Ruski predsjednik Vladimir Putin širi svoje napore da destabilizuje Zapad, prisiljavajući evropske lidere da ponovo procijene obim prijetnje i da hitno uvedu nove odbrambene mjere.
Nakon kršenja vazdušnog prostora ovog mjeseca, ministri odbrane zemalja članica Evropske unije sa istočnog krila bloka pokrenuli su inicijativu "zida od dronova" kako bi poboljšali bezbjednost i odgovorili na moguću prijetnju.
Krajnji cilj Kremlja je da oslabi sposobnost evropskih vlada da brzo reaguju i naruše socijalnu stabilnost, prema riječima visokog evropskog zvaničnika upoznatog s razmatranjima taktike.
"Rusija testira EU i NATO, a naš odgovor mora biti čvrst, ujedinjen i trenutni", izjavio je komesar EU za odbranu Andrius Kubilius novinarima u Helsinkiju u petak, nakon poziva s ministrima. Značajan dio odbrambenog sistema mogao bi biti na mjestu za godinu dana, rekao je.
Napori bloka, uz novi pokušaj NATO-a da izgradi vazdušnu zaštitu, stavljaju u fokus višestruku kampanju Kremlja, koja se kreće od zastoja u istočnoj Ukrajini, preko dronova i upada borbenih aviona preko teritorije NATO-a, do cyber operacija usmjerenih na uticaj na izbore u Moldaviji.
Hibridna ofanziva se vodi u ranjivom trenutku za Evropu, koja se bori s povlačenjem SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom, što je ohrabrilo Moskvu da testira spremnost kontinenta da izdrži odlučnijeg protivnika na istoku, dok Putin pokušava da ponovo uspostavi geopolitičku težinu Rusije.
Bloomberg
Ruske aktivnosti predstavljaju usmjerene napore da se testira reakcija na niz sabotažnih metoda protiv NATO-a, kao i da se razvije sposobnost da se provede napad dovoljno veliki da paralizuje Evropu, rekao je visoki zvaničnik, pod uslovom da ostane anoniman jer se razmatranja odvijaju iza zatvorenih vrata.
Ruski napori ovog mjeseca daleko su premašili bojište u Ukrajini, gdje je rat već u četvrtoj godini, i proširili su se na jato dronova u Poljskoj, borbene avione nad Estonijom i vjerovatno dronove u Danskoj. Ruska intervencija u Moldaviji, koja teži članstvu u EU, uoči nedjeljnih izbora ističe obim napora Kremlja.
Različiti odgovori evropskih lidera pokazali su podijeljenost i nesigurnost unutar NATO-a, dok saveznici imaju problema da usklade odgovor.
Lideri NATO-a su ove nedjelje optužili Moskvu za izvođenje namjernih provokacija kako bi ispitali odgovor alijanse, što je izazvalo upozorenja evropskih zvaničnika da su vlade spremne da odgovore obaranjem ruskih borbenih aviona.
Na pitanje o upozorenjima, koje je objavio Bloomberg News, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je: "Ne želim ni da pričam o tome, jer je to vrlo neodgovorna izjava", prenijela je državna novinska agencija Tass.
Dronovi u Danskoj koji su ove nedjelje poremetili vazdušni saobraćaj, pojavili su se uoči samita evropskih lidera 1. i 2. oktobra u Kopenhagenu, na kojem će se razgovarati o bezbjednosti i odbrani.
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je javnost da se pripremi za nove hibridne napade i ukazala na Rusiju kao na najveću bezbjednosnu prijetnju za Evropu nakon trećeg sumnjivog drona ove nedjelje.
Vlasti u nordijskoj zemlji nisu zaključile ko stoji iza nekoliko incidenata s dronovima u posljednjim danima, ali Rusija ostaje glavna evropska prijetnja, koja pokušava da destabilizuje kontinent, izjavila je Frederiksen u video obraćanju u četvrtak.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nazvao je upade u Danskoj "veoma zabrinjavajućim", uporedivši ih sa konvencionalnim kršenjima vazdušnog prostora pilotskim avionima.
"Kada je riječ o borbenim avionima, to nije novo", rekao je Rutte za Bloomberg Television u New Yorku. "To je loše, trebalo bi da prestane, ali naši piloti znaju šta da rade i, ako bude potrebno, mogu da preduzmu krajnje mjere."
Mette Frederiksen/Bloomberg
Nekonvencionalne snage su takođe aktivne u Moldaviji, bivšoj sovjetskoj republici smještenoj između Ukrajine i Rumunije, koja će tokom parlamentarnih izbora u nedjelju testirati svoje ambicije za pridruživanje EU. Rusija je izradila plan za ometanje Moldavijine evropske putanje jačanjem prokremljinskih snaga u zemlji.
Ovi planovi, koje direktno koordinira Kremlj, uključuju regrutovanje Moldavaca u inostranstvu da glasaju, orkestriranje disruptivnih protesta i opsežnu kampanju dezinformacija na društvenim mrežama, prema dokumentima koje je pregledao Bloomberg.
Dok predsjednica Maia Sandu pokušava da održi svoju proevropsku većinu u parlamentu, premijer Dorin Recean je rekao ranije ove nedjelje da su vlasti u Kišinjevu uhapsile desetine osumnjičenih zbog pokušaja izazivanja nasilja.
Moldavske institucije su ove godine bile meta više od 1.000 cyber napada, dok su zvaničnici preduzeli korake da obrišu oko 100.000 lažnih TikTok naloga koji su širili dezinformacije, rekao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izdvojio ovu zemlju u svom obraćanju u Ujedinjenim nacijama ove nedjelje, upozoravajući da "Evropa ne može da priušti da izgubi Moldaviju". Ratni lider je takođe ocijenio upotrebu dronova kao način ispitivanja vazdušnih odbrana i vojne ekspertize.
"On neće čekati završetak rata u Ukrajini", rekao je Zelenski novinarima kasnije, misleći na Putina. "Pokušaće da pronađe slabe tačke u Evropi, u NATO zemljama, pokušaće to da uradi."
Sabotaža je taktika koju Putinova vojska primjenjuje u konvencionalnom ratu. Najviši ukrajinski vojni komandant rekao je da se Rusija sve više oslanja na manji broj napadnih grupa koje probijaju položaje na frontu, dok njena ljetna ofanziva ima problema da napravi veći napredak.
Oleksandr Syrskyi je rekao da je Moskva koncentrisala više od 700.000 vojnika duž 1.250 kilometara (777 milja) dugog fronta. Pošto nije uspela da napravi veći napredak, vojska je prešla na taktiku "hiljadu rezova", koristeći veliki broj jedinica sa po šest vojnika koji istovremeno napadaju, rekao je Syrskyi novinarima.
Za Janisa Kazocinsa, bivšeg šefa letonske obavještajne službe, kao i britanskog vojskog oficira, Zapad bi imao bolje karte da vlade usvoje neke od disruptivnih tehnika koje koristi Moskva.
"Ako sjedite i pokušavate da budete isključivo defanzivni, naravno da to neće funkcionisati", kazao je Kazocins u intervjuu. "Ali ako, s druge strane, sami napravite malo nestašluka i nema pripisivanja, onda je to snažno sredstvo odvraćanja."
- U pisanju teksta pomogli Peter Guest, Julius Domoney, Greg Sullivan, Sanne Wass, Christian Wienberg, Andrea Palasciano, Andra Timu, Aliaksandr Kudrytski, i Aaron Eglitis.
.webp){kind=icon}
