Trumpova administracija blokirala je upis stranih studenata na Sveučilište Harvard, zadavši težak udarac toj instituciji i podigavši sukob s elitnim sveučilištima na dosad nezabilježenu razinu.
Sjedinjene Američke Države povukle su Harvardovu certifikaciju u okviru Programa za studente i razmjenu (SEVP), što znači da strani studenti više ne mogu pohađati to sveučilište. Postojeći strani studenti moraju se prebaciti na drugo sveučilište ili gube svoj legalni status, navelo je Ministarstvo domovinske sigurnosti u priopćenju u četvrtak.
"Vodstvo Harvarda stvorilo je nesigurno okruženje na kampusu dopuštajući antiameričkim, pro-terorističkim agitatorima da maltretiraju i fizički napadaju pojedince, uključujući mnoge židovske studente, te na druge načine ometaju nekad ugledno obrazovno okruženje", stoji u priopćenju.
Blokada upisa stranih studenata dodatno će pogoršati financijski pritisak na Harvard. Trumpova administracija zamrznula je više od 2,6 milijardi dolara Harvardovog financiranja i prekinula dodjelu budućih potpora, u sve oštrijem sukobu oko načina na koji sveučilište postupa s navodnim antisemitizmom na kampusu i zahtjevima vlade za većim nadzorom.
Trump je također pozvao na ukidanje porezno oslobođenog statusa toj instituciji, što je sveučilište iz Cambridgea, Massachusetts, upozorilo da bi imalo “ozbiljne posljedice za budućnost visokog obrazovanja u Americi”.
Harvard je odgovorio izjavom da je posljednja odluka vlade nezakonita.
"Potpuno smo predani očuvanju sposobnosti Harvarda da ugosti međunarodne studente i znanstvenike, koji dolaze iz više od 140 zemalja i neizmjerno obogaćuju Sveučilište — i ovu naciju", rekao je glasnogovornik u izjavi. "Brzo radimo na tome da pružimo smjernice i podršku članovima naše zajednice."

Harvard se bori protiv Trumpa
Sveučilište je tužilo nekoliko američkih agencija zbog blokiranja saveznih sredstava nakon što je vlada zahtijevala da preustroji svoje upravljanje, transformira prijemni postupak i zapošljavanje profesora, prestane primati strane studente koji su neprijateljski nastrojeni prema američkim vrijednostima i osigura raznolikost mišljenja.
Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem u travnju je zahtijevala da Harvard do 30. travnja dostavi podatke o bilo kakvim nasilnim ili nezakonitim radnjama stranih studenata, ili će odmah izgubiti certifikaciju u okviru vladinog programa studentskih viza. Na Harvardu gotovo 6.800 studenata — 27 posto ukupnog broja — dolazi iz drugih zemalja, što je porast u odnosu na 19,6 posto iz 2006., prema podacima sveučilišta.
U priopćenju Ministarstva stoji da su mnogi od “agitatora” strani studenti, te se vodstvo Harvarda također optužuje za suradnju s Komunističkom partijom Kine. Ranije ovog tjedna, članovi Kongresa poslali su pismo predsjedniku Harvarda Alanu Garberu u kojem traže informacije o vezama sveučilišta s kineskom vladom i vojskom.
Zakonodavci tvrde da je sveučilište bilo domaćin i da je obučavalo pripadnike Xinjiang Production and Construction Corps (XPCC), državne organizacije koju su SAD sankcionirale 2020. zbog navodnog kršenja ljudskih prava, uključujući zatočavanje pripadnika ujgurske muslimanske manjine. Peking poriče te optužbe.
"Ova administracija drži Harvard odgovornim za poticanje nasilja, antisemitizma i suradnje s Komunističkom partijom Kine na kampusu", rekla je Noem u četvrtak. "Upis stranih studenata je privilegija, a ne pravo, i sveučilišta ne bi smjela koristiti njihove više školarine za povećanje svojih višemilijarderskih zaklada."
Noem je, gostujući na Fox Newsu, rekla da administracija razmatra blokiranje međunarodnog upisa i na drugim sveučilištima.
"Ovo je upozorenje svakom drugom sveučilištu da se sabere", izjavila je Noem.
Najveća zaklada
Harvard ima zakladu od 53 milijarde dolara, no velik dio tog novca namijenjen je specifičnim svrhama poput stipendija. Sveučilište, zajedno s drugim elitnim institucijama uključujući MIT i Yale, suočeno je i s visokim porezom na zakladu prema zakonodavstvu koje je u četvrtak prošlo u Zastupničkom domu SAD-a.
Garber je apelirao izravno na bivše studente da doniraju u posebne fondove koji predsjedničkom uredu omogućuju da nadoknadi budžetske rupe i zaštiti temeljne obrazovne i istraživačke funkcije sveučilišta.
Širok spektar projekata našao se na udaru političke i pravne borbe koja bi mogla potrajati, uključujući istraživanja tuberkuloze, ranu dijagnostiku ALS-a i metode za smanjenje nuspojava zračenja. Harvard ulaže 250 milijuna dolara vlastitih sredstava kako bi održao neke od tih projekata.
Osim samog Harvarda, zabrana upisa stranih studenata mogla bi imati i dalekosežne posljedice za šire gospodarstvo Massachusettsa i regionalni ekosustav koji se oslanja na prisutnost sveučilišta.
Strani studenti ne plaćaju samo školarinu Harvardu; oni troše novac na restorane i druge aktivnosti, a mnogi ostaju u tom području kako bi radili u prestižnim bolnicama, istraživačkim institutima i biotehnološkim kompanijama.
Harvard i druga elitna sveučilišta našla su se na meti kritika nakon što su izbile pro-palestinske studentske demonstracije nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. i izraelskog odgovora u Gazi. Iako Trumpova administracija tvrdi da želi iskorijeniti antisemitizam, svoje je napade proširila i na inicijative za raznolikost i lijevo orijentirane sklonosti.
Garber, koji je Židov, dugo je tvrdio da će Harvard surađivati s vladom u borbi protiv antisemitizma — za koji priznaje da predstavlja problem na kampusu — ali da zahtjevi Bijele kuće ugrožavaju akademsku slobodu.
"Ova mjera nastavak je napada Trumpove administracije na slobodu govora i autonomiju sveučilišta", rekao je Robert Shireman, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrazovanja u Obaminoj administraciji, a sada viši suradnik u Century Foundation.
"Međunarodni znanstvenici donose ogromne koristi Americi", rekao je Shireman. "Ovo je zlonamjeran pokušaj da se uguši razmjena ideja, a umjesto toga nametne centralizirana kontrola znanstvenih i povijesnih istraživanja."
New York Times prvi je objavio vijest o vladinoj mjeri protiv stranih studenata.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...