Senat najavljuje zakon o sankcijama Rusiji, Trump pred izazovom

Senator Lindsey Graham najavio je da će Senat naredne nedjelje početi da razmatra nacrt zakona kojim bi se uvele nove sankcije Rusiji, testirajući da li je predsjednik Donald Trump spreman da kazni Vladimira Putina zbog odlaganja prekida vatre u Ukrajini.

Tokom posjete Kijevu u petak, Graham je poručio da više ne želi da čeka da se Trump odluči, navodeći da vjeruje kako će Senat "početi da se kreće" sa zakonom naredne nedjelje. Njegov prijedlog predviđa dodatne ekonomske pritiske, uključujući carinu od 500 odsto na uvoz iz zemalja koje kupuju ruske naftne derivate i uranijum.

"Mislim da ćete, kako Senat bude napredovao, sve više čuti i od predsjednika Trumpa", rekao je Graham, republikanac iz Južne Karoline. "Vjerujem da je sada došao do tačke kada očekuje konkretne poteze Rusije".

Najmanje 81 senator već je podržao dvostranački nacrt zakona. Senator Richard Blumenthal, demokrata iz Konektikata, rekao je da vjeruje kako se stavovi Trumpa "mijenjaju". Na pitanje da li Putin želi mir, Trump je prije dva dana rekao: "Reći ću vam za dvije nedjelje".

"Ne čekamo da vidimo šta će Putin učiniti, mi u Kongresu idemo naprijed", rekao je Blumenthal novinarima na trgu u Kijevu, gdje je govorio zajedno sa Grahamom.

I dalje ostaje ključno pitanje – da li je Trump zaista spreman da djeluje. Predsjednik je ranije slao oprečne poruke o sankcijama, a Grahamov zakon bi jverovatno izazvao poremećaje na tržištu nafte. Posljedice bi osjetile i zemlje kao što su Indija, Kina i članice Evropske unije, koje vode odvojene trgovinske pregovore sa SAD.

Jorge Silva/AFP/Getty Images/Bloomberg

Do sada je Trump koristio predlog zakona u Kongresu kao sredstvo da podstakne Putina na pregovore. Prikazivao je sebe kao neutralnog posrednika koji zadržava sankcije kako bi otvorio prostor za dijalog.

"Oštrina zakona služi i kao kazna za rusko ponašanje i kao podsticaj. Cilj je da se pruži podrška Ukrajini, poveća pritisak na Rusiju i Trumpu obezbijedi pregovaračka moć", rekao je Jordan Tama, profesor na Američkom univerzitetu.

Usvajanje zakona – koji bi Trump morao da potpiše – moglo bi da bude znak da njegov uticaj na politiku prema Rusiji slabi, pod pritiskom članova obje stranke koji smatraju da je previše blag prema Putinu. Ipak, kako ocjenjuje Tama, Graham, dugogodišnji saveznik predsjednika, ne bi gurao zakon koji je u potpunoj suprotnosti sa Trumpovim ciljevima.

Da bi zakon prošao, Graham i Blumenthal morali bi da prevaziđu skepticizam unutar administracije, gdje se postavlja pitanje da li bi dodatne sankcije uopšte imale efekta. Tokom prethodne administracije, Joe Biden i saveznici iz Evrope već su uveli niz mjera koje nisu dovele do prekida rata.

Na saslušanju u Senatu prošle nedjelje, državni sekretar Marco Rubio rekao je da Trump veruje da bi Moskva napustila pregovore ako SAD zaprete novim sankcijama.

Bijela kuća nije komentarisala nacrt zakona. Trump je u petak, na brifingu za novinare, ponovo izrazio nezadovoljstvo zbog nastavka rata u Ukrajini, ali se nije osvrtao na sankcije.

Moskva je najavila da će u ponedjeljak poslati delegaciju u Istanbul na drugu rundu mirovnih pregovora. Kijev je odgovorio da neće učestvovati dok ne dobije konkretne detalje o ruskom predlogu prekida vatre.

Zbog neodlučnosti oko Trumpovog stava, proces u Vašingtonu je zakočen, jer republikanski senatori čekaju njegov signal prije nego što krenu dalje. Ako zakon bude usvojen u sadašnjoj formi, Trump neće imati mnogo prostora da ga opozove.

"Predsjednik može da ukine sankcije samo ako Kongresu dostavi potvrdu da se sporne aktivnosti više ne dešavaju. Time Kongres pojačava pritisak i osigurava da Putin ispunjava svoj dio dogovora", rekla je Kimberly Donovan, direktorka za ekonomsku diplomatiju u Atlantskom savjetu.

Taj dio zakona otežao bi ukidanje mjera u slučaju da Putin odbije mirovni sporazum, prekrši ga ili pokrene novu vojnu invaziju na Ukrajinu.

Ako Trump nastavi da odlaže odluku, postoji rizik da zakon izgubi snagu kao sredstvo pritiska, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik. Prema njegovim riječima, evropski lideri sve više polažu nade u Kongres, jer vjeruju da Trump sam neće povući prvi potez.

Blumenthal i Graham nakon Ukrajine putuju u Francusku i Njemačku, gdje će pozvati evropske saveznike da sami preduzmu mjere – od povećanja proizvodnje nafte do snižavanja cjenovnih ograničenja – prije nego što se vrate u Vašington kako bi obezbijedili širu podršku svom zakonu.

"Zakon može završiti na njegovom stolu, a on ga ne potpiše. Može i da ga potpiše", rekao je Tama. "Platio bi političku cijenu ako zakon o oštrijem stavu prema Rusiji prođe uz skoro jednoglasnu podršku Kongresa, a on ga ne potpiše".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar