Kako se približava kraj ove radne nedjelje, mnogi s nestrpljenjem čekaju da vide da li će biti ispunjena očekivanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Rusija i Ukrajina ove nedjelje mogle da postignu sporazum o primirju. Već u toku ovonedjeljne turneje po Indiji, američki potpredsjednik JD Vance je jasno stavio do znanja da je strpljenja Trumpove administracije prema Rusiji i Ukrajini ponestalo, pozivajući obje strane da prekinu da odugovlače.
"Vrijeme je ili da kažu da (na najnoviji američki mirovni prijedlog) ili da SAD odustane od ovog procesa", rekao je Vance a prenijeli svjetski mediji, dok je kasnije i sam Trump dolio ulje na vatru pritiska optuživši ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je glavna prepreka miru.
Govoreći u Bijeloj kući, Trump je rekao da mu je saradnja s ukrajinskim liderom teža nego što je očekivao, iako smatra da je postignut napredak s obje strane.
"Mislim da je Rusija spremna i mnogi su rekli da je Rusija željela da ide do kraja. Mislim da imamo dogovor s Rusijom. Moramo da postignemo dogovor sa Zelenskim", rekao je on novinarima u Ovalnom kabinetu, dodajući da je mislio da će biti lakše raditi sa Zelenskim. "Do sada je bilo teže... Ali mislim da imamo dogovor s obojicom. Ovdje se radi o mnogo ljudskih života".
Kako prenosi Reuters, na pitanje novinara o američkom prijedlogu koji bi uključivao priznanje Krima kao "de jure" teritorije Rusije, Trump nije dao konkretan odgovor, navodeći da "nema favorita" između Ukrajine i Rusije i da mu je cilj da se rat završi.
Krim i međunarodno pravo
Prema ocjeni dopisnika iz Velike Britanije za italijanski dnevnik La Reppublika, ovo što se priprema biće "diktirani mir". Kako piše Antonello Guerrera, dogovor će sadržati šest stavki od kojih je prva "zvanično priznanje Krima kao ruskog: (što je) očigledno kršenje međunarodnog prava".
"Drugo, de fakto američko priznanje da je Moskva okupirala druge ukrajinske teritorije. Treće, nema članstva u NATO-u za Kijev (ali ima članstva u EU). Četvrto, američka kontrola nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje. Peto, sporazum o američkoj eksploataciji ukrajinskih minerala i rijetkih sirovina. Šesto, drastično ublažavanje američkih sankcija, uključujući saradnju u sektoru energetike", piše Guerrera i dodaje da će od Putina jednostavno biti zatraženo da povuče ruske trupe sa nekih okupiranih teritorija, na primjer oko Hersona, vraćajući tako Ukrajincima pristup Dnjepru. "Ovo nije dovoljno u ovom novom najmračnijem času u Evropi. Nadajmo se da ovo neće biti još jedan Minhenski sporazum".
Bloomberg Krim je već 11 godina pod kontrolom Rusije
Minhenskim sporazumom 1938. godine Velika Britanija i Francuska su, pod obrazloženjem da žele da umire Hitlerove imperijalne apetite i ratne planove, pristale na komadanje Čehoslovačke, to jeste da Njemačka sebi pripoji Sudetsku oblast.
I dok se ovaj sporazum i dalje smatra kao velika istorijska trauma za Čehe, češki komentatori današnju situaciju oko Ukrajine vide tako da je "de fakto (ako ne i de jure) napuštanje Krima i teritorija koje trenutno okupira Rusija potvrda realnosti na bojnom polju". Komentator češkog portala Aktualne Matjaš Zrno ukazuje da malo ljudi danas vjeruje da se ove teritorije mogu osloboditi silom oružja.
"Čak je i san o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu odavno postao potpuno nerealan. Sporazum o mineralima je zamišljen kao neka vrsta otplate američke pomoći, ali bi to moglo da znači i američka ulaganja i samim tim neki oblik američkog prisustva u zemlji – u zavisnosti od detalja sporazuma, koji je već revidiran nekoliko puta", ističe Zrno.
S druge strane, komentator češkog portala Echo24 Ondrej Šmigol pokušava da sagleda problem izvan crno-bijelih perspektiva i ukazuje na to da i "Ukrajinci vjerovatno shvataju da je ponovno zauzimanje Krima trenutno van njihovih mogućnosti".
"Tokom pregovora u Istanbulu u martu 2022. bili su voljni da odgode pitanje Krima na 15 godina. Nije neuobičajeno u svijetu da zvanično priznate granice ne odgovaraju stvarnim. Na primjer, većina svijeta se slaže s politikom 'Jedne Kine', ali u realnosti Tajvan je tretiran kao nezavisna država. Granica između Severne i Južne Koreje je samo linija prekida vatre, a isto važi i za granicu između Indije i Pakistana u Kašmiru: obje zemlje polažu pravo na cijelu provinciju, ističe Šmigol.
Trump: Vladimire, stani!
Iako je američki državni sekretar Marco Rubio demantovao pisanje američkog ista Politico da Bijela kuća i State Department uveliko pripremaju ublažavanje američkih sankcija, novinari širom SAD-a i Evrope uvjereni su da je to na pregovaračkom stolu.
Međutim, u najnovijim ruskim napadima projektilima i dronovima na ukrajinsku prijestonicu Kijev poginulo je devet osoba, dok je 31 osoba povrijeđena, među njima i petero djece, prenosi Ukrinform. Ovaj napad usred intenzivnih diplomatskih pregovora izazvao je žustru Trumpovu reakciju.
Bloomberg
"Vladimire, stani! Nisam srećan zbog ruskih udara na Kijev. To je nepotrebno i događa se u veoma lošem trenutku", napisao je Trump na mreži Truth Social.
U nizu osuda je i visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednost Kaja Kallas istakla da se ratni ciljevi Rusije nisu promijenili.
"Dok tvrdi da stremi ka miru, Rusija je izvela smrtonosni vazdušni napad na Kijev. To nije težnja ka miru, već sprdnja", napisala je ona na društvenoj mreži X.
Bloomberg
Zbog svega toga, austrijska komentatorka lista Die Presse Jutta Sommerbauer smatra da bi primjena ovog "mirovnog plana" bila pogubna što se tiče međunarodnog prava.
"Veoma je problematično da bi priznavanjem Krima kao 'ruskog', najmoćnija nacija na svijetu dekriminalizovala moskovsku krađu zemlje i unaprijedila je na pravno valjanu praksu. Kršenje međunarodnog prava? Nema problema za 'dealmakera' Trumpa", ukazuje Sommerbauer i dodaje da bi posljedice mogle biti pogubne. "Principi međunarodnog prava, koje su se mnogi autokrati s imperijalnim ambicijama dosad suzdržavali da prekrše, sada bi bili vjerovatno srušeni zauvijek. I konačno: bez bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, loš sporazum bi ionako bio bezvrijedan... Apsolutno ništa ne bi stajalo na putu Putinu da ponovo napadne".
Posljedice po Evropu
Rumunski komentatori upozoravaju na moguće posljedice ovakvog sporazuma na Evropsku uniju, ocjenjujući da bi Rumunija trebalo da blokira takav dogovor.
"Ako Rusija kontroliše Crno more, bude 'nagrađena' četvrtinom ukrajinske teritorije, a svoju ekonomiju je pretvorila u ratnu ekonomiju, šta će je spriječiti da napadne Rumuniju za nekoliko godina? Visokopozicionirani diplomati i vojni zvaničnici EU svakog mjeseca upozoravaju da bi Rusija mogla da napadne neku zemlju NATO-a u narednih pet godina kako bi testirala alijansu i destabilizovala EU", ističe komentator uticajnog rumunskog portala G4Media Cristian Pantazi i dodaje da zbog svega toga "Rumunija sada mora da učini sve što može diplomatski i politički da spriječi prihvatanje dogovora koji je predložio Donald Trump".
I ukrajinski politički analitičar Aleksander Kočetkov smatra da Ukrajina i EU zapravo moraju da se pripreme za intenziviranje ruskih napada te da "Zelenski ovakav mirovni sporazum može da potpiše samo u avionu - na putu ka trajnom egzilu iz kojeg ne može biti izručen".
"Tako da on to neće učiniti. Stoga moramo očekivati da će se agresija Rusije povećati s intenziviranjem raketnih i bespilotnih napada na naše gradove. Da li će linija fronta ostati relativno stabilna zavisiće od toga koliko ćemo dobro mi i Evropljani uspostaviti novi lanac snabdijevanja oružja i municije, bez učešća SAD-a", piše Kočetkov.
.webp){kind=icon}
