Predsjednik Donald Trump rekao je da SAD i Rusija već razgovaraju o podjeli "imovine" u okviru napora da se okonča sukob u Ukrajini, što je najnoviji znak da je možda spreman žrtvovati interese Kijeva kada bude razgovarao s Vladimirom Putinom u utorak.
Jedan od ciljeva tog poziva trebalo bi da bude postizanje dogovora s ruskim predsjednikom o primirju u trajanju od 30 dana, koje je Trump predložio ovog mjeseca, a Ukrajina prihvatila. Putin je dosad bio neodređen, rekavši da je prihvatio ideju u principu, ali želi da se ispune određeni uslovi.
"Sutra ujutro ću razgovarati s predsjednikom Putinom u vezi s ratom u Ukrajini", napisao je Trump u ponedjeljak uvečer u objavi na društvenim mrežama. "Mnogi elementi konačnog sporazuma su već ugovoreni, ali mnogo toga još preostaje."
Ove izjave, zajedno s Trumpovim komentarima koje je dao novinarima u nedjelju uvečer, da se dvije strane već dogovaraju o tome kako da podijele imovinu, sugeriraju da su mnoge odluke već donesene — s Ukrajinom ili bez nje.
Kijev i njegovi evropski saveznici zabrinuti su da bi Trump mogao pokušati da ih prisili da prihvate dogovor prema uslovima Rusije, što bi Ukrajinu ostavilo oslabljenom i ranjivom na Kremlj u budućnosti. Pored primirja, poziv u utorak, drugi između Trumpa i Putina od početka trenutnog predsjedničkog mandata američkog lidera, vjerovatno će se baviti širim komercijalnim interesima i mogućim sastankom dva predsjednika uživo, dok Bijela kuća pokušava ponovo uspostaviti odnose s Moskvom.
Uprkos tome što Putin nije javno pristao na plan primirja od 30 dana, koji su prošle nedjelje ugovorili zvaničnici SAD-a i Ukrajine, Trump i njegov tim su optimistični u vezi s izgledima za napredovanje u primirju, koje bi zaustavilo borbe duž granice dugačke čak 1.200 milja (1.900 kilometara).
Bloomberg
Međutim, dešavanja dosad izazivaju zabrinutost kod Trumpovih kritičara, koji smatraju da bi Trump, koji je tokom kampanje obećao da će okončati rat u kratkom roku, možda čak i prije nego što se vrati u Bijelu kuću, mogao ponuditi ustupke Rusiji bez saglasnosti Ukrajine, stavljajući predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u opasnu poziciju.
"Najgori slučaj iz ukrajinske perspektive bio bi da Putin uvjeri Trumpa da su ovi ruski zahtjevi legitimni i prihvatljivi, a zatim da izvrši pritisak na Ukrajinu da ih prihvati", rekla je Ann Marie Dailey, istraživač politike za Rusiju i vojna pitanja u RAND-u. "Pošto je Trumpov 'glavni cilj' samo završetak borbi, mislim da je vrlo moguće da bi izvršio pritisak na Ukrajinu da se odrekne određenih dijelova svoje teritorije ili određenog pristupa ekonomskim ili industrijskim objektima kako bi postigao mir."
Senatorica Jeanne Shaheen, najviša demokratska članica Senatskog komiteta za vanjske poslove, apelovala je na Trumpa da "ne bude prevaren lažnim laskanjem Vladimira Putina ili manipulativnim taktikama".
Specijalni izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff, koji je 13. marta razgovarao s Putinom u pokušaju da ga uvjeri da potpiše nacrt tridesetodnevnog primirja koji su SAD i Ukrajina ugovorile ranije tokom sedmice u Džedi u Saudijskoj Arabiji, opisao je u nedjelju svoje razgovore s ruskim predsjednikom kao pozitivne.
Detalji pregovora između SAD-a i Rusije dosad su bili nejasni. Međutim, Trump je, govoreći novinarima u nedjelju uvečer na "Air Force One", rekao da dvije strane razgovaraju o "podjeli određenih imovina", uključujući elektrane, što se odnosi na rusku okupiranu nuklearnu elektranu u ukrajinskoj regiji Zaporožje.
"Razgovarat ćemo o elektranama", rekao je Trump. "To je veliko pitanje, ali mislim da smo već o mnogo toga diskutovali s obje strane, Ukrajinom i Rusijom."
Ruski vrijednosni papiri
Kao znak potencijalnog ekonomskog približavanja, Putin je dozvolio nekim međunarodnim fondovima, uključujući američke, da prodaju ruske vrijednosne papire. U predsjedničkom ukazu, Putin je dozvolio američkom fondu 683 Capital Partners LP da kupi vrijednosne papire ruskih kompanija koje su bile u vlasništvu desetak zapadnih fondova za upravljanje imovinom i hedge fondova. Franklin Advisers Inc., Templeton Asset Management Ltd. i Baillie Gifford Overseas Ltd. su među fondovima koji su dobili pravo da prodaju imovinu.
Međutim, ruski lider je više puta odbacio pozive za brzi prekid rata koji je započeo, rekavši da traži trajniji dogovor, insistirajući na nizu uslova koje bi Ukrajini bilo teško prihvatiti.
To su ukrajinski i neki evropski zvaničnici shvatili kao znak da on igra na kartu vremena i da možda ne pregovara u dobroj vjeri. Ruske snage, u međuvremenu, nastavljaju pobjeđivati na bojištima, uključujući povlačenje ukrajinskih snaga s većine dijelova ruske regije Kursk, koju su zauzele prošle godine i koju su planirale zadržati kao pregovarački adut za mirovne pregovore.
"Ukrajina je spremna na bezuslovno tridesetodnevno primirje", napisao je Zelenski na X-u nakon razgovora s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom u ponedjeljak. "Međutim, za njegovu implementaciju, Rusija mora prestati postavljati uslove."
Moskva je postavila zahtjeve koji uključuju zadržavanje teritorija koje su ruske snage zauzele u Ukrajini, dok bi ograničila veličinu ukrajinske vojske i smanjila tokove zapadne vojne pomoći.
Rusija je također najavila da bi ukrajinska težnja za eventualnim članstvom u NATO-u bila crvena linija, što je stav koji je Trump podržao. Međutim, nije jasno kako bi takav zahtjev mogao biti svrstan u dogovor, s obzirom na to da bi to bio cilj kojeg bi se Ukrajina morala odreći, zajedno sa 32 članice vojnog saveza.
Evropski lideri nisu skrivali svoju zabrinutost da bi Trump mogao popustiti u pitanjima koja bi mogla oslabiti sigurnost Ukrajine i Evrope u njegovom direktnom razgovoru s Putinom.
"Trump bi trebalo da kaže Putinu da prihvati prekid vatre, ili će to biti loš dogovor sutra, a onda još gori prekosutra", rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys u intervjuu za Bloomberg u ponedjeljak u sjedištu NATO-a u Briselu.
"Rusija nema interesa da postigne dogovor i nema naznaka da će odustati od svojih zahtjeva", dodao je.
.webp){kind=icon}
