Rusija je "saglasna", rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za novinare u Moskvi, ali je pritom postavio brojne uslove i "pitanja koji se moraju raspraviti", povodom prijedloga o 30 dana privremenog primirija u ratu u Ukrajini, koji su američki i ukrajinski predstavnici dogovorili na razgovorima u Saudijskog Arabiji.
Između ostalog, on je dodao da će naredni potezi po pitanju primirja "zavisti od toga kako se razvija situacija na terenu" u Kurskoj oblasti, dijelu Ruske Federacije koji je od avgusta prošle godine ukrajinska vojska dijelom osvojila.
"Slažemo se sa prijedlogom o prekidu vatre kako bi se prekinula neprijateljstva, ali polazimo od činjenice da bi ovaj prekid vatre trebalo da dovede do trajnog mira i da otkloni osnovne uzroke ove krize", rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, nakon bilateralnog susreta u Moskvi. "Postoje pitanja o kojima tek treba da razgovaramo".
Nakon brojnih pohvala na račun američkog predsednika Donada Trumpa i "dobrog" prijedloga SAD o prekidu vatre, Putin je počeo da se pita šta bi značio prekid vatre u Kurskoj oblasti i da li bi "to značilo da će svi tamo otići", misleći očigledno na ukrajinske trupe. Prethodno je rekao da ukrajinske trupe više ne mogu da napuste to područje i da će morati da se "predaju ili umru".
"Da ih pustimo nakon što su tamo počinili brojne zločine nad civilima ili će im ukrajinsko rukovodstvo narediti da se predaju? Šta će se to desiti? To nije jasno", rekao je Putin, dodajući da bi prekid vatre Ukrajina mogao da pruži Ukrajini šansu da se ponovo naoruža i povrati zamah "u trenutku kada Rusija napreduje". "Kako će se rešavati drugi aspekti duž 2000 kilometara duge linije sukoba? Kao što znate, ruske trupe napreduju praktično u svakom sektoru linije dodira i postoje svi uslovi da osvojimo prilično velike teritorije. Pa šta bi se desilo tokom tih 30 dana? Da li bi to omogućilo Ukrajini da nastavi sa prinudnom mobilizacijom i snabdijevanjem Ukrajine oružjem kako bi novomobilisane jedinice mogle da budu obučene, ili to neće biti urađeno?"
Bloomberg
Putin je istakao da je neriješeno i ko bi kontrolisao prekid vatre, ko će izdati naređenje da se prekinu neprijateljstva, kao i koliko će to zaista vrijediti duž 2000 kilometara dugog fronta.
"Ko će odlučiti gdje je došlo do kršenja mogućeg sporazuma o prekidu vatre duž cijele linije od 2000 kilometara i ko će biti kriv? Ko će biti okrivljen za kršenje primirja? Sva ova pitanja moraju pažljivo, mukotrpno proučiti obje strane", rekao je Putin, zaključivši da je "ideja dobra". "I mi je apsolutno podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo i mislim da treba da pregovaramo sa našim američkim kolegama i partnerima, možda telefonskim razgovorom sa predsjednikom Trumpom, ali samu ideju o okončanju ovog sukoba mirnim sredstvima mi to podržavamo".
U prvoj reakciji Trump je rekao da je Putin "dao veoma obećavajuću izjavu, ali nije bila potpuna" te da je voljan da razgovara sa ruskim predsjednikom kako bi obezbijedio prekid vatre, prenio je Reuters.
"Nadajmo se da će Rusija učiniti pravu stvar", rekao je on.
Nikome ne trebaju koraci koji samo imitiraju mirovne akcije
U toku današnjeg dana mediji širom svijeta su sa nestrpljenjem čekali ruski stav, pokušavajući da dobiju bar naznaku stava Kremlja, budući da je konferencija za novinare Putina i Lukašenka nekoliko puta odlagana.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je samo izjavio da će Rusija da razmotri svoj stav o Ukrajini nakon što dobije informacije od predstavnika SAD, pri čemu je danas u Moskvu doletio američki specijalni izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff, američki milijarder kojeg je Trump zadužio i za pregovore sa Ukrajincima u Džedi. Peskov je dodao da će ruski stav da bude formulisan "nakon bilateralnog dijaloga, a ne putem medija" što je pojedinim posmatračima ukazalo da Putin očekuje da prvo, ne samo razgovara sa Witkoffom, već vjerovatno telefonski i sa samim Trumpom.
Čak su mediji prenijeli da se taj telefonski razgovor očekuje u toku dana, ali je nešto kasnije ruska novinska agencija Interfax prenijela riječi Putinovog spoljnopolitičkog savjetnika Jurija Uškova da će SAD i Rusija "tek da se dogovore" o razgovoru dva predsjednika te da Kremlj ne očekuje da se to dogodi u četvrtak.
Uškov je nešto ranije podstakao zapadne medije da objave da Rusija odbija prijedlog o primirju, jer je u izjavi za prvi kanal ruske državne televizije rekao da "nikome ne trebaju koraci koji samo imitiraju mirovne akcije". On je rekao da je u razgovoru sa američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Michaelom Waltzom iznio ruski stav "da je to ništa drugo do privremeni predah za ukrajinsku vojsku, i ništa više".
"Naš cilj je dugoročan mirovni sporazum, koji bi uzeo u obzir legitimne interese naše zemlje i naše dobro poznate zabrinutosti. Meni se čini da nikome ne trebaju koraci koji samo imitiraju mirovne akcije", rekao je Uškov pa je, na insistiranje novinarke da kaže da li to znači da je ruska strana odbila ovaj dogovor, dodao da je to samo njegovo način razmišljenja, a da će konačan stav formulisati predsjednik Rusije.
Bezbjednosna zona je prijedlog Putina
Prethodno veče, Putin je u uniformi neočekivano došao Kursku oblast na jugozapadu Rusije, koja je mjesecima bila dobrim dijelom osvojena od ukrajinske vojske. Proteklih dana ukrajinske trupe su bile prinuđene na povlačenje zbog jačine nadiranja ruskih trupa, koja je oslobodila grad Sudžu. Na sastanku sa generalima ruske vojske, Putin je predložio formiranje bezbjednosne zone duž rusko-ukrajinske državne granice, dodavši da ruske trupe treba da "savladaju neprijatelja" u Kurskoj oblasti "što je prije moguće" te da u potpunosti oslobode taj ruski pogranični region.
One istakao da će zarobljene ukrajinske trupe u Kursku tretirati kao teroriste te da je u Kurskoj oblasti Rusija postupala "humano", dodajući pritom da strani borci "nemaju prava po Ženevskoj konvenciji".
Bloomberg
U međuvremenu je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski potvrdio da se isporuka američkog oružja Ukrajini preko Poljske vratila na prethodni nivo, nakon što ju je Trump privremeno obustavio u toku ovog mjeseca.
Predsjednik Ukrajine tvrdi da Moskva hoće da produži rat
Govoreći o američkim predlozima za prekid vatre, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je optužio je Rusiju da "nastoji da produži rat", pozvavši SAD da "primoraju" Moskvu da okonča rat.
"Svijet tek treba da čuje smislen odgovor Rusije na prijedloge. Moskva nastoji da produži rat i odloži mir, što je duže moguće. Nadamo se da će pritisak SAD biti dovoljan da primora Rusiju da okonča rat", rekao je Zelenski, koji je prethodnih dana izrazio sumnju da će Rusija prihvatiti prekid vatre, ponavljajući da Ukrajina nikada neće priznati teritorije koje je Rusija okupirala.
Bloomberg
Agencija Rojters je, pozivajući se na izjave dvojica neimenovanih zvaničnika, javila da je Moskva Vašingtonu već predstavila listu svojih zahtjeva za sporazum o primirju. Izvori Rojtersa su uslove Kremlja opisali kao široke i slične zahtjevima koje je Rusija ranije postavljala Ukrajini, SAD i NATO-u. Ti raniji uslovi uključivali su zahtjev da Ukrajina ne bude članica NATO, da se ne razmještaju strane trupe u Ukrajini, kao i da bude međunarodno priznato da Krim i četiri ukrajinske pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina takođe zahtijevala od SAD i NATO-a da se pozabave, kako je nazvala, "osnovnim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a na istok.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je ranije danas da se nada da bi do prekida vatre između Rusije i Ukrajine moglo da dođe u roku od nekoliko dana, ako se ruski lideri slože.
"Evo kako bismo željeli da svijet izgleda za nekoliko dana: nijedna strana ne puca jedna na onu drugu - ni rakete, ni projektili, ni meci, ništa, ni artiljerija", rekao je on novinarima na putu iz Saudijske Arabije u Kanadu. "Pucnjava prestaje, borba prestaje i počinju razgovori".
Rubio: Lopta sada u ruskom dvorištu
Bloomberg
I dok je američki državni sekretar Marco Rubio ranije govorio da je lopta sada u ruskom dvorištu, komentator austrijskog dnevnika Kurier Armin Arbeiter ističe da "sa vojnog stanovišta, Vladimir Putin vjerovatno ne vidi razlog da sada prihvati prekid vatre", te da ga na to može naterati jedino Trump direktno.
"Dakle, lopta je u dvorištu Donalda Trumpa. Samo on može staviti Putina pod pritisak i natjerati ga da pristane na primirje koje je nepovoljno sa njegovog stanovišta. Na primjer, postoji plan Kellogga, prema kojem bi Ukrajina bila preplavljena američkim oružjem. Ili masovne ekonomske sankcije protiv Rusije, koje bi prvenstveno uticale na ruski izvoz nafte i gasa", ističe Arbeiter i dodaje da će Putin "uvijek ići onoliko koliko mu je dozvoljeno da ide, a Trump ga trenutno pušta".
S druge strane, britanski Daily Telegraph u svom uredničkom uvodniku ističe da SAD i Evropa zajedno trebalo da pritisnu Moskvu, navodeći kao primjer dalju vojnu pomoć, pojačavanje isporuka i širenje raspona kapaciteta koje se nude oružanim snagama Ukrajine.
"Ali možda je najosjetljivija tačka pritiska, koja je na raspolaganju zapadnim liderima, zapravo merkantilistička: primjenjujući punu snagu sankcija prema državama koje pomažu Putinu da izbjegne ekonomsko gušenje njegove države", smatra uredništvo konzervativnog londonskog dnevnika, dodajući da bi američkim pregovaračima u Moskvi trebalo da bude jasna cijena ne postizanja dogovora.
Prema ocjeni ukrajinskom politikooga Wolodymyra Fessenka, Kremlj je u "škakljivoj situaciji" da je pred dilemom Ukrajina ili Trumpa.
"Koliko juče se vjerovatno nadao da će uspjeti da dboije sve - da uz pomoć Trumpa uvjeri Ukrajinu da kapitulira, da postepeno povrati kontrolu nad Ukrajinom i istovremeno da postigne sporazum sa Trumpom o raznim taktičkim i eventualno strateškim pitanjima. Sada mora da donese odluku", smatra Fessenko i dodaje da ako Putin "i dalje želi taktičko-strateški savez sa Trumpom kako bi ojačao svoj geopolitički položaj i smanjio svoju zavisnost od Kine, onda mora da pristane na primirje i odustane od svoje namjere da natera Ukrajinu da kapituira".
Stanje na Kurskom frontu
Ukrajina je imala malo prostora za manevrisanje i izabrala je najbolju opciju da Trumpovu moć iskoristi u korist, ocjenjuju urednici španskog dnevnika El Mundo u uvodniku, smatrajući da ukrajinsko bezuslovno prihvatanje američkih prijedloga, prisiljava američku vladu da sada ubijedi Moskvu. Španski dnevni list poziva i na apsolutno nepovjerenje svih strana.
"Rusija bi mogla da iskoristi primirje da kupi vrijeme i osigura okupirane teritorije. Moskva bi mogla da iskoristi sporazum kao zamku da pojača svoju vojsku i povrati međunarodni položaj, koji je izgubila nakon invazije", smatra španski dnevnik, dodajući da bi Putin mogao "ponovo da prekrši sve sporazume, kao i što je učinio sa Minskim sporazumima kada je ponovo napao Ukrajinu 2022. godine".
Ruski novinar Dmitrij Kolosev, pak, smatra da dešavanja na frontu povećavaju šansu za primirje, budući da su ruske trupe posljednjih dana ruske napredovale u ruskom regionu Kursk i uše u ruski grad Sudzha, koji je ukrajinske vojske mjesecima držala pod svojom kontrolom.
"Ovo povećava šanse za primirje, jer Putin barem neće morati da pregovara za region Kursk, što bi za njega značilo gubitak imidža. Sam Putin možda još nije siguran kako da reaguje i možda će čekati na novi razgovor sa Trumpom", istakao je Kolosev, a prenosi ruski portal Echo. "Iako postoji mnogo indicija da će odbiti prijedlog primirja (ili pokušati da ga sabotira), i dalje mislim da je moguće da će Kremlj pristati na to. Jer sklapanje sporazuma sa Trumpom je velika pobjeda kojoj se Putin nada".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...