Sukob Trumpa i Harvarda, sve što treba da znate

Administracija predsjednika Donalda Trumpa vrši pritisak na Harvard i druge privatne američke univerzitete da promijene politiku. Američke vlasti tvrde da univerziteti moraju više da urade u borbi protiv antisemitizma i zaštiti prava građana na kampusu, a Harvard je kažnjen zamrzavanjem 2,6 milijardi dolara federalnih grantova. Najbogatiji američki privatni univerzitet ovo tumači kao novi pritisak, nakon što su stranim studentima ovog univerziteta ukinute vize.

Trumpova administracija traži od Harvarda da revidira politiku upravljanja, zapošljavanja i prijema studenata, tvrdeći da nije u skladu s vizijom Bijele kuće. Trumpova administracija je prethodno pokušala zabraniti stranim studentima upis na Harvard, a u toku je pokušaj poništavanja certifikata za programe na koje se upisuju međunarodni studenti. Za sada, sud je privremeno spriječio vladu da do kraja sprovede zamisao.

Harvard je odbacio zahtjeve. "Nijedna vlada, bez obzira na to ko je na vlasti, ne treba diktirati univerzitetima koga da zaposle, kao ni koje naučne oblasti treba da razvija", navodi se u saopćenju. Američka vlada je samo nekoliko sati kasnije zamrznula 2,2 milijarde dolara grantova namijenjenih Harvardu, a univerzitet je 21. aprila tužio vladu.

Eskalacija se produbila kada je američka ministrica prosvjete Linda McMahon uputila pismo Harvardu 5. maja, gdje ih obavještava da će biti uskraćeni za nekoliko federalnih grantova sve dok ne pokažu "odgovorno upravljanje". Nekoliko dana kasnije, osam američkih agencija je ukinulo 450 miliona dolara grantova univerzitetu. Harvard je 13. maja proširio tužbu na dodatna smanjenja finansiranja.

Predstavnički dom, predvođen republikancima, usvojio je zakon koji uključuje značajno povećanje poreza na neto investicije privatnih koledž fondova, među kojima je i Harvard. Osim toga, Trump tvrdi da Harvard nema efikasan način da se bori protiv antisemitizma - studenti su u više navrata protestovali zbog rata Izraela i palestinskog Hamasa, a pojedini jevrejski studenti žale se da je antisemitizam itekako prisutan. 

Harvard, najstariji i najbogatiji privatni univerzitet u Americi, podnio je tužbu u kojoj tvrdi da američka vlada ugrožava njihovu nezavisnost i guši slobodu govora suspenzijom federalnih istraživačkih grantova. Blokadu upisa stranih studenata nazivaju nezakonitom.

Craig F. Walker/The Boston Globe/Getty Images

 

Šta piše u Harvardovoj tužbi

Harvard je tužio grupu agencija izvršne vlasti Amerike i visoke zvaničnike, tvrdeći da se zamrzavanjem grantova krši pravo univerziteta na slobodu govora zagarantovano Prvim amandmanom američkog Ustava. Uskraćivanjem sredstava, vlada je pokušala "prisiliti Harvard da se prilagodi vladajućoj ideologiji", navodi se u tužbi. Harvard tvrdi da vlasti pokušavaju uspostaviti kontrolu nad univerzitetom, kao i da im oduzmu pravo na samostalno odlučivanje. 

U tužbi se također tvrdi da je vlada ukidanjem finansiranja prekršila savezne propise. Trumpova administracija se poziva na Zakon o građanskim pravima iz 1964. godine, koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu rase, boje kože i porijekla, kako bi opravdala svoje postupke protiv Harvarda. Harvard tvrdi da mu zakon daje pravo da dobrovoljno sarađuje s vladom kako bi ispravio sve propuste u poštovanju propisa, ali da vlada nije pružila univerzitetu nikakvu priliku da to učini prije nego što su sredstva zamrznuta.

U dopunjenoj tužbi se navodi da su vladine agencije naglim prekidom finansiranja prekršile ne samo Prvi amandman, već i Zakon o administrativnom postupku.

Šta znači zamrzavanje finansiranja

U otvorenom pismu, predsjednik Harvarda Alan Garber ocijenio je da će posljedice biti "teške i dugotrajne". Rekao je da će to utjecati na istraživanje univerziteta o raku kod djece, multipli sklerozi, Parkinsonovoj bolesti i Alzheimerovoj bolesti. Prema tužbi, zamrzavanje će također utjecati na obrazovanje hiljada diplomiranih studenata.

U prošloj akademskoj godini, Harvard je od raznih federalnih agencija dobio oko 700 miliona dolara za finansiranje istraživanja od raznih saveznih agencija, kao što su ministarstva zdravlja, odbrane i energetike. Svake godine, univerzitet na istraživanja troši oko 500 miliona dolara. Harvard je najavio da će iz sopstvenih sredstava nadoknaditi 250 miliona za istraživačke projekte, a Garber je najavio da će od 1. jula primati 25 posto manju platu. 

Harvard raspolaže fondom vrijednim više od 53 milijarde dolara, ali taj novac ne može da se koristi kao sredstva s bankovnog računa. Dio fonda se isplaćuje kao godišnja raspodjela za podršku budžetu univerziteta, dok je ostatak vezan za nelikvidnu imovinu.

Oko 30 posto studenata na Harvardu su stranci, ima ih skoro 6.800. Dolaze iz više od 140 zemalja, pokazuju zvanični podaci. Ako američka vlada uspije sprovesti zamisao do kraja, oni će izgubiti pravo na stipendije. 

Za međunarodne studente koji su planirali krenuti najesen, tajming nije mogao biti gori. Rok za podnošenje prijava istekao je 1. maja. 

Kako su reagovali drugi univerziteti

U martu i aprilu, Trumpova administracija je zamrzla federalno finansiranje za druge elitne univerzitete, među kojima su Kolumbija, Kornel, Northwestern, Princeton i Univerzitet u Pensilvaniji, navodeći nepoštovanje zahtjeva za promjenu politike i navodne propuste u rješavanju antisemitizma.

Odgovor Kolumbije bio je potpuno drugačiji od Harvardovog. Kolumbija je 21. marta saopćila da će se pridržavati zahtjeva Trumpove administracije da započne pregovore o vraćanju 400 miliona dolara zamrznutog finansiranja. Obećali su da će zabraniti maske na protestima na kampusu, zaposliti 36 "specijalnih službenika" s ovlastima da provode hapšenja, kao i da će odsjeke za studije Bliskog Istoka, Afrike i Južne Azije staviti pod pojačan nadzor. 

Više od 200 lidera akademskih institucija u Americi je krajem aprila potpisalo zajedničko pismo, u kojem se protive "neprimjerenom miješanju vlade u živote onih koji uče, žive i rade na kampusima" i instrumentalizaciju "javnog finansiranja kao mjere prisile".