.webp){kind=icon}
Nakon dugog razdoblja međusobnog iscrpljivanja, rat Vladimira Putina protiv Ukrajine počeo se dodatno zaoštravati.
Uz navršavanje 1000 dana konflikta, Ukrajina je iskoristila prednost nedavno dobivene dozvole za korištenje dugometnih projektila kako bi pogodila vojnu bazu na ruskom teritoriju. Iz Moskve, odakle su već upozoravali protiv takvih napada, došle su nove prijetnje o nuklearnoj odmazdi na napade konvencionalnim oružjem.
Ta dva događaja uznemirila su u utorak ujutro investitore koji su se već odavno isključili od praćenja dnevnog iscrpljivanja te je porastao interes za investiranjem u sigurne oblike imovine. U stvarnosti, nedavni dolazak sjevernokorejskih trupa na front u pomoć ruskoj vojsci već je dodatno povisio uloge.
Očekivani povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju i njegovo obećanje kako će u kratkom roku privesti rat kraju stvorio je kod Ukrajine i njenih saveznika novi osjećaj hitnosti.
Ranije ovog tjedna predsjednik Joe Biden se nakon puno vremena prestao protiviti korištenju sustava dugometnih projektila ATACMS američke proizvodnje. Američka vlast će Ukrajini omogućiti i korištenje protupješačkih mina kako bi se zaustavio napredak ruskih snaga, izjavio je američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman.
Američki predsjednik Joe Biden | Chris Kleponis/CNP
Američke mine nemaju neograničeni vijek korištenja, odnosno prestanu biti aktivne nakon unaprijed određenog vremenskog roka koji može biti od nekoliko sati do dva tjedna, objasnio je izvor. Odluku o protupješačkim minama već je objavio Washington Post.
Predsjednik Volodimir Zelenski već dugo traži pristup dodatnom naoružanju kako bi ojačao poziciju, Bidenova vlast pokušava Kijevu poslati koliko god je moguće pomoći prije nego što napusti Bijelu kuću, a njemački kancelar Olaf Scholz je prošlog tjedna nazvao Putina kako bi ispitao njegov stav o mogućim pregovorima. Ruski predsjednik nije pokazao interes za kompromis, poručio je Scholz.
"Sadašnja situacija Putina stavlja u znatno iskušenje za dodatnom eskalacijom", poručila je Tatjana Stanovaja iz Carnegie centra za Rusiju i Euraziju, preko društvene mreže X. Takav potez omogućio bi i Putinu i Trumpu da na Bidena svale krivnju za eskalaciju sukoba, što bi stvorilo pretpostavke za izravne pregovore, dodala je.
Njemački kancelar Olaf Scholz | Bloomberg
"Time smo se našli na iznimno opasnom raskrižju", dodala je, jer bi Putin mogao zapadne lidere natjerati na odlučivanje između nuklearnog konflikta ili primirja po ruskim uvjetima.
Vijesti su potaknule investitore na globalni bijeg u neke od najsigurnijih vrsta imovine. Prinosi na desetgodišnje američke državne obveznice pali su i za sedam baznih bodova, a na njemačke za 11. Interes se proširio i na devizna tržišta gdje su ojačali japanski jen i švicarski franak.
CHFEUR:CUR
CHF-EUR X-RATE
1,0705 EUR
+0,0031 +0,08%
vrijednost na početku trgovanja
1,07
posljednja zaključna vrijednost
1,0696
promjena od početka godine
-0,62230%
dnevni raspon
1,00 - 1,00
raspon u 52 nedjelje
1,01 - 1,09
Usprkos svemu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pokušao je smanjiti zabrinutost oko nuklearne eskalacije iako je istovremeno pokušavao optužiti Zapad za dodatne napetosti. "Snažno pokušavamo činiti sve kako ne bismo dozvolili nuklearni sukob", rekao je na konferenciji G-20. "Nuklearno oružje je na početku i prije svega oružje kojim se sprečava nuklearni rat", dodao je.
No srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je prošlog mjeseca razgovarao s Putinom, upozorio je kako u Moskvi u slučaju prijetnje "neće oklijevati ni sekunde – on će iskoristiti nuklearna oružja". Ruski lider sada ipak neće težiti nuklearnom sukobu jer njegove snage napreduju na frontu, izjavio je Vučić u utorak u Beogradu.
Iz Sjedinjenih Američkih Država stigli su signali kako neće prilagođavati vlastitu nuklearnu politiku u odgovoru na odluku Rusije o promjeni nuklearne doktrine. Glasnogovornici Nacionalnog vijeća za sigurnost izjavili su, uz uvjet anonimnosti, kako ih ruski potez nije iznenadio.
Napad je došao u trenutku kad su se Biden i Scholz nalazili na sastanku u Rio de Janeiru s drugim liderima grupe G-20 gdje su stavovi oko ruskog rata bili jedna od glavnih prijepornih točaka.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić | Bloomberg
Domaćin, brazilski predsjednik Lula Inácio da Silva, pokušao je utišati debate oko sukoba u Ukrajini i Gazi kako bi se pregovori fokusirali na klimatske promjene i siromaštvo. No njegov način vođenja sastanka i povremeni kaos naljutio je mnoge lidere.
Dodatan osjećaj neugodnosti stvorile su informacije o oštećenim podmorskim kablovima u Baltičkom moru u blizini ruske eksklave Kalinjingrada. Vlade u regiji već su ranije izvještavale o opetovanim kibernetičkim napadima, dezinformacijskim kampanjama i prelijetanjem ruskih mlažnjaka i upozorile da će se naći u opasnosti ako Putin osigura pobjedu u Ukrajini. Iz švedske policije objavili su kako su započeli istragu oko oštećenja kablova, što tretiraju kao potencijalnu sabotažu.
"Nešto se tamo događa", izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius | Bloomberg
Uzroke za ovotjedne događaje treba tražiti u prošlomjesečnom uključivanju Pyongyanga u rat, potez koji je uslijedio usprkos upozorenjima iz Washingtona.
To je bila promjena koja je potaknula Bidena da dozvoli udare ATACMS-om na Rusiju. Sjevernokorejske trupe su situaciju podigle na "novu razinu", izjavio je u ponedjeljak u New Delhiju ukrajinski ambasador u Indiji Oleksandr Poliščuk.
Prvi ukrajinski udar bio je na skladište oružja u zapadnoruskoj regiji oko grada Brjanska, saznaje se iz lokalnih ukrajinskih medija, što je kasnije potvrdilo rusko ministarstvo obrane. Rusi su objavili kako su oborili pet od šest lansiranih projektila i da nije bilo ozlijeđenih. Iz Ukrajine nisu željeli komentirati koje je oružje korišteno.
Kasnije tijekom dana, Putin je potpisao dekret kojim se širi ruska nuklearna doktrina na temelju koje bi Moskva mogla razmatrati korištenje atomskog oružja, kazao je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov. Pod revidiranim direktivama, Kremlj bi mogao koristiti nuklearno oružje u odgovoru na napad Kijeva korištenjem konvencionalnog naoružanja sa Zapada. Rusija će također napad nenuklearne države koju podržava nuklearna sila tretirati kao zajednički napad.
"To je tipično za Putina – eskalacija prije pregovora", poručio je Timothy Ash, viši strateški analitičar tvrtke RBC BlueBay Asset Management. "Putin pretpostavlja kako će tijekom idućih mjeseci morati sjesti i razgovarati o miru s Trumpom".
Obraćajući se Europskom parlamentu u Bruxellesu Zelenski je pozvao vlade da ih "ne bude strah" dodatno pomoći Kijevu u obrani od Rusije.
---U izradi članka sudjelovali Andrea Dudik, Marton Kasnyik, Alice Gledhill, Piotr Skolimowski, Thomas Hall, Misha Savic i Jenny Leonard.
