Svijet je danas postao sigurnije mjesto, poručio je Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon što je završetka telefonskog razgovora s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom u utorak.
Američki predsjednik, koji se uoči sastanka pohvalio kako su "mnogi elementi primirja već dogovoreni", prema navodima Bijele kuće napravio je ključne korake prema smirivanju napetosti u Ukrajini.
"Mir nikad nije bio bliže", izjavio je glasnogovornik administracije u Washingtonu, dok je ruska strana sastanak ocijenila "konstruktivnim".
Prema navodima anonimnih izvora za Bloomberg, Putin zahtijeva obustavu svih isporuka oružja Ukrajini tijekom primirja koje je predložio Trump. Detaljnijih komentara na razgovor dvaju predsjednika i dalje nema ni sa jedne strane.
Podjele u Europi
I Europa zasad ostaje podijeljena oko daljnjeg smjera sukoba. Talijanska premijerka Giorgia Meloni jasno se usprotivila britansko-francuskom prijedlogu o slanju vojnika u Ukrajinu, ocijenivši ga "rizičnim i neučinkovitim". Unatoč pritiscima iz Londona i Pariza, Rim ostaje pri stavu da rješenje treba tražiti diplomatskim putem.
Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen poručuje kako Rusija širi svoje vojnoindustrijske kapacitete i priprema se za sukob s europskim demokracijama, a hrvatski premijer Andrej Plenković ističe kako ne podržava uzurpaciju ukrajinskog terirotrija u sklopu pregovora.
"Vidjet ćemo što je bio sadržaj tog razgovora. Trump sebe vidi kao predsjednika mirotvorca, i on sada projicira tu ulogu SAD-a na dvije krizne situacije - Bliski istok i Ukrajinu. Iz mog kuta gledanja, imam dojam da mu je najvažnije da pokaže biračkom tijelu i globalno da je on postigao mir. Ako dođe do primirja, pa nakon toga nekog mirovnog procesa... kojim će rezultirati time da će Rusija biti nagrađena dobivanjem okupiranog ukrajinskog teritorija, onda je to loše. To Hrvatska neće nikada podržati", poručio je Plenković.
S druge strane, situacija na bojištu i dalje eskalira. Ukrajina je razvila moćnu dalekometnu raketu dometa 1000 kilometara i već je koristi za napade duboko unutar ruskog teritorija, što bi moglo dodatno zaoštriti sukob.
U isto vrijeme, NATO-ove članice Poljska i baltičke zemlje, koje graniče s Rusijom, odustale su od zabrane protupješačkih mina. Time su si otvorile mogućnost povećanja zaliha nagaznih mina u sklopu priprema za moguću rusku ofenzivu.
.webp){kind=icon}
