U sedmici iza nas analizirali smo cijene električne energije u regiji, kao i projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u pogledu ekonomskog rasta zemalja Zapadnog Balkana. Objavili smo i podatke o inflaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Bavili smo se i tržištem rada, posebno u segmentu globalne atraktivnosti BiH stranim radnicima.
Ovo je 5 najznačajnijih grafova
Inflacija u BiH usporava
Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovina u septembru su neznatno porasle u poređenju s augustom, što je uglavnom zbog viših cijena odjeće i obuće. Značajnijih promjena nije bilo ni u poređenju sa septembrom prošle godine, te je tako godišnja inflacija usporila na 0,8 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena u septembru su porasle 0,1 posto na mjesečnom nivou. U poređenju s augustom, najveći rast cijena zabilježen je kod odjeće i obuće, a slijede hrana i bezalkoholna pića. S druge strane, najveći pad cijena evidentiran je kod prevoza i stanovanja i režijskih izdataka.
Nastavljaju se negativni vanjskotrgovinski trendovi
U periodu januar - septembar 2024. godine izvoz je iznosio 11,8 milijardi KM, što je za 6,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 21,3 milijarde KM, što je za 2,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 55,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9,4 milijarde KM.
Izvoz na naše najvažnije tržište - zemlje Evropske unije nastavio je padati te je tako za 5,9 posto manji nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz veći za četiri posto. Najveći pad izvoza evidentiran je s Luksemburgom - čak 66,2 posto, Estonijom - 42,8 posto i Finskom - 40,1 posto. Procentualno iako ne vrijednosno veći pad izvoza bilježimo sa zemljama CEFTA-e. Tako je izvoz manji za 15,6 posto, dok je uvoz veći za 2,8 posto. Sa svim zemljama CEFTA-e izuzev Sjeverne Makedonije bilježimo pad izvoza.
BiH će 2025. rasti brže nego Hrvatska i Slovenija
Ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) očekuju da će srbijanska ekonomija u 2025. godini rasti po stopi od 4,1 posto, kosovska po stopi od četiri posto, a crnogorska po stopi od 3,7 posto. Sjevernoj Makedoniji predviđaju porast od 3,6 posto, BiH od tri, dok bi na začelju po stopi realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) trebale biti Hrvatska i Slovenija s očekivanim ekonomskim porastom od 2,9 odnosno 2,6 posto. Te dvije države jedine su u regiji kojima MMF u idućoj godini prognozira usporavanje ekonomskog rasta u odnosu na očekivane rezultate iz ove godine.
BiH najinteresantnija radnicima iz Saudijske Arabije i Slovenije
Kada govorimo o globalnoj atraktivnosti, BiH se u 2023. godini među 188 zemalja plasirala na 94. mjesto. Top pet zemalja iz kojih bi radnici željeli doći da rade u BiH su Saudijska Arabija, Slovenija, Turska, Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Iako globalno najveći uticaj za preseljenje u inozemstvo radi posla imaju kvalitet radnih mjesta, kvalitet života i poreske olakšice, faktori za odabir BiH su potpuno drugačiji. Ključni faktori za razmatranje BiH kao atraktivne destinacije za preseljenje uključuju kulturu dobrodošlice i inkluzivnost, kvalitet života, porodično okruženje i troškove života. Razumijevanje ovih faktora je zapravo ključno u privlačenju strane radne snage kako bismo bili u poziciji da uopće pariramo zemljama EU u privlačenju radne snage.
BiH ima najnižu cijenu struje u regiji
Bosna i Hercegovina ima najnižu cijenu električne energije za stanovništvo u regiji, što ukazuje na to da postoji prostor za povećanje cijene. Međutim, u FBiH su cijene struje povećane od augusta ove godine za oko deset posto, dok se u Republici Srpskoj cijena nije mijenjala. U periodu od maja do jula 2024. proizvodnja iz hidroelektrana je bila znatno niža na međugodišnjem nivou, pa je samim tim neto izvoz bio niži (BiH je neto izvoznik struje, odnosno izvozi više električne energije nego što uvozi). Prirodni gas se oslanja kompletno na uvoz, pa se i cijena koju korisnici plaćaju djelimično prilagođava tržišnoj cijeni.