.webp){kind=icon}
BIZNIS
OpenAI
OpenAI razmatra mogućnost da izvršnom direktoru Samu Altmanu ponudi udio od sedam posto, u sklopu planiranog prelaska na profitabilno poslovanje. To bi predstavljalo veliki zaokret, a Altman bi prvi put dobio vlasništvo nad startupom za vještačku inteligenciju, piše Bloomberg.
Sam Altman (Bloomberg)
Kompanija razmišlja i da postane korporacija s javnom odgovornošću, sa zadatkom da ostvaruje profit i pomaže društvu. To tvrde dobro upućeni izvori. U međuvremenu, tehnička direktorica OpenAI Mira Murati objavila je da napušta kompaniju u kojoj je provela šest i po godina.
OpenAI vrijedi 150 milijardi dolara.
EKONOMIJA
OECD
Globalna ekonomija prevazilazi inflatornu krizu i na putu je stabilnog rasta. To se navodi u najnovijem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Ekonomski rast ostao je otporan posljednjih mjeseci, inflacija se nastavila smanjivati, a pokazatelji sugerišu na zamajac u sektoru usluga, saopštila je organizacija sa sjedištem u Parizu.
Bloomberg
Tako je projekcija globalnog rasta povećana na 3,2 posto za ovu godinu, koliko će iznositi i naredne godine. Više o projekcijama rasta evropske ekonomije govorio je glavni ekonomista OECD-a.
POLITIKA
Izrael
Na geopolitičkom planu, SAD, evropski saveznici i arapske zemlje predložili su trosedmični prekid vatre između Izraela i Hezbolaha u Libanu. Cilj je da se otvori put za pregovore i spriječi sveopšti rat. "Vrijeme je da se postigne diplomatsko rješenje koje će omogućiti civilima s obje strane granice da se sigurno vrate svojim domovima", navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom u srijedu uvečer.
Bloomberg Mercury
BERZE
Evropa
Fjučersima na evropske akcije ovog jutra trguje se mješovito, uoči obraćanja predsjednice Evropske centralne banke Christine Lagarde na konferenciji Evropskog odbora za sistemske rizike u Frankfurtu. Evropske berze su se zacrvenjele u srijedu, pri čemu su po padu prednjačili bankarski sektor, ali i automobilske kompanije.
Panevropski berzanski indeks Stoxx 600 je trgovanje završio padom od 0,11 posto. Najbolji rezultat među firmama koje su obuhvaćene ovim indeksom postigle su akcije finske kompanije koja se bavi tehnologijama i automatizacijom za različite industrije Valmet Corp., koje su porasle za 11,71 posto.
Bankarski sektor bio je u minusu nakon tenzija i preokreta u procesu preuzimanja njemačke banke Commerzbank od italijanskog UniCredita. Indeks Stoxx 600 Banks pao je za 0,73 posto.
Kada je riječ o cijeni nafte, globalna referentna vrijednost nafte brent je potonula na 71 dolar po barelu, nakon što je Saudijska Arabija najavila moguće povećanje proizvodnje, a istočna i zapadna vlada u Libiji uspjele da postignu dogovor o guverneru.
Dogovor u Libiji znači da će istočna vlada vratiti određene barele na tržište. Također, još jedan od razloga pada cijene nafte jeste predloženi trosedmični prekid vatre između Izraela i Hezbolaha.
SAD
I fjučersi na američke indekse kolebaju se između dobitaka i gubitaka, nakon što su najnoviji podaci ukazali na pad prodaje novih domova u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, odvojeni izvještaj je pokazao da su hipotekarne stope slabile osam sedmica uzastopno, što je podstaklo potražnju za stambenim nekretninama.
Berzanski indeks S&P 500 je oslabio za 0,19 posto, Dow Jones Industrial Average za 0,7 posto, dok je tehnološki Nasdaq 100 uspio zabilježiti rast od 0,14 posto, s Intelom i Nvidijom kao nekim od kompanija koje su ostvarile najbolje rezultate.
Podsjetimo, Fed je cijene zaduživanja u zemlji nedavno smanjio za 50 baznih poena, na opseg od 4,75 do pet posto. Odluku Feda komentarisala je i guvernerka Federalnih rezervi Adriana Kugler, navodeći da su mogući dodatni rezovi ukoliko inflacija nastavi usporavati.
Azija
Kada je riječ o akcijama u Azijsko-pacifičkom regionu, one trguju s dobicima, na krilima rasta dionica tehnoloških kompanija. Tome je djelimično doprinio skok akcija američke kompanije Micron Technology, nakon što je objavila snažne projekcije prihoda.
Na rast azijskih dionica su ove nedjelje utjecale i nove kineske mjere za oživljavanje privrede. Tako je, u okviru novih podsticaja, objavljeno da Kina razmatra ubacivanje 142 milijarde dolara kapitala u svoje najveće državne banke kako bi povećala njihov kapacitet za pružanje podrške oslabljenoj ekonomiji. To bi bilo prvi put od svjetske finansijske krize 2008. godine da je Peking ubrizgao kapital u svoje velike banke.
