Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je od američkog predsjednika Donalda Trumpa tražio da američke bezbjednosne garancije traju i do 50 godina, kako Rusija ne bi došla u iskušenje da ponovo napadne tu zemlju.
Sadašnjim prijedlozima u okviru mirovnog plana predviđaju se garancije od 15 godina sa mogućnošću produženja, ali je Zelenski rekao da bi želio da te garanciju traju duže. "Želio bih da garancija traje mnogo duže. Razmatramo mogućnost 30, 40, 50 godina, a konačnu odluku donosi Trump", rekao je on.
Zelenski je rekao da bi američke bezbjednosne garancije koje bi potvrdio Kongres, u kombinaciji sa obavezama zemalja iz takozvane "Koalicije voljnih" (grupa koja okuplja više od 20 zapadnih zemalja koje su se obavezale da Ukrajini pruže bezbjednosne garancije nakon završetka rata, prim. prev.), obezbijedile efikasniji odbrambeni mehanizam Ukrajini. Članstvo u Evropskoj uniji (EU) takođe bi bilo dio bezbjednosnih aranžmana, dodao je on.
"Naši partneri će obezbijediti praćenje i prisustvo u tehničkom smislu kada je reč o praćenju primirja. Bezbjednosne garancije će sadržati sve ove detalje", rekao je Zelenski. Oba pregovaračka tima saglasila su se da su snažne američke garancije ključne za Ukrajinu.
Zelenski i Trump su u nedjelju razgovarali na imanju američkog predsjednika Mar-a-Lago u Floridi. Trump je rekao da je ostvareno "mnogo napretka" u pravcu dogovoru za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine koji traje već gotovo četiri godine, ali su oba lidera priznala da ključna pitanja i dalje nisu riješena.
To uključuje status teritorija na istoku Ukrajine i sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod ruskom okupacijom.
Zelenski je rekao da na sastanku s Trumpom nije postignut konsenzus u vezi sa Putinovim zahtjevom da se Ukrajina povuče iz Donbasa, koji je djelimično pod kontrolom ruskih trupa. Takođe, nije jasno ko bi kontrolisao teritoriju na istoku Ukrajine koja bi eventualno bila demilitarizovana ili bi bila slobodna ekonomska zona.
Trump je rekao da je uvjeren da su "mnogo bliže" dogovoru, mada je ocijenio da je za postizanje sporazuma vjerovatno biti potrebno nekoliko nedjelja. On je rekao i da nema utvrđenog vremenskog okvira. Zelenski je u nedjelju rekao da je 90 odsto mirovnog plana ugovoreno.
Trump je prethodno razgovarao telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, neposredno prije susreta sa Zelenskim, i rekao da su razgovori bili veoma produktivni. Nakon razgovora, američki i ukrajinski predsjednik su razgovarali sa evropskim liderima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da će Putin i Trump uskoro ponovo razgovarati telefonom.
Zelenski je naveo da Ukrajina traži sastanak sa evropskim partnerima i Trumpom u januaru, a potom odvojeni sastanak s ruskim zvaničnicima u formatu koji ostaje da se utvrdi.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će se "Koalicija voljnih" sastati početkom januara kako bi razgovarala o podršci Ukrajini.
Nakon skoro godinu dana američkih napora da okončaju rat, koji nisu rezultirali sporazumom, Trump je rekao da će se ponovo sastati sa ukrajinskim i ruskim liderima samo ako je dogovor na vidiku. Do sada su zaraćene strane uglavnom pregovarale sa Trumpovim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom.
Zelenski je u ponedjeljak rekao da mu nije bitan format pregovora sa Rusijom, već da Putin pokaže da je spreman na dogovor tako što će obustaviti napad na Ukrajinu.
"Ove akcije se ne poklapaju sa miroljubivim rječnikom koji koristi kada razgovara s predsjednikom SAD-a", rekao je Zelenski i dodao da je to rekao Trampu.
Putin i dalje insistira na svojim zahtevima, uključujući zahtev da Ukrajina prepusti Rusiji teritorije na istoku zemlje koje ruske snage nisu uspjele da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici u proteklih nekoliko nedjelja naporno rade na reviziji nacrta plana od 28 tačaka koji su prvobitno predložile SAD, a koji je ocijenjen kao previše povoljan za Rusiju. Najnovija verzija ima 20 tačaka, ali je Moskva upozorila da plan sadrži elemente koje neće prihvatiti, uključujući i pitanje veličine ukrajinske vojske nakon rata.
Rusija takođe želi garancije da se NATO neće širiti na istok i da će Ukrajina imati neutralni status ko uđe u Evropsku uniju. Moskva traži i da se razjasni šta će biti sa sankcijama i ruskom državnom imovinom, vrijednom više stotina milijardi dolara, koja je zamrznuta na Zapadu, rekli su izvori bliski Kremlju.
- U pisanju pomogao Maxim Edwards.
.webp){kind=icon}
