Predsednik SAD Donald Trump želi da angažuje privatni sektor kako bi omogućio ljudsku misiju na Mars, što se u velikoj mjeri poklapa sa ciljevima Elona Muska.
Prijedlog budžeta ij kuće za 2026. godinu, objavljen kasno u petak, predviđa izdvajanje više od milijardu dolara za istraživanje Marsa, uključujući novu NASA-inicijativu pod nazivom "Commercial Mars Payload Services Program" (CMPS). Prema tom predlogu, NASA bi dodjeljivala ugovore kompanijama koje razvijaju svemirska odjela, komunikacione sisteme i sletnu letjelicu pogodnu za ljude, kako bi se podstaklo istraživanje Crvene planete.
Predloženi NASA budžet od 18,8 milijardi dolara predstavlja smanjenje od oko 25 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se najveći rezovi odnose na naučni program agencije. Detaljnija verzija budžetskog zahtijeva nadovezuje se na skraćeni predlog predstavljen ranije ovog mjeseca.
"Moramo odgovorno raspolagati novcem poreskih obveznika", poručila je v. d. administratorke NASA-e Janet Petro u propratnom pismu. „To znači da moramo donositi strateške odluke — uključujući i obustavu ili smanjenje manje efikasnih programa.“
Nova inicijativa za Mars zasniva se na NASA-inom programu "Commercial Lunar Payload Services", koji su do sada koristile kompanije kao što su Intuitive Machines, Firefly Aerospace i Astrobotic Technology, iako su rezultati bili mješoviti.
Prema budžetu, ugovor za slijetanje na Mars oslanjao bi se na postojeće ugovore o lenderima. SpaceX, u vlasništvu Elona Muska, već razvija verziju rakete Starship koja bi trebalo da vrati Amerikance na Mesec u okviru NASA-inog programa Artemis. Musk je početkom nedjelje zaposlenima u SpaceX-u predstavio ambicioznu viziju naselja na Marsu.
Trumpov kandidat za čelnu poziciju NASA-e, tehnološki milijarder Jared Isaacman, izjavio je pred kongresmenima da agencija može paralelno raditi na misijama ka Mjesecu i Marsu.
Predloženi rezovi, a naročito izmjene u naučnom portfoliju NASA-e, izazvali su kritike unutar svemirske industrije i među zakonodavcima, uključujući bivše republikanske kongresmene poput Newta Gingricha i Boba Walkera. I sam Isaacman rekao je da rezanje naučnih sredstava "nije optimalan ishod".
Administracija je ranije najavila planove da postepeno ukine raketu Space Launch System koju proizvodi Boeing, kao i letjelicu Orion kompanije Lockheed Martin, čiji se razvoj razvlači godinama, nakon svega tri leta.
Umjesto toga, budžet predviđa strategiju novih, privatno vođenih misija ka Mesecu, za koje Bijela kuća tvrdi da će smanjiti troškove i rizike kašnjenja. Model bi bio zasnovan na prethodnim NASA programima koji su omogućili razvoj rakete Falcon 9 kompanije SpaceX i transportne letelice Cygnus kompanije Northrop Grumman.
Predlog budžeta vjerovatno će naići na otpor iskusnih članova Kongresa, poput republikanskih predstavnika iz Teksasa — senatora Teda Cruza i kongresmena Briana Babina — koji su dosad snažno branili postojeće planove povratka na j.
.webp){kind=icon}
