Evropska unija će u predstojećim mjesecima predložiti pokretanje zajedničkih projekata dronova i protuzračne odbrane kao dio ambicioznog petogodišnjeg plana za ponovno naoružavanje kontinenta i ograničavanje Rusije, prema dokumentu koji je na uvid dobio Bloomberg.
Do kraja 2027. godine, prema planu EU treba zajednički obavljati 40 posto svoje odbrambene nabave, što je više nego dvostruko više od trenutne stope.
"Autoritarne države sve se više miješaju u naša društva i gospodarstva", stoji u dokumentu. "Tradicionalni saveznici i partneri preusmjeravaju svoj fokus na druge regije svijeta." Dodaje se: "Militarizirana Rusija predstavlja trajnu prijetnju evropskoj sigurnosti u doglednoj budućnosti."
Čitaj više

Ruski upadi u NATO zračni prostor otvaraju investicijske prilike
NATO gradi “drone wall” na svojoj istočnoj granici, dok članice Saveza ubrzano ulažu u bespilotne letjelice i protuzračne sustave kao odgovor na ruske provokacije i rastuće sigurnosne prijetnje.
03.10.2025

Europa diže potrošnju na vojsku na 14 bilijuna eura
Ukupni europski obrambeni proračun mogao bi do 2035. godine narasti sa sadašnja četiri na čak 14 bilijuna eura, otvarajući ogroman prostor za ulaganja privatnog kapitala.
25.06.2025

Rastuća obrambena potrošnja u Europi otvara nove prilike za Honeywell
Zanimaju ih navigacija, sigurnost, upravljanje toplinom i elektrifikacija.
16.06.2025

Ulaganja u odbranu rastu, ali Adria regija kaska
Odbrambena industrija u ovoj godini doživljava tektonske promjene. Čelnici EU dogovorili zajednička ulaganja od oko 800 milijardi eura za jačanje odbrambenih kapaciteta.
13.03.2025
Prijedlog, koji je pripremila Evropska komisija, izvršno tijelo EU-a, predviđa potpunu reviziju vojnog planiranja i nabave EU-a. Zemlje EU-a moraju koordinirati svoje odbrambene troškove, tvrdi se, i brzo stvoriti koalicije kako bi zajednički uspostavile nove odbrambene programe. I ti bi napori trebali biti pokrenuti unutar sljedeće godine ako kontinent želi ostvariti svoj cilj borbene spremnosti 2030. godine.
Plan, koji se još uvijek može mijenjati, bit će predstavljen u četvrtak prije nego što ga čelnici rasprave sljedeće sedmice na summitu u Briselu.
"Sutra ćemo predložiti jasne ciljeve i prekretnice za smanjenje jaza u sposobnostima i ubrzanje odbrambenih ulaganja u državama članicama", rekao je glasnogovornik komisije Thomas Regnier u izjavi.
Udvostručeni budžet
U dokumentu se napominje da, iako se kolektivni odbrambeni budžet Unije gotovo udvostručio od 2021. - s 218 milijardi eura (254 milijarde dolara) na projiciranih 392 milijarde eura (456 milijardi dolara) u 2025. - potrošnja je još uvijek uglavnom nekoordinirana među zemljama EU-a. To ograničava sposobnost Evrope da se brzo naoruža, navodi se.
Plan identificira nekoliko područja u kojima bi zajednički napori mogli pomoći, uključujući sisteme protuzračne i raketne odbrane, kao i dronove i protudronove. I želi da se do početka 2026. godine formiraju koalicije koje će voditi ove projekte, za koje kaže da bi trebali biti pokrenuti do sredine 2026. godine.
Cilj zajedničke nabave od 40 posto pomoći će u ovim inicijativama, navodi se u planu. Trenutno je zajednička nabava ispod 20 posto, unatoč tome što su se zemlje EU-a 2007. godine obvezale da će dosegnuti 35 posto.
Kako bi se ispunio krajnji rok plana za 2030. godinu, plan naglašava da svi projekti, ugovori i finansiranje moraju biti sklopljeni do kraja 2028. godine. A kako bi se pomoglo u finansiranju jačanja vojske EU-a, Unija je već odobrila fond od 150 milijardi eura koji se trenutno dodjeljuje za razne projekte. Prijedlog komisije želi da se ti napori dovrše do kraja 2030. godine.
Osim toga, želi da EU uspostavi nove vodeće projekte s dronovima, protuzračnom odbranom i svemirskim štitom. Napori imaju nazive poput "Evropska odbrana od dronova", koja bi se oslanjala na iskustva Ukrajine, i "Nadzor istočnog boka". Plan predviđa pokretanje ovih projekata 2026. godine.
Zid dronova
Inicijativa za dronove predstavlja rebrendiranje "zida dronova" koji je komisija pokrenula nakon nekoliko upada NATO-a u zračni prostor povezanih s Rusijom.
Ideja je dobila podijeljena mišljenja prije nekoliko tjedana kada su čelnici EU-a prvi put raspravljali o njoj, a južne zemlje zahtijevale su da se dronovi ne usredotočuju samo na istočni rub kontinenta. Predstojeći plan proširuje koncept kako bi uključio cijeli kontinent. I postavlja cilj da se do 2027. godine uspostavi potpuno funkcionalan sistem dronova.
Dokument također želi da predloženi sistem protuzračne i raketne odbrane bude uspostavljen do 2026. godine. Osim toga, dokument predlaže stvaranje fonda do milijardu eura s Evropskom investicijskom bankom do 2026. za potporu odbrambenim projektima.
EU je tradicionalno igrao sporednu ulogu u obrani, a zemlje i Sjevernoatlantski savez preuzele su vodeću ulogu. Takva je organizacija pridonijela fragmentaciji evropske odbrambene industrije.
Kako se EU počinje baviti masovnim odbrambenim projektima, ta ravnoteža snaga dovodi se u pitanje. Ipak, dok komisija predlaže centraliziranije planiranje i zajedničke nabave, velike države članice poput Njemačke brzo su naglasile da konačne odluke moraju biti u glavnim gradovima.
— Uz pomoć Jorgea Valera