Pokušaj lidera Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Poljske da zajedničkom posjetom Kijevu i ultimatumom uz prijetnju novih sankcija izdejstvuje kod Kremlja hitan jednomjesečni prekid vatre u Ukrajini doživio je diplomatski neuspjeh. Ne samo da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin potpuno izignorisao taj njihov ultimatum, već ga je "poklopio" predlažući da se u Istanbulu u četvrtak, 15. maja, obnove direktni mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije. Štaviše, to je naišlo na promptno odobravanje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, iako je dan ranije u zajedničkom telefonskom razgovoru podržao prijedlog Emmanuela Macrona, Friedricha Merza, Keira Starmera i Donalda Tuska o zahtjevu Putinu da u roku od 48 sati prekine vatru pa tek onda da svi sjednu za pregovarački sto.
Uzalud su evropski političari minulog ponedjeljka odbrojavali koliko je još ostalo do isteka evropskog ultimatuma, budući da je iz Kijeva i sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski brzo odgovorio da je spreman lično se sastati s Putinom u Turskoj u četvrtak, što mu je potom poručio i Trump preko društvene mreže Truth Social, napisavši da odmah pristane na pregovore u Istanbulu, dodajući da postoji mogućnost da im se i on pridruži.
Političari i komentatori širom svijeta se pitaju jesu li novi pregovori u Istanbulu zapravo Putinov blef ili zaista šansa za mir u Ukrajini. Prema ocjeni glavnog urednika ruskog nezavisnog kanala TV Rain Tihona Dsjadkoa, ovo je diplomatski dvoboj. Kako prenosi portal Echo, ovaj urednik ističe da se Putin prijedlogom direktnih pregovora predstavio kao "mirotvorac u Trumpovim očima", a da je onda Zelenski "podigao ulog" rekavši da je spreman pregovarati i "gle čuda, u Trumpovim očima on je sada mirotvorac".
"Moskva to nije željela i planirala je poslati nekoga poput (bivšeg ministra kulture) Medinskog ili (šefa opozicione stranke LDPR) Sluckog, što bi značilo da bi pregovori propali. Onda Trump insistira na pregovorima, a Kijev teško može insistirati na pregovorima s Putinom lično. Ali onda Trump ide korak dalje i kaže da će lično letjeti u Istanbul, što znači da Moskva više ne može samo slati klovnove", smatra Dsjadko i zaključuje da je "lopta sada u dvorištu Kremlja".
Zabrana pregovora s Putinom
I dok pojedini međunarodni mediji, ali i evropski političari, poput njemačkog demokršćanina Rodericha Kiesewettera, hvale "snažan signal Zelenskog" da na "ravnoj nozi" pregovara, istovremeno sumnjajući da će Putin doći lično za pregovarački sto, uočljivo je da se u međunarodnoj javnosti zaboravilo da je u oktobru 2022. godine Zelenski donio predsjednički dekret kojim se Ukrajincima zabranjuju direktni pregovori s Rusijom dok je Putin njen predsjednik.
Konkretno, Zelenski je tada tim dekretom potvrdio provođenje odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, a pojedini zapadni mediji ističu da ta odluka ne sadrži zabranu, već samo konstataciju da je Vijeće "odlučilo proglasiti nemogućnost vođenja pregovora s predsjednikom Ruske Federacije V. Putinom". Kako ističu, ovdje je riječ o utvrđivanju trenutnog stanja, a ne o zabrani pregovaranja s Rusijom kao zaraćenom stranom.
Bloomberg Očekivani ponovni susret u Istanbulu: Vladimir Putin i Recep Tayip Erdogan
Prema riječima ukrajinskog politikologa Volodimira Fesenka, izjava Zelenskog da će 15. maja čekati Putina u Turskoj je "nastavak aktivnog taktičkog manevrisanja oko pitanja mirovnih pregovora".
"Ovdje nije riječ o pregovorima već o spremnosti za pregovore. Formalno, to je apel Putinu, ali u stvarnosti je to signal glavnom arbitru u Washingtonu – predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu", ističe u objavi na društvenim medijima Fesenko i dodaje da je i Putinova izjava kojom nudi pregovore u Istanbulu "također u suštini usmjerena na Trumpa".
I dok Rusija još uvijek nije saopćila na kojem nivou će učestvovati na pregovorima u Istanbulu, agencija Reuters prenosi riječi ukrajinskog savjetnika za medije da je Zelenski izjavio da će se u cilju pregovora za okončanje rata sastati isključivo s Putinom, a ne s drugim članovima ruske delegacije.
"Ako lider Kremlja zaista uđe u avion da posjeti svog prijatelja Erdogana i sjedne s čovjekom kojeg naziva 'šefom kijevskih nacista' – a to će ostati neizvjesno do posljednjeg trenutka – onda se nešto zaista promijenilo poslije više od tri godine žestokih borbi", smatra profesor Andrea Lavazza u autorskom tekstu za italijanski dnevni list Avvenire. "Ruski predsjednik ne voli ultimatume, a Evropa, koja je dijelom povratila jedinstvo i odlučnost – možda zahvaljujući novom njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu – dala mu je jedan".
Razgovori o teritorijama, nuklearki i pristupu Crnom moru
Ruski politikolog Abas Galjamov objašnjava na društvenim mrežama kako se u Kremlju razmišlja i zašto Moskva sada nudi pregovore.
"Postoje oni koji sada pišu da je Putin odbio primirje koje je ponudila Ukrajina. Šta su zamišljali? Da će Putin ustati i reći: 'Prihvatam prijedlog Zelenskog?' Nijedan političar to ne bi uradio. Ne možete u politici igrati kao drugi najbolji", ističe Galljamov i dodaje da u politici morate ignorisati prijedlog protivnika i predstaviti svoju - malo izmijenjenu - verziju koja izgleda originalno, a ne kao kopija protivnikove. "To su osnovna pravila javne politike i Putin ih zna. Ipak, ruski predsjednik ustvari nije imao drugog izbora nego da se složi s prijedlogom Zelenskog. Jer ga je Trump podržao."
Američki State Department je saopćio da je američki državni sekretar Marco Rubio razgovarao o mogućnostima za prekid vatre i putu ka miru u Ukrajini, sa šefovima diplomatije Francuske, Njemačke, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, kao i s visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas.
U Istanbul u četvrtak, kako saznaje iz svojih izbora agencija Reuters, putuju ključni Trumpovi ljudi za rješavanje rata u Ukrajini: specijalni izaslanik za Rusiju i Ukrajinu Joseph Keith Kellog i specijalni izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff.
Američki milijarder i investitor u nekretnine Witkoff postao je proteklih mjeseci ključni čovjek za Trumpovu komunikaciju s Putinom, ali i za rješavanje sukoba širom svijeta. On je u razgovoru za američki desničarski portal Breitbart News rekao da bi glavne teme potencijalnih pregovora u Istanbulu mogle obuhvatiti pitanje teritorijalnog statusa, kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, korištenje rijeke Dnjepar, kao i pristup Ukrajine Crnom moru.
"Mislim da su ključna pitanja regioni (koje je Rusija proglasila svojom teritorijom), nuklearna elektrana, i to kako će Ukrajinci moći koristiti rijeku Dnjepar i izaći na more", rekao je Witkoff u intervjuu snimljenom prije ruskog prijedloga Kijevu za direktne pregovore, dodajući da je Trump dao ultimatum stranama da krenu u pregovore ili će se u suprotnom SAD povući iz procesa rješavanja spora. "Dogovora neće biti bez odobrenja predsjednika Rusije Vladimira Putina".
Stari Putinovi uslovi
Iako Putin tvrdi da predlaže bezuslovne pregovore u Istanbulu, švedski dnevni list Dagens Nyheter ističe da su zapravo povezani s brojnim uslovima.
"Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov kaže da bi razgovori trebalo da se zasnivaju na uslovima pregovora koji su održani u Istanbulu u proljeće 2022. godine, kada je Rusija, između ostalog, zahtijevala ukrajinsku neutralnost i stroga ograničenja ukrajinskih odbrambenih snaga", ističe novinar ovog lista Michael Winiarski i dodaje da Moskva također zahtijeva da se riješe "osnovni uzroci rata". "Ovo je način Kremlja da kaže da je proširenje NATO-a krivo za ruski agresivni rat."
Osim toga, pojedini komentatori se prisjećaju prethodnih pregovora u Istanbulu na samom početku rata, koji su propali, kako tvrde ruski, ali i pojedini nezavisni izvori, zbog toga što su Amerikanci i Britanci u aprilu 2022. rekli Zelenskom da odbaci mirovni sporazum. Kao svojevrsni dokaz za to, najčešće se citiraju pojedine izjave tadašnje američke državne podsekretarke Victorije Nuland, koja je, između ostalog, u jednom intervjuu rekla da Amerikanci nisu bili prisutni na pregovorima i isprva nisu znali nikakve detalje sporazuma, ali da su im Ukrajinci pred kraj razgovora tražili savjet.
Bloomberg Boris Johnson
"Postalo nam je jasno da je Putinov glavni uslov 'skriven' u aneksu dokumenta na kojem su radili. On podrazumijeva ograničenja na specifične sisteme naoružanja koje bi Ukrajina smjela imati nakon potpisivanja. Tako da bi Ukrajina u suštini bila vojno oslabljena", rekla je Nuland, dodajući da slična ograničenja nisu planirana za Rusiju. "Zato su ljudi unutar i izvan ukrajinske delegacije počeli ispitivati i koliko je ovaj sporazum dobar – to je bio trenutak kada je propao."
Osim toga, Putin je javno posjetu tadašnjeg britanskog premijera Borisa Johnsona Kijevu u aprilu 2022. povezao s navodnim pokušajem Zapada da zaustavi pregovore, što je Johnson demantovao.
I dok pojedini istraživači navode da pregovori u Istanbulu "nisu bili izgubljena šansa za mir" jer sporazum nije bio blizu završetka, jer se nije dotakao teritorijalnih pitanja, pojedini mediji ukazuju na to da čak i ako se postigne mir, to neće biti kraj za Evropsku uniju.
I dok skandinavski i baltički komentatori zagovaraju daljnje zaoštravanje kaznenih sankcija prema Rusiji, komentator grčkog dnevnog lista Naftemporiki Michais Psilos naglašava potrebu za dugoročnim razmišljanjem.
"Evropski političari moraju raditi na razvoju koherentnog plana za trajni mir u Evropi koji utječe ne samo na budućnost Ukrajine, već i na sigurnost cijelog Starog kontinenta, a također i na stav Rusije. Jer, kada se mirovni proces konačno završi, nabolje ili nagore, Rusija će i dalje biti u istom geografskom položaju u kojem je danas", ističe Psilos i dodaje da isto važi i za EU.
.webp){kind=icon}
