Pukotine u strukturi Putinove ratne ekonomije

Rast ruskog gospodarstva usporava. Prihodi od nafte padaju. Proračunski deficit dosegnuo je najvišu razinu u više od 30 godina. Inflacija i kamatne stope ostaju zabrinjavajuće visoke, dok bankari upozoravaju na mogućnost izbijanja dužničke krize.

U takvoj napetoj klimi, Vladimir Putin, koji je ruski financijski sektor pretvorio u ratni stroj, putuje na Aljasku kako bi se u petak sastao s Donaldom Trumpom. Dvojica čelnika tražit će način da okončaju rat u Ukrajini, koji je Putin započeo u veljači 2022. Trump je ovog tjedna pozvao Putina da se usredotoči na probleme ruskog gospodarstva koje, kako je rekao, "nije u dobrom stanju".

Trumpova ocjena mogla bi biti previše optimistična. Nakon dramatičnog rasta vojnih izdataka, od kojih je velik dio Kremlj prikrio kontroliranjem gospodarskih podataka i evidentiranjem troškova izvan službenog proračuna, kroz bilance banaka, čak i ruski dužnosnici, bankari i ekonomisti otvoreno upozoravaju na sve dublju gospodarsku krizu.

Putin je dosad nastojao održati gospodarsku stabilnost tijekom vođenja svoje skupe "specijalne vojne operacije", računajući na to da će ruski narod, koji je izdržao sedam desetljeća komunizma, raspad Sovjetskog Saveza i niz gospodarskih kriza, prebroditi još jedno teško razdoblje i na kraju poduprijeti njegovu odluku o ratu. No ta se delikatna ravnoteža narušava zbog pada prihoda od nafte. Ubrzo nakon što je SAD zaprijetio novim sankcijama na ruski izvoz nafte, dogovoren je samit na Aljaski.

Putin bukvalno vajbuje | Bloomberg

Putin je ponovno inzistirao na ukidanju sankcija kao uvjetu za postizanje sporazuma na Aljaski, navode izvori koji su željeli ostati anonimni jer nisu ovlašteni davati izjave za javnost. Pojedini analitičari i dalje sumnjaju da je sastanak s Trumpom tek još jedan pokušaj Kremlja da dobije na vremenu.

Ovaj članak posljednji je u nizu Bloombergovih istraživačkih tekstova o ruskom gospodarstvu, temeljenih na razgovorima s aktualnim i bivšim dužnosnicima te uvidu u brojne interne dokumente.

Analiza pokazuje da se Kremlj nalazi u nezavidnom položaju. Nastavak sukoba može pogoršati ionako ozbiljnu gospodarsku situaciju, izložiti banke dodatnom pritisku i ugroziti državne financije, osobito u svjetlu mogućih novih sankcija. Međutim, postizanje dugotrajnog prekida vatre nosi vlastite rizike, poput potrebe za demilitarizacijom gospodarstva, što bi moglo dovesti do bankrota visoko zaduženih obrambenih tvrtki i prelijevanja krize na druge sektore.

 

Bloomberg

Vojna i nacionalna sigurnosna potrošnja ove će godine stajati Kremlj gotovo 172 milijarde dolara, rekla je Aleksandra Prokopenko iz Carnegie zaklade za međunarodni mir. Postoje i druge slične procjene, no njezina iznosi oko osam posto BDP-a. "To nije privremeni skok", rekla je, "nego dugoročna strateška promjena".

Trump smatra da ima pregovaračku moć. No dok razmatra primirje kojim bi se potvrdila ruska osvajanja, ostaje nejasno hoće li američki predsjednik podržati stav Ukrajine koja odbija ustupiti teritorij u zamjenu za mir. S obzirom na nezadovoljstvo javnosti zbog troškova rata, možda Putin misli da bi trebao iskoristiti trenutak za postizanje sporazuma.

Američki je predsjednik u srijedu, u telefonskom razgovoru s europskim čelnicima koji nisu pozvani na samit na Aljaski, priopćio kako vjeruje da je Putin pristao na pregovore upravo zbog prijetnji sekundarnim sankcijama i planiranim carinama za Indiju zbog uvoza ruske nafte, izjavilo je nekoliko upućenih izvora koji su zatražili anonimnost jer nisu ovlašteni javno govoriti. Trump je naglasio spremnost na dodatne mjere usmjerene na ruske energetske prihode nakon samita na Aljaski, u slučaju da Putin ne prihvati ubrzano primirje u Ukrajini, navode isti izvori.

Banke mobilizirane za potrebe rata

Krajem veljače 2022. Putin je pokrenuo rusku invaziju na Ukrajinu, najveću konvencionalnu vojnu operaciju u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Kremlj je očekivao brzu pobjedu i pad Kijeva u tri dana, no naišao je na snažan otpor koji je sukob pretvorio u iscrpljujući rat. Produžavanjem sukoba rasli su i troškovi rata.

Kremlj je imao plan. Dan nakon invazije, Putin je potpisao amandman na Savezni zakon br. 29-FZ, kojim su ruske financijske institucije ovlaštene za obrambene poslove bile obvezane odobravati "povolj­ne" kredite poduzećima angažiranima u ratnim aktivnostima.

Kamatne stope određivala je vlada, a one su se nerijetko kretale ispod tržišnih razina, kako bi se osigurala stalna financijska potpora vojnoj industriji i povezanim sektorima bez obzira na njihovu ekonomsku učinkovitost ili solventnost. Najveće ruske banke su pod državnom kontrolom i njima upravljaju Putinovi najbliži suradnici. Ipak, taj je zakon označio prekretnicu, smatraju sadašnji i bivši dužnosnici ruskog bankarskog sektora, koji anonimno govore o neobjavljenim informacijama. Financijski sektor, koji je Putin prethodno angažirao za potporu velikim državnim projektima, sada je potpuno podređen ratnim prioritetima Moskve i opterećen većim dijelom tereta budućih troškova.

Isprva se činilo da strategija funkcionira. Unatoč zapadnim sankcijama, kojima su ključne ruske banke isključene iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, zamrznuto oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi središnje banke i ograničena cijena ruske morske nafte na 60 dolara po barelu, Moskva se mogla pohvaliti da je prebrodila krizu.

Potom je 2023. uslijedio snažan gospodarski rast, a rubalj se ubrzo oporavio, potpomognut kontrolom kapitala i rastućim prihodima od energenata. Kina i Indija pojačale su kupnju ruske nafte po sniženim cijenama. Domaća su se poduzeća uspješno prilagodila, uspostavivši alternativne trgovačke pravce preko zemalja poput Turske, Kazahstana i UAE-a.

Putin je, naizgled, pokazao spremnost za dugotrajni sukob, računajući na to da će rusko gospodarstvo nadživjeti odlučnost ukrajinskih saveznika. Iza te fasade, Rusija se suočavala s teškoćama, osobito u bankarskom sektoru.

Bloomberg

Prema procjenama Craiga Kennedyja s Harvarda, ruski je korporativni dug u razdoblju od srpnja 2022. do studenoga 2024. porastao za 71 posto, odnosno za 36,6 bilijuna rubalja (460 milijardi dolara). Taj je rast prvenstveno zabilježen u vojno orijentiranim granama: proizvodnji oružja, tehnologijama dvojne namjene, logistici i čeličnoj industriji. Moskva je učinkovito stvorila paralelni fiskalni mehanizam – bankarski je sustav postao svojevrsna ratna blagajna utemeljena na zaduživanju.

Kennedy navodi da su i zahtjevi za financijskim nadzorom obrambenog sektora ublaženi. "Obrambeno kreditiranje višestruko je povećano u odnosu na 2022. godinu", dodao je. "To znači da znatan dio ruskog korporativnog kreditnog portfelja danas predstavlja crnu kutiju loše upravljanog rizika."

 

Posljedice su se pokazale 2023., kada je došlo do zastoja na bojišnici. Uz i dalje labavu monetarnu politiku i rastuću državnu potrošnju, inflacijski pritisci ubrzano su jačali. Potrošačke su cijene porasle za više od 10 posto do sredine 2025., što je ubrzanje u odnosu na 7,4 posto s početka 2024. To je pokazalo neuspjeh središnje banke u suzbijanju inflacije i izazvalo dodatni pritisak za povećanje kamatnih stopa.

Banka Rusije morala je reagirati. Do listopada 2024. podigla je ključnu kamatnu stopu na 21 posto, najvišu u više od dva desetljeća. To je dodatno opteretilo bankarski sektor: mnoge su institucije plaćale visoke kamate na zaduživanja i depozite, dok su istodobno primale niske kamate od svojih ratnih kredita.

Guvernerka središnje banke Elvira Näbiullina upozorila je na potrebu zaustavljanja "eksplozivnog rasta i korporativnog i maloprodajnog kreditiranja".

Sljedećeg je mjeseca, obraćajući se Dumi, otišla korak dalje, rekavši da je zabrinuta zbog "rastućih rizika prezaduženosti velikih poduzeća". Čak je i obrambena industrija imala poteškoća s otplatom dugova. "Takav tempo jednostavno nije održiv, većina naših poduzeća propast će", upozorio je Sergej Čemezov, direktor državnog giganta Rostec.

Središnja je banka istodobno poticala zajmodavce da restrukturiraju neotplaćene kredite umjesto da ih naplaćuju, kako ne bi ulazili u evidenciju nenaplativih potraživanja. Prava težina problema zaduživanja bila je nepoznata čak i višim menadžerima velikih banaka, jer vojne kompanije nisu morale označavati svoje kredite kao rizične, a banke su dobile dopuštenje za slabiji nadzor.

"Bankarske probleme ne možete uočiti kada banke stalno odgađaju naplate, a središnja banka to svjesno ignorira", izjavio je za Bloomberg Sergej Guriev, dekan London Business Schoola i vodeći ruski ekonomist.

Dodao je da stagnantno rusko gospodarstvo znači da će mnoge tvrtke imati poteškoća pokrivati kamate prilagođene inflaciji, što znači da će sve veći broj kredita ostati neotplaćen. "Gospodarstvo stoji u mjestu. Tvrtke jednostavno nemaju odakle vratiti dugove", upozorio je.

Priča o dvjema ekonomijama

Do početka 2025., ekonomski jaz postao je neporeciv. Vojna industrija radila je punom parom, dok civilni sektori nisu.

Rast BDP-a naglo je pao na 1,1 posto godišnje u drugom tromjesečju 2025., nakon što je skliznuo na 1,4 posto u prva tri mjeseca. Godišnji rast u 2024. nadmašio je četiri posto. Međunarodni monetarni fond prošlog je mjeseca snizio svoju prognozu za ovu godinu na 0,9 posto. Ruski mediji izvijestili su o pojačanoj zabrinutosti domaćih analitičara, izazvanoj pogoršanjem potrošačkih pokazatelja, usporavanjem tržišta građevinarstva i izgradnje novih objekata, kao i povećanim rizikom od bankrota.

Sljedeći udar stigao je s globalnog tržišta nafte.

Tijekom 2025., cijene sirove nafte, koje su rasle prema razini od 100 dolara po barelu na početku rata, počele su padati prema vrijednosti od 60 dolara, pod utjecajem slabije globalne potražnje i povećane proizvodnje. S obzirom na to da su nafta i plin činili približno 30 posto federalnih prihoda u 2024., udar na proračun bio je snažan.

Bloomberg

Izvorni proračun za 2025. predvidio je prosječnu cijenu od 70 dolara po barelu. Do srpnja, diskontirana ruska nafta u prosjeku je iznosila samo 55 dolara, prema analizi finske središnje banke. Taj manjak pridonio je mjesečnom proračunskom deficitu od 4,9 bilijuna rubalja u srpnju, nadmašivši čak i vrhunac pandemije koronavirusa.

Opadajući energetski prihodi dodatno su opteretili ruski Fond nacionalnog bogatstva. Stručnjaci iz Instituta za ekonomsku politiku Gajdar upozorili su da bi fond za crne dane mogao biti potpuno iscrpljen do kraja godine, što bi predstavljalo ozbiljan udar na fiskalnu fleksibilnost.

Do ljeta 2025., dok su se intenzivirali napadi na Ukrajinu sa stotinama civilnih žrtava, Moskva više nije mogla sakriti ranjivost gospodarskog sektora. Bloomberg je izvijestio da bankarski dužnosnici upozoravaju na stvaran rizik od dužničke krize u sljedećih 12 mjeseci. Nekoliko ključnih banaka potajno je raspravljalo o mogućoj potrebi za državnom pomoći.

Näbiullina je negirala probleme, rekavši novinarima da su zabrinutosti "potpuno neutemeljene", iako je njezino vlastito izvješće spomenulo "slabosti bankarskog sustava" poput "kreditnih rizika i opasnosti od prevelike koncentracije poslovnih kredita".

Na gospodarskom forumu održanom u lipnju u Sankt Peterburgu, rastuća napetost izbila je na površinu. Ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov rekao je da je Rusija "na pragu klizanja u recesiju". Direktor Sberbanka German Gref opisao je gospodarstvo kao suočeno s "pogubnom olujom". Anton Siluanov, ministar financija, složio se i pokušao okriviti Näbiullinu.

"Doista smo usred oluje", rekao je ministar financija, sugerirajući da fiskalna i monetarna politika nisu bile usklađene. "U nekim područjima država je preuzela potpuni teret rizika kamatnih stopa. To ne bi smjelo tako funkcionirati."

Putin je intervenirao, poručivši svojim dužnosnicima da recesija "ne smije biti dopuštena ni pod kojim okolnostima". No do početka kolovoza, kada je Trump zaprijetio Moskvi i njezinim trgovinskim partnerima sekundarnim sankcijama, neke velike ruske banke suočavale su se s ozbiljnim pritiscima. Šteta više nije bila teorijska – vidjela se u njihovim bilancama. U drugoj najvećoj ruskoj banci VTB osnovna kreditna djelatnost doživjela je kolaps. Njezin neto kamatni prihod pao je za 49 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema rezultatima za prvo polugodište.

To je bio kontekst u kojem je Putin naposljetku izrazio spremnost da se osobno sastane s Trumpom. Uoči samita na Aljaski, ruski se čelnik našao u nezgodnoj situaciji. Neki ruski bankarski dužnosnici strahovali su da bi mirovni sporazum mogao dovesti do smanjenja vojnih izdataka, što bi teško pogodilo prezadužene obrambene podizvođače. Ipak, nastavak rata nosio je još veće rizike, osobito ako Trump ispuni prijetnje o pooštravanju naftnih sankcija.

Putin je zatražio ukidanje sankcija uz zahtjev da Ukrajina Rusiji prepusti cijeli istočni Donbas, kao i Krim, te da Kijev povuče trupe iz područja koja još uvijek drži. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji nije bio pozvan na samit, zajedno s europskim čelnicima odbacio je taj prijedlog tijekom vikenda.

"Putin će prestati ubijati ljude ako snizite cijenu energije za dodatnih 10 dolara po barelu", rekao je Trump za televiziju CNBC prošlog tjedna, "neće imati izbora jer mu gospodarstvo propada".

Slična zabrinutost postoji i među pojedinim ruskim dužnosnicima, što sugerira da Trump ima jače adute od Putina. Ishod sastanka otkrit će tko je imao bolju strategiju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar