Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom u ponedjeljak oko 10:40 časova po Vašingtonu (16:40 časova po evropskom vremenu). Putin nije pokazao da će pristati na mirovni sporazum u Ukrajini.
Bio je to treći poziv, koji su dvojica lidera razmjenila od početka Trumpovog drugog mandata u januaru ove godine.
Tramp je rekao da će kasnije u ponedjeljak razgovarati telefonom i sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskym i sa nekim od svojih saveznika u NATO-u. Dva lidera su razgovarala i prije početka razgovora sa Putinom, objavio je ukrajinski televizijski kanal 1+1.
Ukrajinski i evropski lideri pozivaju Trumpa da uvede nove sankcije Rusiji ukoliko Putin odbije sklapanje potpunog i bezuslovnog prekida vatre i početak mirovnih pregovora u ratu, koji ulazi u četvrtu godinu.
Zelensky, koji se u nedjelju sastao sa potpredsjednikom Amerike J.D. Vanceom u Rimu, napisao je na Telegramu da "pritisak na Rusiju mora da se nastavi dok ne bude spremna da zaustavi rat". Trump i Putin su razgovarali nakon što su Rusija i Ukrajina u petak održale prve direktne pregovore u Turskoj, gde su dogovorile razmjenu zarobljenika i razmjenile mišljena o tome kako bi mogao da bude sproveden eventualni prekid vatre.
"Ovo je važan poziv, s obzirom na pregovore održane u Istanbulu", rekao je portparol Kremlja Dmitry Peskov novinarima u ponedeljak, prenijela je ruska državna agencija Interfax.
Ruske snage nastavljaju spori napredak u Ukrajini, a Kremlj je više puta poručio da Rusiju ne pogađaju pretnje daljim sankcijama, kao i da neće ubjediti Putina da promijeni svoje ratne ciljeve. Ruska ekonomija se u velikoj mjeri navikla na saveobihvatne sankcije Amerike i EU.
Američki zvaničnici su privatno signalizirali evropskim kolegama da Trump razmatra da podrži nove sankcije, koje je pripremio republikanski senator Lindsey Graham, ukoliko Rusija ne popusti, kažu za Bloomberg evropski zvaničnici.
Trump je do sada izbjegavao da preduzme kaznene mjere protiv Putina, jer ruski predsjednik ne pristaje na primirje, dok je Zelensky izrazio spremnost da se pridržava budućeg mirovnog sporazuma. U petak je američki predsjednik rekao novinarima da se "ništa neće desiti" dok se ne sastane sa Putinom. Iako su ruska i američka strana izrazile spremnost da se takav sastanak održi, nijedna još nije saopštila da postoji ikakav plan.
Zelensky je prošle nedelje otputovao u Tursku nakon što je izazvao Putina da se tamo sastane sa njim, što je ruski predsjednik odbio. Ruski pregovarači su ponovili Putinove zahtjeve da Ukrajina preda četiri regiona na istoku i jugu zemlje koje moskovske snage djelimično okupiraju, ali ne kontrolišu u potpunosti.
Amerika je svesna da postoji "mali zastoj" u pregovorima, rekao je američki potpredsjednik JD Vance novinarima u Rimu prošle nedjelje. "Mislim da će predsjednik reći predsjedniku Putinu, gledajte, da li ste ozbiljni?", rekao je.
Kremlj takođe insistira na pravno obavezujućoj garanciji da se Ukrajina neće stupiti u NATO, kao i da će ostati vojno neutralna. Rusija želi da zabrani prisustvo NATO snaga u Ukrajini, a zahtjeva i obustavu isporuka zapadnog oružja Kijevu. Moskva takođe traži da se broj ukrajinskih vojnika ograniči. Ti zahtjevi su neprihvatljivi za Kijev.
"Nažalost, nema snažnog podsticaja da Rusija pristane na prekid vatre", rekao je Michael Coffman iz Carnegi fondacije u nedjelju na konferenciji za medije u Talinu, prestonici Estonije. Smatra se da je Putin spreman za dugotrajan rat, kao i da ga pretjerano ne brine pooštravanje američkih sankcija ukoliko uskoro ne dođe do sporazuma, ispričala su za Bloomberg dva izvora bliska Kremlju.
Trump je u nedjelju, uoči razgovora sa ruskim predsednikom, razgovarao sa liderima Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Italije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Kier Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz i italijanska premijerka Giorgia Meloni su sa američkim predsjednikom prodiskutovali "o situaciji u Ukrajini i katastrofalnoj cijeni rata po obje strane”, saopštila je britanska vlada. Američki državni sekretar Marco Rubio takođe je u subotu razgovarao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.
Ruski i ukrajinski zvaničnici su u petak održali prve direktne pregovore u Istanbulu. Iako je bilo riječi o tome da bi predsjednik Putin mogao da prisustvuje pregovorima, to se na kraju nije dogodilo. Zaraćene strane su se dogovorile da razmjene 1.000 zarobljenika, a Rusija je ponovila dugačak spisak zahteva, među kojima je zadržavanje kontrole nad pet regiona na istoku Ukrajine. Kremlj je ranije u subotu izjavio da bi do susreta Putina i Zelenskog moglo doći ukoliko dvije strane postignu određene dogovore, čiji detalji za sada nisu poznati javnosti.
Ukrajina je prethodno zatražila desetodnevno primirje, u čemu su je Amerika i saveznici podržali, ali dogovor sa Rusijom nije sklopljen.
Predsjednik Kine Xi Jinping je početkom maja izjavio da se nada "pravednom" mirovnom sporazumu o Ukrajini, što je najnoviji potez u njegovom pokušaju da popravi odnose s Evropom suočen s de fakto trgovinskom blokadom od strane SAD. Kina se nada da bi se "trajan i obavezujući mirovni sporazum, koji bi prihvatile sve uključene strane" mogao postići putem dijaloga, rekao je Xi svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu tokom neformalne čajanke u Moskvi u četvrtak, prenijela je kineska državna agencija Xinhua.
.webp){kind=icon}
