kojim zajednički upravljaju Abu Dhabi National Oil Co. i američki Occidental Petroleum Corp.

UAE su tokom noći i u utorak nastavili da se suočavaju sa dolazećim dronovima i raketama. Iran je u ponedjeljak pogodio rezervoar za gorivo na glavnom aerodromu u Dubaiju, najprometnijem čvorištu za međunarodna putovanja, izazvavši veliki oblak dima iznad grada i kratkotrajnu obustavu letova.

SAD i Izrael nastavljaju svakodnevne napade na iranske ciljeve, uključujući i prestonicu Teheran, dok Iran uzvraća udarima širom Persijskog zaliva i Izraela.

Izrael istovremeno pojačava ofanzivu u Libanu, gdje vodi paralelni rat sa proiranskim Hezbolahom. Izraelske snage planiraju da zauzmu oko desetinu teritorije te zemlje, rekao je Eli Cohen, član bezbjednosnog kabineta premijera Benjamin Netanyahu. Vojska navodi da je taj potez neophodan radi zaštite sjevernih oblasti Izraela.

Trump je kasno u ponedjeljak ponovio apel drugim državama, uključujući evropske, da pomognu u ponovnom otvaranju moreuza Hormuz, dok raste pritisak na njegovu administraciju da obuzda rast cijena goriva u SAD i stabilizuje globalna tržišta obveznica.

"Brojne zemlje su mi rekle da su na putu, neke su veoma entuzijastične, a neke nisu", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. "Neke su zemlje kojima smo pomagali dugi niz godina."

Nijedna država za sada nije javno najavila slanje ratnih brodova kako bi pratili komercijalne brodove kroz Hormuz. Mnogi vojni analitičari upozoravaju da bi, bez primirja, plovidba tim moreuzom bila opasna čak i uz oružanu pratnju.

Iran je od početka sukoba napao oko dvadeset plovila u Persijskom zalivu i u blizini Ormuza.

Trump je izrazio frustraciju zbog uzdržanosti drugih država, prozivajući NATO i saveznike da su se oslanjali na američku zaštitu vrednu "desetine milijardi dolara", a da sada ne reaguju.

Prema podacima vlada i nevladinih organizacija, u ratu je do sada poginulo više od četiri hiljade ljudi širom Bliskog istoka. Oko 3.100 stradalih zabilježeno je u Iranu, prema američkoj organizaciji Human Rights Activists News Agency, dok vlasti Libana navode da je 850 ljudi poginulo u izraelskim napadima. Desetine su stradale u državama Zaliva i Izraelu, dok su SAD izgubile 13 vojnika.

Cijene nafte ove nedjelje su stabilne, pri čemu se Brent kreće oko 104 dolara po barelu, nakon naglog skoka na početku rata. Poskupjele su i cijene tečnog prirodnog gasa, đubriva, aluminijuma i drugih sirovina - uglavnom zbog praktičnog zatvaranja uskog Ormuskog moreuza između Irana i Omana, kroz koji inače prolazi petina svjetskih isporuka nafte i LNG-a.

Bloomberg

Trump je rekao da je zatražio od Kine, jedne od zemalja od kojih traži pomorsku podršku, da odloži samit sa Xi Jinpingom zakazan za kraj marta i početak aprila za oko mjesec dana, kako bi mogao da ostane u Vašingtonu i nadgleda rat.

Faktičko zatvaranje Hormuza primoralo je UAE, Saudijsku Arabiju, Irak i Kuvajt da smanje proizvodnju nafte. Katar, jedan od tri najveća izvoznika LNG-a, obustavio je proizvodnju tog goriva.

Samo mali broj brodova počinje da napušta Persijski zaliv kroz Ormuz, a većina je usmjerena ka zemljama poput Kine i Indije.

"Sistematski uništavamo njihove kapacitete da ugroze komercijalnu plovidbu u moreuzu Hormuz, pri čemu je uništeno više od 30 brodova za polaganje mina", rekao je Trump. Dodao je da američki zvaničnici nisu sigurni da li je Iran zaista postavio mine, ali je upozorio da bi to bio "čin samoubistva".

Predsjednik je zaprijetio proširenjem napada na ostrvo Kharg, glavno izvozno čvorište Irana, uključujući i naftnu infrastrukturu, nakon što su tokom vikenda gađani vojni ciljevi na tom ostrvu.

Naglo povećanje cijena nafte od početka rata, oko 40 odsto u posljednje dvije nedjelje, dovelo je do rasta cijena goriva u SAD, što predstavlja problem za Trumpa uoči izbora za Kongres u novembru. Prosječna cijena galona benzina porasla je svakodnevno od početka sukoba i iznosi oko 3,70 dolara, prema podacima Američkog automobilskog udruženja.

Trump je u ponedjeljak izjavio da je "veoma ponosan" na odluku da započne rat, koji je počeo američkim i izraelskim napadima na Iran 28. februara. On tvrdi da bi Iran bez američke intervencije već imao nuklearno oružje, što vlasti u Teheranu negiraju, i da bi druge zemlje trebalo da mu budu "zahvalne".