Ukrajina pokosila ruske strateške bombardere

Vikend uoči druge runde obnovljenih istanbulskih pregovora Rusije i Ukrajine o okončanju sukoba, borbe dviju strana pojačale su se do dosad nezabilježenih razmjera u kojima su obje strane oborile rekorde u napadima bespilotnim letjelicama. Ipak, ono što je šokiralo čak i poznavaoce bezbjednosnih prilika, a očigledno i ruski vojni vrh, jeste akcija ukrajinske tajne službe SBU u kojoj je sa više od 100 dronova napala četiri ruska vojna aerodroma, uništivši oko 40 vojnih aviona, među kojima i strateške bombardere Tupoljev TU-95 i TU-22M3, koji mogu da nose, ne samo konvencionalne, već i nuklearne rakete.

Ono što je za stručnu javnost šokantno jeste činjenica da su Ukrajinci uspjeli da izvrše akcije i na aerodromima koji su u Sibiru, to jeste nekoliko hiljada kilometara udaljeni od teritorije pod kontrolom Ukrajine. Taktika, koja se, kako tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pripremala godinu i po, podrazumijevala je da su dronovi kamionima dovezeni u blizinu aerodroma, koji su duboko u strateškom zaleđu Rusije, te da potom s velike daljine ukrajinska služba daljinskim upravljanjem otvori krovove kamiona, a operatori pokrenu oko 117 FPV dronova i usmjere ih da unište ruske letjelice, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko sedam milijardi evra.

Još nema nezavisne potvrde o šteti, ali brojni video snimci, kao i satelitski snimci, koji se objavljuju u javnosti, pokazuju da su među pogođenim ruskim avionima u nedjelju bombarderi TU-95 i TU-22, ali i avioni za rano upozoravanje i kontrolu vazduhoplovstva A-50.

Bloomberg

 

I dok ukrajinski zapadni saveznici u NATO-u, uključujući i Njemačku, tvrde da ih Kijev nije unaprijed obavijestio o ovoj akciji, dobar dio analiza previđa da je ovaj najveći i najuspješniji ukrajinski napad dronovima uslijedio samo dan nakon što je Rusija izvršila dosad najveći dronovski napad na Ukrajinu lansirajući rekordan broj bespilotnih letjelica - 472 jurišna drona tipa Shahed. Time je ruska vojska oborila svoj prethodni rekord, postavljen samo pet dana ranije, kada je napala s nešto više od 100 dronova.

Protekli vikend je samo još jednom dokazao koliko su dronovi promijenili savremeni način ratovanja, pri čemu je širom svijeta počela trka u proizvodnji, dizajniranju i kupovini bespilotnih letjelica za vojne svrhe, u šta su se uključile i zemlje Adria regiona, što je bilo pod lupom majskog izdanja magazina Bloomberg Businessweek Adria.

Pearl Harbor današnjice?

Kako u kolumni za The Washington Post ističe ekspert Savjeta za spoljne odnose Max Boot, Ukrajina je upravo izmijenila pravila ratovanja, poredeći to s japanskim napadom na američku mornaričku bazu Pearl Harbor na Havajima 7. decembra 1941. godine, kada je carska japanska vojska uradila dotad nezamislivo - da japanski avioni sa šest nosača aviona pređu okean i unište ili oštete 328 američkih aviona i 19 brodova američke mornarice, uključujući osam bojnih brodova. Doduše, Boot ističe da je analogija neumjesna jer je napad na Pearl Harbor "signalizirao početak novog rata", a napadi na ruske vojne aerodrome "samo još jedan pokušaj Ukrajinaca da se odbrane od ničim izazvane agresije".

"Ali, analogija bi mogla imati smisla jer bi oba napada mogla signalizirati zastarjelost nekada dominantnih sistema naoružanja: bojnih brodova 1941. godine, a letjelica sa posadom danas. Rojevi ukrajinskih dronova, čija je izrada vjerovatno koštala desetine hiljada dolara, mogli su nanijeti štetu od dvije milijarde dolara najsofisticiranijim ruskim avionima. U tom procesu, Ukrajinci su otkrili ranjivost koja bi trebalo da svakom generalu na svijetu izazove nesanicu", ističe Boot i pita se ako su Ukrajinci mogli da "prokrijumčare dronove tako blizu glavnih vazduhoplovnih baza u policijskoj državi kao što je Rusija, što sprječava Kineze da urade isto s američkim vazduhoplovnim bazama".

"Ili Pakistance s indijskim vazduhoplovnim bazama? Ili Sjevernokorejce s južnokorejskim vazduhoplovnim bazama. Vojske koje su mislile da su obezbijedile svoje vazduhoplovne baze elektrifikovanim ogradama i stražarskim položajima sada će morati da se suoče s prijetnjom s neba koju predstavljaju jeftini, sveprisutni dronovi koji se lako mogu modifikovati za vojnu upotrebu".

Bloomberg

 

Ovaj američki stručnjak ističe da će ovo zahtijevati ogromna ulaganja u sisteme za borbu protiv dronova, a da trošenje novca na konvencionalne sisteme naoružanja s posadom "sve više izgleda uzaludno, kao i trošenje na konjicu 1930-ih". Kako navodi, operacija "Paukova mreža" neće biti odlučujući udarac ruskoj vojsci ništa više nego što je napad na Pearl Harbor bio odlučujući udarac američkoj vojsci.

"Ali baš kao što je Pearl Harbor signalizirao da će Japan biti daleko strašniji neprijatelj nego što je većina zapadnjaka očekivala, nedjeljni napad još jednom pokazuje da se Ukrajinci dokazuju kao daleko otporniji i prilagodljiviji borci nego što je iko očekivao prije početka ruske invazije velikih razmjera prije više od tri godine", navodi on u kolumni za vašingtonski dnevnik.

Zelenski pokazao karte Trumpu

S druge strane, pojedini stručnjaci ukazuju na to da su pogrešna poređenja s Pearl Harborom, kao i ocjene da je ovim napadom Ukrajina sebi oslabila pregovaračku poziciju. Bivša direktorka Austrijskog instituta za evropske i bezbjednosne studije, koja sada vodi konsultantsku kuću FACE, Velina Čakarova, ističe da "ovo definitivno nije Pearl Harbor momenat za Rusiju" te da joj je žao zbog nepoznavanja istorije. U objavama na društvenoj mreži Iks ona je istakla da je "Rusija agresor po svim standardima", te da je početak rata 24. februar 2022. trebalo da bude Pearl Harbor momenat da evropske sile počnu da djeluju u skladu s tim.

 

 

Ova ekspertkinja za geostrategiju ističe da su pogrešni zaključci stručnjaka koji smatraju da je Ukrajina naštetila svojoj pregovaračkoj poziciji zbog najvećih i najuspješnijih napada dronovima na Rusiju.

"Zapravo, Ukrajina je znatno poboljšala svoju poziciju", naglašava Čakarova i podsjeća da je ovaj napad uslijedio samo dan nakon što je Rusija izvršila napad na Ukrajinu lansirajući rekordan broj dronova te da su mnogi analitičari potcjenjivali to da je Ukrajina u situaciji da nema šta da izgubi. "Od kontraofanziva u Harkovu i Hersonu, preko operacija dronovima i mornaricom radi probijanja blokade koju je napravila ruska Crnomorska flota Rusije, do operacije Kursk (kojom je zauzet dio Rusije), pa sve do napada dronovima radi uništavanja ruske energetske infrastrukture i flote strateških bombardera - Ukrajina vam je iznova i iznova dokazivala da niste u pravu".

Ukrajinski vojni David je zapravo samo ranio nešto što je ponos ruskog vojnog džina Golijata. U situaciji u kojoj se Ukrajina bori protiv potčinjavanja Rusiji, pa čak i za goli opstanak, sve je dozvoljeno, naročito kada su prve linije fronta manje-više u pat poziciji ili klize u ruske ruke, a zapadni saveznici se plaše neke veće eskalacije. Štaviše, mnogi će se prisjetiti svađe u Ovalnom kabinetu kada je Donald Trump, ubjeđujući predsjednika Ukrajine da bezuslovno pregovara o prekidu vatre, rekao: "Nemate (dobre) karte (u rukama)".

Sada brojni komentatori, međutim, ističu da je ovim potezom Zelenski demantovao Trumpove tvrdnje i time zaslužio Trumpovo poštovanje.

"Pa, Zelenski je samo odigrao na - ako ćete mi oprostiti izraz - svoj adut: ukrajinsku domišljatost. Ukrajinci su dosljedno pokazivali da su hrabriji i vještiji od svojih neprijatelja, čak i ako su se performanse ruskih oružanih snaga poboljšale od ranih dana rata", smatra Max Boot.

Ukrajinski politikolog Petro Oleščuk u objavi na društvenim mrežama ističe da je ovim Zelenski pokazao svoje karte Trumpu, ali da nije sigurno kako će na to reagovati Washington.

"Danas se nuklearna ravnoteža između Rusije i SAD-a znatno pomjerila u korist SAD-a, a da one nisu ništa učinile da to postignu. Ovo je poklon Ukrajine Trumpu - prva 'pobjeda' njegovog predsjedništva. Nije izmišljena, već stvarna", smatra ovaj ukrajinski politikolog, ali ukazuje na to da Ukrajinci za to neće dobiti zahvalnost, "već samo još priče o 'eskalaciji' i 'razočaranju'". "Ali postoji zanimljiv aspekt: da li 'Operacija Paukova mreža' (ukrajinske tajne službe) SBU znači da predsjednik Zelenski sada ima dovoljno 'karti' u rukama? Ili Trumpu treba više?"

Evropljani strahuju od nuklearnog odgovora

Desno orijentisani holandski dnevni list De Telegraaf ukazuje na to da je u toku više od tri godine rata Ukrajina morala da se uzdrži od napada zapadnim oružjem na rusku teritoriju na nagovor zapadnih saveznika koji su se plašili eskalacije.

"Spektakularni napad dronom, usmjeren na legitimne vojne ciljeve u Rusiji, u potpunosti spada u pravo na samoodbranu. Previše dugo su zastrašeni lideri na Zapadu Ukrajinu sprječavali da ostvari ovo pravo", ističe u uvodniku uredništvo lista.

Iako signalizira ukrajinsku odlučnost, nedjeljni napad je raspirio strah kod Evropljana da je time potkopana nuklearna stabilnost, te da bi Putinova Rusija mogla da ima i nuklearni odgovor u skladu s prije koju godinu izmijenjenom ruskom doktrinom o korištenju nuklearnog naoružanja. Komentator italijanskog lista La Repubblica Gianluca di Feo strahuje od nuklearnog kontranapada jer je ukrajinska tajna služba uništila strateške bombardere, koji su jedan od ključnih elemenata ruskog nuklearnog arsenala.

"Rusko Ministarstvo odbrane nije moglo to da porekne: desetine video snimaka prikazuju velike letjelice kako su zapaljene. Ovi video snimci koji kruže društvenim mrežama predstavljaju najdublju ranu slici snažnog čovjeka na kojoj je Vladimir Putin izgradio svoj autoritet. Sada su svi zabrinuti zbog njegove reakcije", ističe ovaj italijanski novinar i dodaje da je, prema pravilima ruske vojne doktrine, ovaj napad na strateške baze dovoljan razlog za odobrenje nuklearnog odgovora protiv Ukrajine.

Bloomberg

 

S druge strane, ruski istoričar i politikolog Sergej Medvedev u ovome vidi duboku promjenu u razumijevanju vojne moći, ocjenjujući da je ovo još jedan dokaz da budućnost pripada dronovima.

"Ovo je asimetrično ratovanje u kojem je najskuplje oružje 20. vijeka, vrijedno milijarde dolara, poraženo umreženim oružjem 21. vijeka koje košta samo nekoliko hiljada. I ogromna zemlja koja se prostire na devet hiljada kilometara, ponosna na svoju udaljenost i stratešku dubinu, nalazi se izložena i ranjiva", napisao je na društvenim mrežama Medvedev i dodao da je značajno i to što "udarac nije bio usmjeren protiv vojnika već protiv simboličnog stuba ruske moći".

Ojačane pregovaračke pozicije Kijeva

Prošle nedjelje, američki predsjednik je, izgleda, dao svom ruskom kolegi rok od dvije nedjelje da sjedne za pregovarački sto u dobroj vjeri. U međuvremenu je zvanična Moskva zvala Kijev na drugu rundu pregovora, koji su održani juče u Istanbulu uz posredništvo turskog šefa diplomatije.

Ukrajinski napadi dronovima su, kako je ocijenio Refat Čubarov, predsjednik Medžlisa krimsko-tatarskog naroda u Ukrajini, znatno ojačao pregovaračku poziciju Kijeva.

"Ruska strana je planirala da na pregovorima u Istanbulu dramatično predstavi svoj 'memorandum' (o uslovima za prekid vatre), koji u stvarnosti predstavlja još jedan ultimatum Ukrajini i svijetu, a zatim da napusti mjesto pregovora s istom arogancijom, s porukom: lopta je sada na ukrajinskoj strani dvorišta. Međutim, napadi na ruske infrastrukturne objekte posljednjih dana su fundamentalno promijenili situaciju", objavio je na društvenim mrežama Čuburov, ocjenjujući da je ruski "memorandum" sada postao besmislen čak i prije nego što je objavljen.

Nakon kraja jučerašnjih pregovora u Istanbulu, saopšteno je da će Kijev i Moskva raditi na tome da dogovore još jednu rundu razmjene zatvorenika, pri čemu je dogovoreno da razmijene sve ozbiljno bolesne ratne zatvorenike mlađe od 25 godina, potom da razmijene po 6.000 tijela poginulih vojnika, kao i da uspostave liniju dostave humanitarne pomoći. Ukrajinski pregovarački tim je saopštio da ključne tačke pregovora mogu jedino biti riješene na nivou lidera zemalja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar